U ponedjeljak, 9. listopada 2017. u Pragu se odr\u017eava znanstveni kolokvij o Faustu Vran\u010di\u0107u na kojem govore Marijana Bori\u0107, Sanja Vuli\u0107, Zrinka Bla\u017eevi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Znanstvenim kolokvijem posve\u0107enim Faustu Vran\u010di\u0107u i snimanjem milenijskih fotografija fotografa \u0160ime Strikomana u Pragu \u0107e se po\u010detkom idu\u0107eg tjedna obilje\u017eiti 400. godi\u0161njica smrti velikog hrvatskog polihistora, izumitelja i leksikografa koji je dio svojeg \u017eivota proveo u tome gradu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Vran\u010di\u0107 je od 1581. do 1594. \u017eivio u Pragu kao savjetnik rimsko-njema\u010dkog cara te \u010de\u0161kog i hrvatskog kralja Rudolfa II., \u0161to je uvelike odredilo njegovo djelovanje na vi\u0161e podru\u010dja.<\/p>\n
<\/p>\n
U sklopu projekta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu”, Veleposlanstvo Hrvatske u \u010ce\u0161koj, \u010ce\u0161ko-hrvatsko dru\u0161tvo iz Praga i Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo iz Zagreba obilje\u017eit \u0107e 400. godi\u0161njicu njegove smrti znanstvenim kolokvijem te snimanjem triju milenijskih fotografija fotografa \u0160ime Strikomana.<\/p>\n
<\/p>\n
U ponedjeljak, 9. listopada, u Domu nacionalnih manjina u Pragu odr\u017eat \u0107e se znanstveni kolokvij o Vran\u010di\u0107u na kojem \u0107e o Vran\u010di\u0107u, kao izumitelju svjetskog glasa, predavanje odr\u017eati Marijana Bori\u0107 s Odsjeka za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti HAZU, voditeljica projekta “Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu”.<\/p>\n
<\/p>\n
Faust Vran\u010di\u0107 dugi je niz godina boravio u Pragu \u010dija mu je razvijena sredina bila poticaj da zapo\u010dne rad na djelima iz podru\u010dja leksikografije, tehnike, filozofije, historiografije i knji\u017eevnosti.<\/p>\n
<\/p>\n
“Svojim je profesionalnim, intelektualnim i duhovnim djelovanjem povezivao razli\u010dite politi\u010dke prostore Europe svoga doba. Djelima i zna\u010dajem Vran\u010di\u0107 nadilazi okvire nacionalne ba\u0161tine, a vizionarskim projektima prerasta granice epoha”, isti\u010de Bori\u0107 u najavi doga\u0111anja.<\/p>\n
<\/p>\n
Sanja Vuli\u0107 s Hrvatskih studija govorit \u0107e o hrvatskom jeziku u Vran\u010di\u0107evo doba, a Zrinka Bla\u017eevi\u0107 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu o Misaonim horizontima i politi\u010dkoj koncepciji Fausta Vran\u010di\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
Vran\u010di\u0107 se u Pragu, uz slu\u017ebu na dvoru, zanimao i za tehni\u010dke projekte te dovr\u0161io u rukopisu hagiografsko djelo “\u017divot nikoliko izabranih divic”, objavljeno 1606. Tako\u0111er je u Pragu prikupljao i jezi\u010dnu gra\u0111u za svoj “Rje\u010dnik pet najuglednijih europskih jezika” (latinskog, talijanskog, njema\u010dkog, hrvatskog i ma\u0111arskog), prvi rje\u010dnik hrvatskog jezika, koji je dovr\u0161io i objavio u Veneciji 1595.<\/p>\n
<\/p>\n
U utorak, 10. listopada, fotograf \u0160ime Strikoman na Strossmayerovom trgu u Pragu snimit \u0107e tri milenijske fotografije posve\u0107ene trojici hrvatskih velikana povezanih s glavnim gradom \u010ce\u0161ke: uz Fausta Vran\u010di\u0107a, to su Josip Juraj Strossmayer i Nikola Tesla.<\/p>\n
<\/p>\n
Bit \u0107e to 591., 592. i 593. Strikomanova fotografija u sklopu projekta “Milenijska fotografija” koji realizira od 2000., te prvi puta da proslavljeni fotograf iz Vodica istom prigodom na jednoj lokaciji snima \u010dak tri milenijske fotografije, i to uz pomo\u0107 pra\u0161kih vatrogasaca.<\/p>\n
<\/p>\n
U snimanju \u0107e sudjelovati nekoliko stotina u\u010denika osnovne \u0161kole Strossmayerovo n\u00e1m\u011bst\u00ed koja se nalazi na Strossmayerovom trgu, a koja ove godine slavi svoju 110. godi\u0161njicu. U \u010dast tog jubileja u\u010denici \u0107e formirati logo svoje \u0161kole koji se sastoji od natpisa “Stross” i \u010detiri olovke.<\/p>\n
<\/p>\n
\u0110akova\u010dki i srijemski biskup, politi\u010dar i mecena Josip Juraj Strossmayer, osniva\u010d HAZU-a, bio je od 1888. po\u010dasni gra\u0111anin Praga gdje je nakon smrti 1905. dobio \u010dak sedam ulica koje danas nove druga imena, a od 1925. ima i svoj trg koji Pra\u017eani zovu \u0160trosmajr\u00e1k ili \u0160tros, kao i Zagrep\u010dani Strossmayerovo \u0161etali\u0161te.<\/p>\n
<\/p>\n
Na Strossmayerovom trgu je u velja\u010di 2017., na inicijativu Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i hrvatskog Veleposlanstva u Pragu, postavljena spomen-plo\u010da u Strossmayerovu \u010dast.<\/p>\n
<\/p>\n
Svjetski poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla je 1880. jedan semestar studirao filozofiju na Karlovu sveu\u010dili\u0161tu u Pragu, a 1936. postao po\u010dasni doktor \u010ce\u0161kog visokog tehni\u010dkog u\u010dili\u0161ta. U Pragu ima i svoju ulicu u kojoj mu je 2014., temeljem inicijative Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i uz financijsku potporu Grada Zagreba postavljen spomenik.<\/p>\n
<\/p>\n
Strossmayerov trg i Ulica Nikole Tesle dvije su najpoznatije “hrvatske” javne povr\u0161ine u Pragu, kao \u0161to su u Zagrebu najpoznatije “\u010de\u0161ke” ulice Masarykova i Pra\u0161ka.<\/p>\n
<\/p>\n
U spomen Nikoli Tesli u\u010denici \u0161kole Strossmayerovo n\u00e1m\u011bst\u00ed svojim \u0107e tijelima formirati natpis Tesla i znak munje, dok \u0107e milenijska fotografija posve\u0107ena Vran\u010di\u0107u imati motiv njegovog najpoznatijeg izuma \u2013 padobrana.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
(Hina)<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n