{"id":5782,"date":"2017-09-02T20:21:34","date_gmt":"2017-09-02T20:21:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5782"},"modified":"2017-09-02T20:24:40","modified_gmt":"2017-09-02T20:24:40","slug":"peti-festival-svjetske-knjizevnosti-u-zagrebu-i-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5782","title":{"rendered":"Peti Festival svjetske knji\u017eevnosti u Zagrebu i Splitu"},"content":{"rendered":"

Od 3. do 9. rujna 2017. na Petom festivalu svjetske knji\u017eevnosti u Zagrebu i Splitu gostovat \u0107e vi\u0161e od pedeset autora iz sedamnaest zemalja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

FSK \u2013 Daniel Kehlmann i Monaldi & Sorti otvaraju u nedjelju 5. Festival svjetske knji\u017eevnosti<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.fsk.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Peti Festival svjetske knji\u017eevnosti (FSK) ugostit \u0107e u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna 50-ak autora iz 17 zemalja Europe i svijeta, a otvorit \u0107e ga u nedjelju u Zagrebu razgovor s jednim od najistaknutijih suvremenih knji\u017eevnika njema\u010dkog govornog podru\u010dja Danielom Kehlmannom, dok \u0107e splitski program otvoriti gostovanje talijanskog spisateljskog para Monaldi & Sorti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Festival ve\u0107 petu godinu za redom organizira nakladni\u010dka ku\u0107a Fraktura, svake godine s novim knji\u017eevnim, jezi\u010dnim i tematskim fokusom, a ove godine u sredi\u0161tu bogatog programa od oko 60-ak doga\u0111anja, kako je najavljeno u ponedjeljak u Zagrebu, bit \u0107e knji\u017eevnost i kultura njema\u010dkog govornog podru\u010dja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Ove godine festival se odr\u017eava peti puta u Zagrebu i drugi put u Splitu, a sti\u017eu nam 52 autora iz 17 zemalja”, rekao je na konferenciji za novinare u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a programski direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarevi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Najavio je reprezentativan niz nekih od najistaknutijih knji\u017eevnih imena suvremene europske i svjetske literarne scene, brojne istaknute doma\u0107e autore, “jedan od najja\u010dih filmskih programa do sad”, dvije ve\u010deri poezije, te nastavak knji\u017eevnih matineja gdje \u0107e se sa zagreba\u010dkim gimnazijalcima susresti \u010detvero suvremenih doma\u0107ih autora \u2013 Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107, Franjo Jane\u0161, Pavao Pavli\u010di\u0107 i Marina Vuj\u010di\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fokus na knji\u017eevnost njema\u010dkog govornog podru\u010dja dio je programa godine kulture Austrije i Hrvatske “Zajedno u kulturi”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jedan od partnera FSK-a je Austrijski kulturni forum Zagreb, \u010dija je direktorica Susanne Ranetzky izrazila veliko zadovoljstvo vi\u0161egodi\u0161njom suradnjom s festivalom koji “u eri modernih medija, kada facebook i Twitter igraju va\u017enu ulogu i tjeraju nas da komprimiramo poruke, nudi najbolju platformu za promicanje knji\u017eevnosti”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Filmski program ostvaren je u suradnji s Goethe-Institutom Hrvatska, a donosi niz svjetskih filmskih uspje\u0161nica s fokusom na Njema\u010dku, od kojih \u0107e dio imati svoje hrvatske premijere upravo u Zagrebu i Splitu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ravnatelj Goethe instituta Matthias Mueller-Wieferig najavio je festivalski filmski program koji \u0107e hrvatskoj publici predstaviti neke od najzna\u010dajnijih njema\u010dkih redatelja, kao \u0161to su Fatih Akin, Volker Schlondorff i Wolfgang Becker. \u010cestitao je festivalu na sjajnom programu “koji na izvrstan na\u010din predstavlja dana\u0161nju Europu, i ukazuje i na stru\u010dnost, ali i na hrabrost organizatora koji su tako velika knji\u017eevna imena doveli u jednu malu zemlju”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Velika inozemna i doma\u0107a imena<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Otvorenje u Zagrebu, nakon razgovora s Kehlmannom koji \u0107e u Kinu Europi voditi Serdarevi\u0107, uveli\u010dat \u0107e koncert “Be\u010danke iz Vojvodine” Jelene Popr\u017ean, violistice, pjeva\u010dice, performerice, jedne od najve\u0107ih zvijezda suvremenog austrijskog i europskog cross overa, koja \u0107e nastupiti s jednim od najve\u0107ih interpreta bosanske sevdalinke Damirom Imamovi\u0107em.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Od velikih zvijezda njema\u010dkoga govornog podru\u010dja Serdarevi\u0107 je posebno izdvojio “mo\u017eda najve\u0107eg \u017eivu\u0107eg urednika i pjesnika njema\u010dkoga podru\u010dja” Michaela Kruegera, koji \u0107e na FSK-u odr\u017eati predavanje o suvremenoj njema\u010dkoj nakladni\u010dkoj sceni.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Na festival me\u0111u ostalima dolaze i Austrijanac Manfred Mittermayer, najve\u0107i poznavatelj djela Thomasa Bernhardta, njema\u010dka spisateljica ukrajinskog podrijetla Marjana Gaponenko i poznati austrijski satiri\u010dar Richard Schuberth.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uz njih \u0107e se hrvatskoj \u010ditateljskoj publici predstaviti i Francuz Philippe Claudel, Gvatemalac Eduardo Halfon i Nigerijac Chigozie Obioma; a od doma\u0107ih knji\u017eevnika Dubravka Ugre\u0161i\u0107, koja \u0107e tu predstaviti novi roman “Lisice”, te Ognjen Spahi\u0107, Damir Karaka\u0161, Milana Vukovi\u0107 Runji\u0107, Ivana Rogar, Kristian Novak, Boris De\u017eulovi\u0107 i drugi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog velikog broja gostiju i gustog rasporeda doga\u0111anja ove godine ne\u0107e biti programa okruglih stolova, dok je stripa\u0161ki program zna\u010dajno reduciran, a njegove su perjanice finski stripa\u0161 Tuomas Kyro i mlada austrijska zvijezda grafi\u010dke novele Ulli Lust, uz koju \u0107e se u Kinu Europi predstaviti doma\u0107a vizualna umjetnica Ivana Pipal.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Novinarske radionice i \u010ditaonica na otvorenom<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kao posebnost ovogodi\u0161njeg programa Serdarevi\u0107 je izdvojio \u010detverodnevnu novinarsku radionicu za u\u010denike srednjih \u0161kola, koje \u0107e voditi novinari 24sata i Expressa.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Glavni urednik 24 sata Goran Gavranovi\u0107 istaknuo je kako je cilj programa predstaviti novinarstvo kao djelatnost koja je posljednjih nekoliko godina nepravnedno do\u0161la na lo\u0161 glas.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Cilj nam je predstaviti svu rasko\u0161 koju novi mediji pru\u017eaju, a osobito u kombinaciji sa starim medijima. Pokazat \u0107emo u\u010denicima kako se rade novine, kako nastaju video vijesti, kako se stvara web, te kako se sve to jedno s drugim nadopunjuje i donosi publici ono \u0161to je i svrha svih novina, a to je pri\u010da – ne samo informacija, nego i ono \u0161to je iza nje”, rekao je Gavranovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tako\u0111er u suradnji s 24 sata, drugu godinu za redom za vrijeme trajanja Festivala odr\u017eavat \u0107e se \u010ditaonica na otvorenom na Trgu Josipa Jurja Strossmayera, gdje \u0107e se mo\u0107i, uz kavu i novine, besplatno \u010ditati i razmjenjivati knjige, a bit \u0107e organizirana i \u010ditanja autora koji gostuju na festivalu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kao i svake godine, slu\u017ebenom otvorenju zagreba\u010dkog programa prethodi, u \u010detvrtak 31. kolovoza u Studiju Josip Ra\u010di\u0107 Moderne galerije, otvorenje izlo\u017ebe slika inspiriranih knji\u017eevnicima koji gostuju na festivalu u kojoj ove godine sudjeluje 30-ak predstavnika hrvatske likovnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Program \u0107e se u Zagrebu odr\u017eavati u Kinu Europi i Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a, te u Splitu u Gradskoj knji\u017eici Marka Maruli\u0107a i Kinoteci Zlatna vrata, a zatvorit \u0107e ga u subotu 9. rujna u Zagrebu predstavljanje novog romana Igora \u0160tiksa, uz veliki festivalski ro\u0111endanski tulum i koncert grupe Memories Can’t Wait.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Konferenciji za novinare nazo\u010dili su i istaknuti belgijski knji\u017eevnik Stefan Hertmans, gost pro\u0161logodi\u0161njeg izdanja FSK-a, te ovogodi\u0161nji festivalski gost, slovenski pisac i urednik Ale\u0161 \u0160teger.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160teger, koji se na festivalu predstavlja i kao filmski i kao knji\u017eevni autor, ocijenio je kako je “festival takvih dimenzija ne\u0161to \u010dime se i puno ve\u0107e zemlje od Hrvatske ne mogu pohvaliti”.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hertmans je govorio o svojem otvorenom pismu Europi, u kojemu problematizira migrantsko pitanje u kontekstu dana\u0161njeg globaliziranog svijeta u kojemu je, smatra, ameri\u010dka arogantna i cini\u010dna geopolitika dovela do krize u odnosima i izazvala globalne neravnote\u017ee. U pismu Hertmans upozorava i na sustavno potkopavanje misle\u0107eg pojedinca, koje je europskoga gra\u0111anina degeneriralo u \u010dovjeka mase koji nezadovoljno gun\u0111a.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pismo je objavljeno u nizu istaknutih svjetskih medija, a u nas u tjedniku Express.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5783,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/fsk17.png?fit=820%2C312&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":5782,"position":0},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":5782,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":5782,"position":2},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":5782,"position":3},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53972,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53972","url_meta":{"origin":5782,"position":4},"title":"Politika fikcije. Kolokvij u spomen Marija Vargasa Llose","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za teorijska istra\u017eivanja u humanistici Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na jednodnevni kolokvij Politika fikcije u \u010dast lani preminuloga nobelovca i velikoga pisca Marija Vargasa Llose. Polaze\u0107i od njegova iznimnog opusa, bit \u0107e rije\u010di o odnosu knji\u017eevnosti i politike, fikcije i mo\u0107i te o ulozi pisca i umjetni\u010dkog anga\u017emana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/MVL-2.jpg?fit=1200%2C391&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":5782,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5782"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5786,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5782\/revisions\/5786"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}