U nastavku\u00a0prenosimo poziv za\u00a0prijavu na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem \u201cFeminizam i kultura straha\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu 11.Dana Marije Juri\u0107 Zagorke (24-25.XI.2017) u Centru za \u017eenske studije\/Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Centar za \u017eenske studije, Zagreb<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Poziv na sudjelovanje na znanstveno-knji\u017eevnom skupu \u201cFeminizam i kultura straha\u201d<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pozivamo vas na sudjelovanje na znanstveno-knji\u017eevnom skupu s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: FEMINIZAM I KULTURA STRAHA, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu 11. Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 24. i 25. studenog 2017. u Zagrebu, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8. Ove godine \u0107emo se, kao i svake dosad, baviti istra\u017eivanjem Zagorkina \u017eivota i stvarala\u0161tva te rodne tematike, a uz krovnu temu raspravu \u0107emo posvetiti i ovogodi\u0161njoj nosivoj temi skupa koja je uvijek potaknuta aktualnim dru\u0161tvenim, kulturnim, politi\u010dkim i ekonomskim okolnostima. Ove godine ta je tema Feminizam i kultura straha.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U 2017. godini obilje\u017eavamo 60. godinu od smrti Marije Juri\u0107 Zagorke. Njezin je \u017eivotni i stvarala\u010dki put bio te\u017eak, nerijetko su na njemu stajale prijetnje i ucjene, ali Zagorka je uvijek pronalazila na\u010din da borbom i aktivizmom pridonese dobrobiti dru\u0161tva, u jednakoj mjeri za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, dvije Jugoslavije i NDH. Okru\u017eena poku\u0161ajima da je se ustra\u0161i \u2013 nikada sigurna, uvijek na rubu egzistencije i politi\u010dke (ne)prihva\u0107enosti \u2013 Marija Juri\u0107 Zagorka hrabro je (za)pis(iv)ala \u017eensku povijest koja joj je poslu\u017eila kao alat za borbu za \u017eenska prava i ravnopravnost spolova. Njezin naj\u010ditaniji roman Gri\u010dka vje\u0161tica povijesni je roman koji opisuje progon vje\u0161tica i prikazuje posljednje dane zakona o spaljivanju vje\u0161tica u Hrvatskoj. Prema rije\u010dima J. J. Strossmayera, koji ju je potaknuo da napi\u0161e ovaj povijesni roman:<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u201cPostoji u historiji jedna stra\u0161na epoha koja je \u017eenu postavila ispod svake divlje \u017eivotinje. To je doba Malleus Malifacaruma. Ta je nauka \u017eigosala zdravu i u\u010denja\u010dku pamet najni\u017eim praznovjerjem prema \u017eeni. Da je \u017eena imala bilo kakvo pravo na javni \u017eivot, ne bi se taj zakon mogao ni provesti, a kamoli dogoditi da on kroz vjekove krvavo uni\u0161tava \u017eenske \u017eivote. To historijsko razdoblje moglo bi pru\u017eiti na\u0161oj Zagorki mogu\u0107nost, da, unato\u010d op\u0107e indolencije za \u017eenska prava, probudi ponos uvrije\u0111ene \u017eene. \u010citaju\u0107i te ne\u010dovje\u010dnosti i nepravde prema \u017eenama, probudile bi \u017eene u sebi uspavani otpor i to bi izazvalo burni prosvjed te bi imalo velikog upliva na osvije\u0161tenje svih duhova oko nas, da je \u017eena ravnopravno ljudsko bi\u0107e.\u201d<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Malleus Maleficarum ili \u201cmalj koji ubija vje\u0161tice\u201d ujedno je i naslov zloglasne knjige Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, dominikanskih inkvizitora, koja je poslu\u017eila kao vodi\u010d kroz procese na kojima se sudilo hereticima i lovilo vje\u0161tice. To je najmra\u010dnije doba povijesti za \u017eene, a Zagorka u svojem Malleusu, tre\u0107em nastavku romanesknog ciklusa Gri\u010dka vje\u0161tica, pripovijeda pri\u010du o kontesi Neri koja se bori protiv spaljivanja \u017eena pod optu\u017ebom da su vje\u0161tice. Malleus Maleficarum objavljen je 1487. godine u Njema\u010dkoj te 530 godina nakon izlaska predstavlja izazov i priliku da se kriti\u010dki pro\u010dita tekst koji \u017eene progla\u0161ava drugotnima.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n (….)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pozivamo stoga istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010de iz podru\u010dja politi\u010dkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o knji\u017eevnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji \u017eele doprinijeti raspravi i poku\u0161aju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira na\u0161 politi\u010dki i \u0161iri kulturni prostor.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom molimo poslati do 15. rujna 2017. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Potpuni tekst Poziva i dodatne informacije dostupni su na poveznici:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n