{"id":5860,"date":"2017-09-08T09:25:43","date_gmt":"2017-09-08T09:25:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5860"},"modified":"2020-12-21T17:16:25","modified_gmt":"2020-12-21T17:16:25","slug":"michael-antolovic-in-memoriam-dorde-stankovic-1944-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5860","title":{"rendered":"Michael Antolovi\u0107 &#8211; In memoriam &#8211; \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 (1944\u20132017)"},"content":{"rendered":"<p>Nakon kra\u0107e bolesti, u Beogradu je 9. avgusta 2017. preminuo istaknuti srpski i jugoslovenski istori\u010dar \u0110or\u0111e Stankovi\u0107. Ro\u0111en 21. januara 1944. u Slobo\u0161tini, Stankovi\u0107 je, nakon zavr\u0161ene gimnazije u Slavonskoj Po\u017eegi, studirao istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu na kome je diplomirao 1966. godine. Poslediplomske studije okon\u010dao je 1969. odbranom magistarskog rada <em>Radikalna stranka i hrvatsko pitanje 1921-1923.<\/em> da bi, pod mentorstvom profesora Jovana Marjanovi\u0107a, 1979. na istom fakultetu doktorirao sa disertacijom pod nazivom <em>Nikola Pa\u0161i\u0107 i stvaranje jugoslovenske dr\u017eave 1914\u20131921<\/em>. Na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu pro\u0161ao je sva nastavna zvanja \u2013 od asistenta (1969), preko docenta (1980) i vanrednog profesora (1985) do redovnog profesora (1990). U svojoj nastavnoj karijeri obavljao je i funkciju prodekana Filozofskog fakulteta (1987\u20131989) da bi tokom vi\u0161e od dve decenije (od 1990. do odlaska u penziju 2012) bio \u0161ef Katedre za istoriju Jugoslavije. Aktivan u strukovnim istorijskim udru\u017eenjima, profesor Stankovi\u0107 je obavljao i du\u017enost predsednika Dru\u0161tva istori\u010dara Srbije i sekretara Saveza istorijskih dru\u0161tava Jugoslavije da bi, istovremeno, bio i \u010dlan uredni\u0161tava nekih od najzna\u010dajnijih nau\u010dnih \u010dasopisa u biv\u0161oj Jugoslaviji kao \u0161to su <em>Istorijski glasnik<\/em>, <em>Jugoslovenski istorijski \u010dasopis<\/em> i <em>Marksisti\u010dka misao<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nau\u010dna interesovanja najavljena doktorskim radom \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 je nastavio da neguje tokom svoje \u010ditave, ina\u010de, veoma plodne nau\u010dne karijere \u2013 sredinom 1980-ih godina objavio je dve knjige posve\u0107ene ulozi Nikole Pa\u0161i\u0107a u novijoj istoriji Srbije i Jugoslavije: <em>Nikola Pa\u0161i\u0107, saveznici i stvaranje Jugoslavije<\/em> (1984, 1995) i <em>Nikola Pa\u0161i\u0107 i jugoslovensko pitanje<\/em> (I-II, 1985). Napisane na temelju, ranije najve\u0107im delom nekori\u0161\u0107ene, ogromne izvorne podloge, obe Stankovi\u0107eve knjige predstavljaju uzorne nau\u010dne monografije u kojima su li\u010dnost i politi\u010dko delovanje Nikole Pa\u0161i\u0107a sagledani unutar \u0161irokog konteksta srpske, balkanske i evropske politike u vremenskom rasponu od kraja 19. veka do okon\u010danja Prvog svetskog rata. Svojom izvanrednom erudicijom, faktografskim bogatstvom, \u010dvrstom metodolo\u0161kom strukturom kao i sve\u017eim interpretacijama zasnovanim na suverenom poznavanju tada\u0161nje srpske, jugoslovenske i najzna\u010dajnijih ostvarenja svetske istoriografije, Stankovi\u0107eve monografije, bez imalo preterivanja, spadaju me\u0111u najvrednija ostvarenja srpske istoriografije u drugoj polovini 20. veka. Istovetnom tematskom krugu Stankovi\u0107 je posvetio i knjige <em>Nikola Pa\u0161i\u0107 i Hrvati<\/em> (1995) te <em>Nikola Pa\u0161i\u0107. Prilozi za biografiju<\/em> (2006) u kojima je objedinio rezultate svojih vi\u0161egodi\u0161njih istra\u017eivanja razli\u010ditih dimenzija politi\u010dke delatnosti Nikole Pa\u0161i\u0107a. Stankovi\u0107 je priredio i niz prvorazrednih istorijskih izvora vezanih za politi\u010dko delovanje Nikole Pa\u0161i\u0107a: od programskog spisa <em>Sloga Srbo-Hrvata<\/em> (1995) u kome je Pa\u0161i\u0107 izneo svoje razumevanje srpsko-hrvatske saradnje, preko brojnih Pa\u0161i\u0107evih beseda, govora i ekspozea u Narodnoj skup\u0161tini Kraljevine Srbije tokom Prvog svetskog rata a zatim i u Ustavotvornoj skup\u0161tini i parlamentu Kraljevine SHS \u2013 <em>Nikola Pa\u0161i\u0107 u Narodnoj skup\u0161tini<\/em> (knj. IV, 1998) do dvotomnog zbornika pod nazivom <em>Sto govora Nikole Pa\u0161i\u0107a: ve\u0161tina govorni\u0161tva dr\u017eavnika<\/em> (I-II, 2007). Kona\u010dno, istoriji Srbije u Prvom svetskom ratu, nastanku i razvoju jugoslovenskog programa srpske vlade te jugoslovenskom ujedinjenju (pojavama i procesima koje je umnogome obele\u017eila upravo dr\u017eavni\u010dka politika Nikole Pa\u0161i\u0107a), Stankovi\u0107 je posvetio svoju monografiju <em>Srbija i stvaranje Jugoslavije<\/em> (2009; drugo, pro\u0161ireno izdanje objavljeno je 2014. pod nazivom <em>Srbija 1914\u20131918. Ratni ciljevi<\/em>) koja, ujedno, predstavlja i svojevrsnu rekapitulaciju njegovih vi\u0161edecenijskih istra\u017eivanja \u201ePa\u0161i\u0107eve epohe\u201c u istoriji Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uporedo sa prou\u010davanjem li\u010dnosti Nikole Pa\u0161i\u0107a i nastanka jugoslovenske dr\u017eave, \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 je zapo\u010deo istra\u017eivanja dru\u0161tvenih grupa i institucija jugoslovenskog dru\u0161tva \u0161to je u tada\u0161njoj srpskoj i jugoslovenskoj istoriografiji predstavljalo gotovo u potpunosti zapostavljenu temu. Zainteresovav\u0161i se jo\u0161 na po\u010detku svoga nau\u010dnog rada za istoriju studentskog pokreta i Beogradskog univerziteta, Stankovi\u0107 se tokom narednih decenija predano bavio ovim problemom posvetiv\u0161i mu, sam ili u koautorstvu, vi\u0161e knjiga i zbornika dokumenata \u2013 od knjige <em>Studenti Beogradskog univerziteta 1838-1941: hronologija politi\u010dkog \u017eivota<\/em> (u koautorstvu sa Andrejom Mitrovi\u0107em, Miloradom Radevi\u0107em i \u0110or\u0111em P. Jovanovi\u0107em, 1971), preko tri obimna toma istorijskih izvora koja je priredio u koautorstvu sa Mom\u010dilom Mitrovi\u0107em \u2013 <em>Zapisi i izve\u0161taji Univerzitetskog komiteta KPS 1945-1948<\/em> (1985), <em>Zapisnici i izve\u0161taji IKKPS 1948-1952<\/em> (1987), <em>Zapisnici Akcionog odbora SSU Beogradskog univerziteta 1939-1941<\/em> (1988) sve do zbornika \u201eogleda iz dru\u0161tvene istorije\u201c pod nazivom <em>Studenti i univerzitet 1914-1954<\/em> (2000).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kona\u010dno, tre\u0107i tematski krug pitanja kojima je \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 kontinuirano posve\u0107ivao svoju istra\u017eiva\u010dku pa\u017enju jeste teorija i metodologija istorijske nauke te istorija istoriografije. Smatraju\u0107i da poznavanje istorijske metodologije predstavlja neizostavni temelj nau\u010dnog prou\u010davanja pro\u0161losti kao i da je teorijsko-metodolo\u0161ko usavr\u0161avanje neophodan preduslov razvoja istorijske nauke, Stankovi\u0107 je sa velikim zanimanjem pratio savremenu teorijsku literaturu iz niza dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih disciplina. Pored francuske istoriografije i \u0161kole Anala (\u010diji je rad pratio od po\u010detka 1970-ih godina), on je ispoljavao naro\u010dito zanimanje za rezultate sociologije, politikologije i socijalne psihologije kao i za oboga\u0107ivanje istorijske metodologije teorijsko-metodolo\u0161kim pristupima dru\u0161tvenih nauka. Interesuju\u0107i se za koncepte dru\u0161tvenih nauka kao \u0161to su dru\u0161tvena stratifikacija, odnos urbanog i ruralnog, elite i masa, zatim za razli\u010dite teorije li\u010dnosti i socijalno-psiholo\u0161ke \u010dinioce dru\u0161tvenog razvoja, Stankovi\u0107 je, slede\u0107i globalne istoriografske trendove, istra\u017eivao mogu\u0107nost primene psihonaliti\u010dke teorije u interpretaciji delovanja istorijskih li\u010dnosti i pisanju tzv. psihobiografija. Svoja interesovanja za razvoj istoriografije Stankovi\u0107 je predstavio u prvom tomu knjige <em>Istoriografija pod nadzorom<\/em> (I-II, 1996) napisanom u koautorstvu sa Ljubodragom Dimi\u0107em. Uprkos svoga nepretencioznog podnaslova \u2013 \u201eprilozi istoriji istoriografije\u201c \u2013 re\u010d je o prvom sintetskom prikazu razvoja istorijskog mi\u0161ljenja od anti\u010dkih vremena do konstituisanja moderne istorijske nauke koji je nastao unutar srpske istoriografije. Istoriji istoriografije i, naro\u010dito, pojedinim teorijsko-metodolo\u0161kim problemima istorijske nauke Stankovi\u0107 je posvetio mno\u0161tvo \u010dlanaka objedinjenih najve\u0107im delom unutar knjiga <em>Isku\u0161enja jugoslovenske istoriografije<\/em> (1988), <em>Izazov nove istorije<\/em> (I-II, 1992-1994<em>), Istorijski stereotipi i nau\u010dno znanje<\/em> (2004) te <em>Neizvesna pro\u0161lost Srbije: odabrani nau\u010dni eseji<\/em> (2014). Nastoje\u0107i da iskustvo svakodnevnog \u017eivota \u201emalog \u010doveka\u201c u\u010dini legitimnim predmetom istorijskog istra\u017eivanja Stankovi\u0107 je, slede\u0107i podsticaje istorije privatnog \u017eivota nastale u kruge francuskih analista, pru\u017eio, u srpskoj istoriografiji, metodolo\u0161ki posve inovativnu istorijsku studiju o \u201eegzodusu Srba Zlatne doline\u201c. Istra\u017euju\u0107i pro\u0161lost svoga slavonskog zavi\u010daja sa stanovi\u0161ta francuske \u201enove istorije\u201c, Stankovi\u0107 je istoriju srpskog stanovni\u0161ta u naseljima Po\u017ee\u0161ke kotline prikazao u vidu zaokru\u017eene mikroistorijske studije, jedne me\u0111u prvima u srpskoj istoriografiji \u010diji je autor istori\u010dar sa najvi\u0161im nau\u010dnim zvanjima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao nastavnik i pedagog pod \u010dijim mentorstvom je diplomiralo ukupno 212 studenata istorije, magistriralo 23 dok je 19 njih odbranilo svoje doktorske disertacije, profesor \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 je umnogome uticao na oblikovanje nau\u010dnog istoriografskog diskursa o jugoslovenskoj dr\u017eavi koji se, upravo u godinama uo\u010di, tokom i nakon raspada socijalisti\u010dke Jugoslavije suo\u010dio sa nekriti\u010dkim odbacivanjem celokupnog jugoslovenskog istorijskog iskustva. Imaju\u0107i u vidu pomenute procese usmerene ka reviziji istorijskih predstava o Jugoslaviji na temelju neokonzervativnih ideologija (\u010dije je dru\u0161tvene korene pronalazio u novom rasporedu politi\u010dke mo\u0107i nastalom nakon raspada Jugoslavije), Stankovi\u0107 je u svojim nau\u010dnim i publicisti\u010dkim radovima uporno insistirao na dvema \u010dinjenicama \u2013 na nu\u017enosti modernizacije istorijske nauke i na njenom teorijsko-metodolo\u0161kom usavr\u0161avanju kako bi se o\u010duvalo i unapredilo racionalno jezgro istorijske nauke. Ovo posebno stoga \u0161to je, u vremenu obele\u017eenom politi\u010dkim i ideolo\u0161kim lomovima i sveop\u0161tom krizom, obezbe\u0111ivanje racionalnih znanja o pro\u0161losti smatrao najva\u017enijom funkcijom istorijske nauke kojom ona dru\u0161tvo u kome deluje osloba\u0111a od \u0161iroko rasprostranjenih zabluda i \u201eistorijskih stereotipa\u201c na koje je neumorno upozoravao do konca svog \u017eivota. Upravo u ovom emancipatorskom potencijalu nau\u010dne istoriografije \u0110or\u0111e Stankovi\u0107 je pronalazio i njen kona\u010dni smisao.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iznenadnom smr\u0107u profesora \u0110or\u0111a Stankovi\u0107a srpska istoriografija nije izgubila samo jednog od vode\u0107ih poznavalaca istorije jugoslovenske dr\u017eave ve\u0107 i doslednog modernizatora istorijske nauke \u010diji \u201enagove\u0161taji nove istorije\u201c tek treba da postanu trajne tekovine srpske istoriografije u decenijima koje su pred nama. U tom smislu, nau\u010dno delo profesora Stankovi\u0107a obavezuje na po\u0161tovanje najvi\u0161ih standarda nau\u010dni\u0161tva kojima se on rukovodio u svome radu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Napomena: nekrolog \u0107e iza\u0107i krajem godine u godi\u0161njaku &#8220;Spomenica Istorijskog arhiva Srem&#8221; (2017).<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-5860","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":5860,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":5860,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":5860,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":5860,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":5860,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":5860,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5860","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5860"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24200,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5860\/revisions\/24200"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}