{"id":6139,"date":"2017-10-04T13:25:37","date_gmt":"2017-10-04T13:25:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=6139"},"modified":"2017-10-04T13:26:49","modified_gmt":"2017-10-04T13:26:49","slug":"jadranskamediteranska-radionica-2017-2018-kultura-i-priroda-u-jadranskimmediteranskim-studijima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=6139","title":{"rendered":"Jadranska\/mediteranska radionica 2017.\/2018.: kultura i priroda u jadranskim\/mediteranskim studijima"},"content":{"rendered":"<p>U subotu, 7. listopada 2017. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se prva rasprava Jadranske\/mediteranske radionice na temu\u00a0 \u201cKako vrednovati osmansku ba\u0161tinu na Mediteranu i u Europi?Klju\u010dna pitanja pristupa\u201d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>FIOZOFSKI FAKULTET SVEU\u010cILI\u0160TA U ZAGREBU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>i<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>pozivaju Vas na izborni doktorski kolegij<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>i<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>seriju javnih rasprava<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jadranska\/mediteranska radionica 2017.\/2018.: kultura i priroda u jadranskim\/mediteranskim studijima<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>koja \u0107e zapo\u010deti s radom u subotu, 7. listopada 2017. godine, od 11.15 do 13.15, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Ivana Lu\u010di\u0107a 3., svojom prvom raspravom na temu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kako vrednovati osmansku ba\u0161tinu na Mediteranu i u Europi? Klju\u010dna pitanja pristupa<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rasprava \u0107e se odr\u017eati u suradnji s Badisches Landesmuseum (Karlsruhe), koji \u0107e svoju stotu obljetnicu obilje\u017eiti europski reprezentativnom izlo\u017ebom<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zwischen Kaiser und Sultan. Kulturelle Vielfalt in Europas Mitte von 1600 \u2013 1700\/<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Between Emperor and Sultan. Cultural Diversity in Central Europe 1600 \u2013 1700<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(listopad 2019. \u2013 o\u017eujak 2020.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tim \u0107e povodom u Zagrebu od 6. do 8. listopada 2017. godine u radnom posjetu boraviti \u010dlanovi Vije\u0107a Izlo\u017ebe koje je imenovao ravnatelj Muzeja, prof. dr. sc, Eckart K\u00f6hne, u sljede\u0107em sastavu:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. Zsuzsa Barbarics-Hermanik (Institut f\u00fcr Geschichte, Fachbereich S\u00fcdosteurop\u00e4ische Geschichte und Anthropologie, Karl-Franzens-Universit\u00e4t Graz)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Michal Dziewulski (Curator at the National Museum Krakow)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. Markus L\u00f6rz (Siebenb\u00fcrgisches Museum, Gundelsheim)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. em. Hans Georg Majer (Geschichte und Kultur des Nahen Ostens und Turkologie, Ludwig Maximilian Universit\u00e4t M\u00fcnchen)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Schoole Mostafawy (Kuratorin am Badischen Landesmuseum, Karlsruhe)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. Christoph K. Neumann (Geschichte und Kultur des Nahen und Mittleren Ostens, Ludwig Maximilian Universit\u00e4t M\u00fcnchen)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. Matthias Pfaffenbichler (\u201eHofjagd- und R\u00fcstkammer\u201c, Kunsthistorisches Museum, Wien)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 (Odsjek za povijest i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prof. dr. sc. em. Anton Schindling (Fachbereich Geschichtswissenschaft, Seminar f\u00fcr Neuere Geschichte, Eberhard-Karls-Universit\u00e4t, T\u00fcbingen)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Holger Schuckelt (Oberkonservator Staatliche Kunstsammlungen Dresden, R\u00fcstkammer, Dresden)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Gab\u00f3r Tomka (Curator of the Late Medieval Archaeological Collection Deputy, Hungarian National Museum, Budapest)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dogovoreno je da se tom prilikom, u suradnji s zainteresiranim hrvatskim stru\u010dnjacima, odr\u017ei prva rasprava u okviru Jadranske\/Mediteranske radionice 2017.\/2018. godine na najavljenu temu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kako vrednovati osmansku ba\u0161tinu na Mediteranu i u Europi? Klju\u010dna pitanja pristupa<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kra\u0107a uvodna priop\u0107enja podnijet \u0107e s hrvatske strane (abecednim redoslijedom):<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dora Bo\u0161kovi\u0107 (muzejska savjetnica, Zbirka oru\u017eja, Hrvatski povijesni muzej)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Marina Bregovac Pisk (muzejska savjetnica, Zbirka slika, grafika i<\/p>\n<p>skulptura, Hrvatski povijesni muzej)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Vjeran Kursar (Katedra za turkologiju i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mag. hist. i arh. Edin Mufti\u0107 (Islamski enciklopedijski almanah, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. Tatjana Pai\u0107-Vuki\u0107 (vi\u0161a znanstvena suradnica, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Katedra za turkologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dr. sc. An\u0111elko Vla\u0161i\u0107 (Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Brod i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Te\u017ei\u0161te \u0107e biti na aktualnim iskustvima i kontroverzama povijesnih, kulturolo\u0161kih i ekolo\u0161kih istra\u017eivanja osmanske ba\u0161tine na Mediteranu i Europi u dugom povijesnom trajanju od kasnoga srednjeg vijeka do 20. stolje\u0107a. Raspravu \u0107e moderirati prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107. Radni jezik skupa je engleski.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Molimo doktorande zainteresirane za \u201eJadransku\/Mediteransku radionicu 2017.\/2018., koja \u0107e biti organizirana u vi\u0161e termina u zimskom i ljetnom semestru 2017.\/2018. godine, da se jave na adresu voditelja Radionice, prof. dr. sc. Drage Roksandi\u0107a (drago.roksandic@ffzg.hr).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/\">http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Jadransko-mediteranska-radionica.pdf\">Jadransko-mediteranska-radionica<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6141,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-6139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/Jadranska-radionica.jpg?fit=748%2C1058&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53483","url_meta":{"origin":6139,"position":0},"title":"II. sociohistorijska radionica: \u010cemu teorija?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 23. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku bit \u0107e odr\u017eana II. sociohistorijska radionica. Ovogodi\u0161nja radionica odvija se pod krovnom temom \u010cemu teorija? Devetero sudionika nastojat \u0107e sa\u017eeto predstaviti teorijsko-metodolo\u0161ke modele koje primjenjuju pri izradi vlastitih diplomskih i doktorskih radova iz moderne i suvremene povijesti. Plenarno izlaganje odr\u017eat\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":6139,"position":1},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53942,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53942","url_meta":{"origin":6139,"position":2},"title":"Radionica &#8220;Antikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 11. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se radionica\u00a0\u201eAntikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta\u201c. Radionica se organizira u okviru projekta\u00a0SOCGLOBE, financiranog iz programa Horizon Europe (ugovor br. 101130830), u suorganizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici i Odsjeka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Putopisi.jpg?fit=513%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52788,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52788","url_meta":{"origin":6139,"position":3},"title":"Znanstvena radionica \u201eTo\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. od 9.00 do 18.30 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu radionica To\u010dke prijeloma: prekretnice u povijesti \u017eena u organizaciji znanstvenog projekta HRZZ \u2013 \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj (IP-2024-05-3847), Odsjeka za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-V-21-R-Tocke-prijeloma.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":6139,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":6139,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6139"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6139\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6144,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6139\/revisions\/6144"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}