{"id":6187,"date":"2017-10-06T21:06:52","date_gmt":"2017-10-06T21:06:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6187"},"modified":"2017-10-06T21:07:55","modified_gmt":"2017-10-06T21:07:55","slug":"goran-korov-otkrivanje-spomen-ploce-zidovima-stradalima-u-holokaustu-donji-miholjac-24-rujna-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6187","title":{"rendered":"Goran Korov \u2013 Otkrivanje spomen-plo\u010de \u017didovima stradalima u Holokaustu \u2013 Donji Miholjac, 24. rujna 2017."},"content":{"rendered":"<p><strong>Otkrivanje spomen-plo\u010de \u017didovima stradalima u Holokaustu, Donji Miholjac, 24. rujna 2017.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dana 24. rujna 2017. godine u Donjem Miholjcu sve\u010dano je otkrivena spomen-plo\u010da posve\u0107ena \u017didovima Donjeg Miholjca i okolice koji su stradali u Holokaustu tijekom Drugog svjetskog rata. Sama plo\u010da postavljena je simboli\u010dno neposredno blizu mjesta gdje se do 1942. godine nalazio \u017eidovski hram. Donjomiholja\u010dki \u017didovi podijelili su istu tragi\u010dnu sudbinu ve\u0107ine svojih sunarodnjaka u Europi pod fa\u0161isti\u010dkom vladavinom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prisutnost \u017didova na donjomiholja\u010dkom podru\u010dju po\u010dinje od sredine 19. stolje\u0107a odnosno razdoblja kada su, zahvaljuju\u0107i zakonskim regulativama, kona\u010dno dobili priliku za vlastitu emancipaciju. Zakon iz 1840. godine osigurao je ugarskim \u017didovima slobodu kretanja, naseljavanje u gradovima, bavljenje trgovinom te mogu\u0107nost odabira zanimanja. Tijekom ma\u0111arske republikanske revolucije 1848.\/1849. jedan od posljednjih \u010dinova revolucionarne vlade bilo je dono\u0161enje zakona o potpunoj emancipaciji \u017didova, s ciljem da zadobiju \u0161to \u0161iru podr\u0161ku u borbi za republikanske ideje. Habsbur\u0161ki dvor je nakon gu\u0161enja revolucije poni\u0161tio taj zakon. Me\u0111utim, prvo zasjedanje parlamenta nakon Austro-ugarske nagodbe izglasalo je zakon o njihovoj potpunoj emancipaciji krajem 1866. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jedan od preduvjeta za naseljavanje \u017didova na donjomiholja\u010dko podru\u010dje bio je gospodarski razvoj, koji je uslijedio dolaskom obitelji ugarskih \u017didova iz Erdelja, Gutmanna, na podru\u010dje dana\u0161njeg Beli\u0161\u0107a. Drvnoprera\u0111iva\u010da industrija u Beli\u0161\u0107u potaknula je potra\u017enju za novim radnim mjestima, izgradnju \u017eeljezni\u010dke pruge do obronaka Krndije i Papuka te samim time i potrebu za novim djelatnostima. Pruga je prolazila i kroz sam Donji Miholjac, \u0161to je, me\u0111u ostalima, motiviralo i \u017eidovske poduzetnike uglavnom s podru\u010dja Siklosa da pro\u0161ire ili u potpunosti premjeste svoju djelatnost na to mjesto.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi \u017didovi su se u Donji Miholjac doselili iz Siklosa po\u010detkom 1860-ih godina. Podaci o njihovom prvotnom naseljavanju upu\u0107uju na to da su isprva \u017eivjeli na padinama sliva rijeke Drave. S vremenom su se imu\u0107niji \u017didovi naselili uz tada\u0161nji rub mjesta, ono \u0161to je danas centar grada. Dana\u0161nja ulica \u0110ure Basari\u010deka, tada\u0161nja Mailathova (poznata po kolokvijalnom nazivu <em>\u010cifutski sokak<\/em>), bila je lokacija izgradnje prve sinagoge ve\u0107 1864. godine (na tom je mjestu 1923. godine sagra\u0111ena nova zgrada hrama). \u017didovi su ubrzo dobili i zemlji\u0161nu parcelu za vlastito groblje, jugoisto\u010dno od mjesta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U to su se vrijeme miholja\u010dke starosjedila\u010dke obitelji bavile raznim zanimanjima \u2013 bili su opan\u010dari, kova\u010di, poljoprivrednici, korpari, kolari, u\u017eari. \u017didovi su uglavnom bili trgovci, industrijalci, bankari, lije\u010dnici i ugostitelji. Starijim stanovnicima grada ostale su u sje\u0107anju obitelji Kirschner, Kerschner, Schulhoff, Ehrlich, Glasner, Spitzer, Schlesinger, Cohen, Moritz, Freiling, Weiss, Rosenberg&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mnoge od ovih obitelji su u davna vremena iz Njema\u010dke preselile na podru\u010dje \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke te postupnim seljenjem do\u0161le u Ma\u0111arsku. Ljudevit Kirschner bio je lije\u010dnik; Bernard Glasner vlasnik tvornice za bojanje tkanina na Majuru; obitelj Polgar dr\u017eala je banku, kinematograf, restoran i mlin na parni pogon; Spitzeri, Schlesingeri, Kerschneri i Glasneri bavili su se trgovinom mje\u0161ovite robe. Poneki od njih ostavili su trag u Hrvatskoj i izvan Donjeg Miholjca, pa i u inozemstvu (Hugo Ehrlich bio je znameniti arhitekt, autor pojedinih stambenih zgrada u strogom centru Zagreba; Artur Kerschner poginuo je 1938. godine u redovima Internacionalnih brigada tijekom \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Te su obitelji u Donjem Miholjcu \u017eivjele svoj \u017eivot, kona\u010dno do\u010dekav\u0161i razdoblje emancipacije i nesmetanog razvoja vlastite kulture te doprinose\u0107i razvoju zajednice. Raspad Austro-Ugarske Monarhije i osnutak Kraljevine SHS nisu previ\u0161e potresli \u017eidovsku zajednicu na ovim prostorima. Me\u0111utim, dolazak nacista na vlast 1933. godine ubrzo je naslutio da se \u017didovima ne sprema ni\u0161ta dobro. \u017didovski izbjeglice iz nacisti\u010dke Njema\u010dke postupno su dolazili na granice Kraljevine Jugoslavije. Vlada Cvetkovi\u0107\u2013Ma\u010dek je ve\u0107 1939. godine donijela zakone koji su \u017didovima ograni\u010davali upis u visoke obrazovne ustanove.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dana 6. travnja 1941. Sile osovine izvr\u0161ile su agresiju na Kraljevinu Jugoslaviju, a 10. travnja progla\u0161ena je Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska. Ve\u0107 30. travnja usta\u0161ka vlast je masovni teror ozakonila \u201eZakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti\u201c i \u201eZakonskom odredbom o za\u0161titi arijske krvi i \u010dasti hrvatskog naroda\u201c, \u010dime su \u017didovi, Srbi i Romi stavljeni van zakona. Budu\u0107i da su im predstavnici Tre\u0107eg Reicha prepustili da od travnja 1941. do kolovoza 1942. godine rije\u0161e \u201e\u017eidovsko pitanje\u201c, usta\u0161e su ubrzo pokrenuli formiranje sabirnih i koncentracijskih logora \u0161irom NDH.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sudbina ve\u0107ine slavonskih \u017didova, me\u0111u kojima i donjomiholja\u010dkih, bila je zape\u010da\u0107ena u lipnju 1942. godine. Donjomiholja\u010dki \u017didovi su sakupljeni prakti\u010dki preko no\u0107i, a nemo\u0107ne \u017didove usta\u0161e su odmah postrijeljali u samom mjestu. Miholja\u010dku su sinagogu tih dana usta\u0161e uni\u0161tili i spalili do temelja. Svi zarobljeni slavonski \u017didovi privremeno su bili smje\u0161teni u sabirni logor pored ceste izme\u0111u Osijeka i Tenje. Do srpnja 1942. u logoru se nalazilo ve\u0107 oko 2.000 osje\u010dkih i preko 500 \u017didova iz okolice. Usta\u0161ke su vlasti dvama transportima u kolovozu 1942. organizirale preba\u010daj ve\u0107e skupine \u017didova u logor Auschwitz, a manje u Jasenovac.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Do kraja Drugog svjetskog rata Holokaust su pre\u017eivjela samo tri donjomiholja\u010dka \u017didova od njih preko 200 na podru\u010dju tada\u0161njeg kotara. Jedan od njih bio je Lavoslav Ehrlich, otac Mire Ehrlich, posljednje \u017didovke koja \u017eivi u Donjem Miholjcu. Izbjegao je Holokaust bijegom u Italiju, da bi se naposljetku pridru\u017eio borcima Narodnooslobodila\u010dke vojske Jugoslavije u Lici. Njegov brat, Lavoslav Ehrlich, pre\u017eivio je pakao Jasenovca spasiv\u0161i se u proboju logora\u0161a 22. travnja 1945. godine. Tre\u0107i, Polgar, pre\u017eivio je logor Auschwitz.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Donji Miholjac, kao i ostala slavonska mjesta, zbog djelovanja zlokobne ideologije fa\u0161izma ostao je bez jedne zajednice marljivih ljudi koji su vjekovima tra\u017eili svoje mjesto pod suncem. Njihova je jedina \u201ekrivnja\u201c bila ta \u0161to nisu pripadali \u201earijevskoj\u201c rasi, zato \u0161to je sr\u017e fa\u0161isti\u010dke ideologije \u201ekrvi i tla\u201c pokoravanje i uni\u0161tavanje \u201emanje vrijednih\u201c. Zbog toga svako spomen-obilje\u017eje, svaka napisana rije\u010d o tim \u017ertvama, mora doprijeti do o\u010diju i u\u0161iju svakog pripadnika ljudske rase, posebno u dana\u0161nje vrijeme kada ponovno \u0161irom svijeta mo\u017eemo \u010duti razne pokli\u010de mr\u017enje, negiranja Holokausta i isticanja simbola pod kojima su stradavale \u017ertve fa\u0161izma. Kona\u010dno je i spomen-plo\u010di u Donjem Miholjcu pripalo to zaslu\u017eeno mjesto, koje je, poput prostora nekada\u0161nje sinagoge, zjapilo prazno punih 75 godina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Goran Korov<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-6187","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":6187,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":6187,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":6187,"position":2},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53972","url_meta":{"origin":6187,"position":3},"title":"Politika fikcije. Kolokvij u spomen Marija Vargasa Llose","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na jednodnevni kolokvij Politika fikcije u \u010dast lani preminuloga nobelovca i velikoga pisca Marija Vargasa Llose. Polaze\u0107i od njegova iznimnog opusa, bit \u0107e rije\u010di o odnosu knji\u017eevnosti i politike, fikcije i mo\u0107i te o ulozi pisca i umjetni\u010dkog anga\u017emana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":6187,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":6187,"position":5},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6187"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6189,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6187\/revisions\/6189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}