{"id":6237,"date":"2017-10-09T09:15:33","date_gmt":"2017-10-09T09:15:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6237"},"modified":"2017-10-09T09:16:21","modified_gmt":"2017-10-09T09:16:21","slug":"u-pragu-obiljezavanje-400-godisnjice-smrti-fausta-vrancica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6237","title":{"rendered":"U Pragu obilje\u017eavanje 400. godi\u0161njice smrti Fausta Vran\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"

U ponedjeljak, 9. listopada 2017. u Pragu se odr\u017eava znanstveni kolokvij o Faustu Vran\u010di\u0107u na kojem govore Marijana Bori\u0107, Sanja Vuli\u0107, Zrinka Bla\u017eevi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Znanstvenim kolokvijem posve\u0107enim Faustu Vran\u010di\u0107u i snimanjem milenijskih fotografija fotografa \u0160ime Strikomana u Pragu \u0107e se po\u010detkom idu\u0107eg tjedna obilje\u017eiti 400. godi\u0161njica smrti velikog hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa koji je dio svojeg \u017eivota proveo u tome gradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vran\u010di\u0107 je od 1581. do 1594. \u017eivio u Pragu kao savjetnik rimsko-njema\u010dkog cara te \u010de\u0161kog i hrvatskog kralja Rudolfa II., \u0161to je uvelike odredilo njegovo djelovanje na vi\u0161e podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

U sklopu projekta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu”, Veleposlanstvo Hrvatske u \u010ce\u0161koj, \u010ce\u0161ko-hrvatsko dru\u0161tvo iz Praga i Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo iz Zagreba obilje\u017eit \u0107e 400. godi\u0161njicu njegove smrti znanstvenim kolokvijem te snimanjem triju milenijskih fotografija fotografa \u0160ime Strikomana.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ponedjeljak, 9. listopada, u Domu nacionalnih manjina u Pragu odr\u017eat \u0107e se znanstveni kolokvij o Vran\u010di\u0107u na kojem \u0107e o Vran\u010di\u0107u, kao izumitelju svjetskog glasa, predavanje odr\u017eati Marijana Bori\u0107 s Odsjeka za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti HAZU, voditeljica projekta “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Faust Vran\u010di\u0107 dugi je niz godina boravio u Pragu \u010dija mu je razvijena sredina bila poticaj da zapo\u010dne rad na djelima iz podru\u010dja leksikografije, tehnike, filozofije, historiografije i knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Svojim je profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao razli\u010dite politi\u010dke prostore Europe svoga doba. Djelima i zna\u010dajem Vran\u010di\u0107 nadilazi okvire nacionalne ba\u0161tine, a vizionarskim projektima prerasta granice epoha”, isti\u010de Bori\u0107 u najavi doga\u0111anja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sanja Vuli\u0107 s Hrvatskih studija govorit \u0107e o hrvatskom jeziku u Vran\u010di\u0107evo doba, a Zrinka Bla\u017eevi\u0107 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu o Misaonim horizontima i politi\u010dkoj koncepciji Fausta Vran\u010di\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vran\u010di\u0107 se u Pragu, uz slu\u017ebu na dvoru, zanimao i za tehni\u010dke projekte te dovr\u0161io u rukopisu hagiografsko djelo “\u017divot nikoliko izabranih divic”, objavljeno 1606. Tako\u0111er je u Pragu prikupljao i jezi\u010dnu gra\u0111u za svoj “Rje\u010dnik pet najuglednijih europskih jezika” (latinskog, talijanskog, njema\u010dkog, hrvatskog i ma\u0111arskog), prvi rje\u010dnik hrvatskog jezika, koji je dovr\u0161io i objavio u Veneciji 1595.<\/p>\n

 <\/p>\n

U utorak, 10. listopada, fotograf \u0160ime Strikoman na Strossmayerovom trgu u Pragu snimit \u0107e tri milenijske fotografije posve\u0107ene trojici hrvatskih velikana povezanih s glavnim gradom \u010ce\u0161ke: uz Fausta Vran\u010di\u0107a, to su Josip Juraj Strossmayer i Nikola Tesla.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bit \u0107e to 591., 592. i 593. Strikomanova fotografija u sklopu projekta “Milenijska fotografija” koji realizira od 2000., te prvi puta da proslavljeni fotograf iz Vodica istom prigodom na jednoj lokaciji snima \u010dak tri milenijske fotografije, i to uz pomo\u0107 pra\u0161kih vatrogasaca.<\/p>\n

 <\/p>\n

U snimanju \u0107e sudjelovati nekoliko stotina u\u010denika osnovne \u0161kole Strossmayerovo n\u00e1m\u011bst\u00ed koja se nalazi na Strossmayerovom trgu, a koja ove godine slavi svoju 110. godi\u0161njicu. U \u010dast tog jubileja u\u010denici \u0107e formirati logo svoje \u0161kole koji se sastoji od natpisa “Stross” i \u010detiri olovke.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0110akova\u010dki i srijemski biskup, politi\u010dar i mecena Josip Juraj Strossmayer, osniva\u010d HAZU-a, bio je od 1888. po\u010dasni gra\u0111anin Praga gdje je nakon smrti 1905. dobio \u010dak sedam ulica koje danas nove druga imena, a od 1925. ima i svoj trg koji Pra\u017eani zovu \u0160trosmajr\u00e1k ili \u0160tros, kao i Zagrep\u010dani Strossmayerovo \u0161etali\u0161te.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na Strossmayerovom trgu je u velja\u010di 2017., na inicijativu Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i hrvatskog Veleposlanstva u Pragu, postavljena spomen-plo\u010da u Strossmayerovu \u010dast.<\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetski poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla je 1880. jedan semestar studirao filozofiju na Karlovu sveu\u010dili\u0161tu u Pragu, a 1936. postao po\u010dasni doktor \u010ce\u0161kog visokog tehni\u010dkog u\u010dili\u0161ta. U Pragu ima i svoju ulicu u kojoj mu je 2014., temeljem inicijative Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i uz financijsku potporu Grada Zagreba postavljen spomenik.<\/p>\n

 <\/p>\n

Strossmayerov trg i Ulica Nikole Tesle dvije su najpoznatije “hrvatske” javne povr\u0161ine u Pragu, kao \u0161to su u Zagrebu najpoznatije “\u010de\u0161ke” ulice Masarykova i Pra\u0161ka.<\/p>\n

 <\/p>\n

U spomen Nikoli Tesli u\u010denici \u0161kole Strossmayerovo n\u00e1m\u011bst\u00ed svojim \u0107e tijelima formirati natpis Tesla i znak munje, dok \u0107e milenijska fotografija posve\u0107ena Vran\u010di\u0107u imati motiv njegovog najpoznatijeg izuma \u2013 padobrana.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6238,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-6237","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Vrancic.jpg?fit=800%2C533&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":6237,"position":0},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":6237,"position":1},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":6237,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":6237,"position":3},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":6237,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":6237,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6237"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6237\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6240,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6237\/revisions\/6240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6238"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}