U 2017. godini objavljen je \u010dlanak Nevenka Bartulina – autora knjige “The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory” (2014) – u kojem raspravlja o natuknici o rasi, odnosno rasnoj teoriji u “Hrvatskoj enciklopediji” (1942), koja je \u010desto navo\u0111ena kao dokaz \u2018antirasisti\u010dkog\u2019 ili \u2018antinacisti\u010dkog\u2019 stava usta\u0161kih vlasti.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Croatian studies review, Vol. 12, 2016.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvorni znanstveni \u010dlanak<\/p>\n
<\/p>\n
Boris Zarnik and his entry on race in the Croatian encyclopaedia (1942)<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nevenko Bartulin<\/strong>; Macquarie University, Sydney<\/p>\n <\/p>\n Puni tekst: engleski, pdf\u00a0\u00a0\u00a0 str. 71-102<\/p>\n <\/p>\n Sa\u017eetak<\/p>\n This article examines the short section on race theory found in the entry on \u2018Man\u2019 published in the fourth volume of the Croatian Encyclopaedia (the so-called \u2018Usta\u0161a\u2019 Encyclopaedia) in 1942 and written by the Slovenian-born Croatian biologist Boris Zarnik. Since Zarnik criticised the idea of racism, or what he also termed \u2018race theory\u2019, in this entry, a number of historians and other commentators have claimed that Zarnik, and even the Usta\u0161a government, were theoretically opposed to National Socialist racism. But through a close examination of both his pre-war articles on racial anthropology and the ideas expressed in his entry on race theory, this article will highlight that Zarnik\u2019s position on race and racism was actually completely in line with the tenets of National Socialism.<\/p>\n <\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di<\/p>\n racism; race theory; race laws; anthropology; science; Nordic; Dinaric<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n URI<\/p>\n http:\/\/hrcak.srce.hr\/177348<\/a><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sa\u017eetak<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Ovaj rad raspravlja o natuknici \u2018\u010covjek\u2019 (uklju\u010duju\u0107i i znanstveni studij o rasama i rasnoj teoriji), koja je objavljena u Hrvatskoj enciklopediji iz 1942. godine. Natuknicu je napisao dugogodi\u0161nji profesor biologije na Medicinskom fakultetu na zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Slovenac Boris Zarnik (1883-1945). Tijekom me\u0111uratnog razdoblja, Zarnik je napisao nekoliko znanstvenih \u010dlanaka o rasi, rasnoj antropologiji, eugenici i teoriji evolucije. U ovim raspravama Zarnik je naglasio pozitivne odlike nordijske, dinarske i (do manje mjere) alpske rase, \u0161to je bilo potpuno u skladu s teorijama nekih zna\u010dajnih njema\u010dkih rasnih antropologa poput Eugena Fischera (1874-1967). Zarnik je posebno istaknuo vrijednost rasnog mije\u0161anja izme\u0111u nordijaca i dinaraca. Iako je bio nacionalno jugoslavenski orijentiran u me\u0111uratnom razdoblju (te \u010dak \u010dlan masonske lo\u017ee), Zarnik je ipak ostao u Zagrebu nakon progla\u0161enja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske te je, kao stru\u010dnjak za rasnu antropologiju i rasna pitanja, savjetovao usta\u0161ku vladu pri dono\u0161enju rasnih zakonskih odredbi, odnosno rasnih zakona, na kraju travnja 1941. godine. Iako je Zarnik ubrzo prisiljen po\u0107i u mirovinu, ostao je voditi istra\u017eivanja na Medicinskom fakultetu te je dr\u017eao predavanja o rasnoj antropologiji i biologiji sredinom 1942. godine u sklopu usta\u0161ke rasne politike.<\/p>\n <\/p>\n Zarnik je napisao du\u017eu raspravu o rasnoj antropologiji u svojoj natuknici \u2018\u010covjek\u2019 u tzv. \u2018Usta\u0161koj\u2019 enciklopediji iz 1942. godine. U posebnom odjeljku, unutar ove natuknice, Zarnik je tako\u0111er dao svoje tuma\u010denje o rasnoj teoriji, odnosno rasizmu. Zarnik je zapravo kritizirao rasizam, odnosno ideju o superiornosti jedne rase nad drugim rasama. Prema Zarniku, nordijski je rasizam, odnosno ideja da je nordijska rasa jedina rasa na svijetu sposobna za kulturni napredak te pozvana od Boga da vlada svijetom, znanstveno neprihvatljiva. Prema brojnim povjesni\u010darima i ostalim komentatorima ova kritika bi trebala biti dokaz da je Zarnik radikalno odbacio svoja prija\u0161nja stajali\u0161ta o rasi i rasnom pitanju te se priklonio kulturnom relativizmu. Prema ovakvom tuma\u010denju, Zarnikova kritika predstavlja odbacivanje nacional-socijalisti\u010dkog rasizma. Nadalje, prema nekim povjesni\u010darima, budu\u0107i da je Zarnikova natuknica objavljena u \u2018Usta\u0161koj\u2019 enciklopediji, tako se njegova kritika mo\u017ee tuma\u010diti \u010dak kao slu\u017ebeno stajali\u0161te same usta\u0161ke vlade (dakle i usta\u0161e navodno odbacuju, barem u teoriji, nacisti\u010dki rasizam). No, ovakva historiografska stajali\u0161ta su pogre\u0161na jer potpuno ignoriraju ostatak Zarnikove rasprave o rasnoj teoriji. Dakle, iako je Zarnik kritizirao rasizam, on je i dalje zastupao gledi\u0161te svih rasnih antropologa da svaka rasa ima svoje fizi\u010dke (somatske) i du\u0161evne osobine i da je svakom pojedincu \u2018du\u0161evni stil\u2019 njegove vlastite rase najvrijedniji i najbli\u017ei. I \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, Zarnik je i dalje nagla\u0161avao vrijednost rasnog mije\u0161anja izme\u0111u nordijaca, dinaraca i alpinaca (dakle zagovarao je vrijednost mije\u0161anja izme\u0111u bliskih europskih rasa).<\/p>\n <\/p>\n Ovaj \u010dlanak pokazuje da njegova natuknica iz 1942. godine stoji u kontinuitetu s njegovim prija\u0161njim stajali\u0161tima o rasnim pitanjima. Ovaj rad tako\u0111er pokazuje da je Zarnikova natuknica zapravo potpuno u skladu sa stajali\u0161tima nacional socijalisti\u010dkih teoreti\u010dara i njema\u010dkih rasnih antropologa u Tre\u0107em Reichu. Suprotno od prevladavaju\u0107ih historiografskih stajali\u0161ta (naro\u010dito u hrvatskoj historiografiji), njema\u010dki nacional socijalisti su odbacili me\u0111unarodne optu\u017ebe da je njihova ideologija utemeljena na idejama o nordijskoj rasnoj superiornosti. Naprotiv, oni su isticali da njihova rasna ideologija samo priznaje rasne razlike ali ne vrednuje ljudske rase kao \u2018bolje\u2019 ili \u2018ni\u017ee.\u2019 Dakako da su nacional socijalisti \u010desto govorili o tzv. \u017eidovsko-mongolskom pod\u010dovjeku tijekom njema\u010dkog rata protiv Sovjetskog saveza, ali, barem u teoriji, njema\u010dki nacional socijalisti i rasni antropolozi su nagla\u0161avali \u2018jednakost\u2019 me\u0111u ljudskim rasama ili svojevrsni \u2018rasni relativizam.\u2019<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n The Racial Idea in the Independent State of Croatia<\/strong><\/p>\n Origins and Theory<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nevenko Bartulin<\/p>\n <\/p>\n This book traces the intellectual origins of race theory in the pro-Nazi Ustasha Independent State of Croatia, 1941-1945. This race theory was not, as historians of the Ustasha state have hitherto argued, a product of a practical accommodation to the dominant Nazi racial ideology. Contrary to the general historiographical view, which has either downplayed or ignored the important place of race, not only in Ustasha ideology and politics, but more generally in modern Croatian and Yugoslav nationalism, this work stresses the significant role that theories of ethnolinguistic origin and racial anthropology played in defining Croat nationhood from the mid-nineteenth to the mid-twentieth century. Upon the basis of older ideological and cultural traditions, the Ustasha state constructed an ideal Aryan racial type.<\/p>\n <\/p>\n