{"id":5696,"date":"2017-08-24T12:39:19","date_gmt":"2017-08-24T12:39:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5696"},"modified":"2017-08-25T11:35:11","modified_gmt":"2017-08-25T11:35:11","slug":"branimir-jankovic-kolumna-javna-povijest-jesu-li-povjesnicari-u-hrvatskoj-celebrity","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?"},"content":{"rendered":"

Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture<\/em> (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik<\/em>, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne i vi\u0161estruke oblike upotrebe povijesti u popularnoj kulturi u Velikoj Britaniji \u2013 isti\u010de da neki britanski povjesni\u010dari zaista funkcioniraju kao celebrity (\u201ecelebrity historians\u201c). Posebno je pritom izdvojio povjesni\u010dare Simona Schamu i Davida Starkeya. Iako su se prvotno afirmirali kao profesionalni (sveu\u010dili\u0161ni) povjesni\u010dari, postali su tijekom 2000-ih godina skupo pla\u0107eni televizijski voditelji uspje\u0161nih povijesnih emisija namijenjenih vrlo \u0161irokoj publici.<\/p>\n

 <\/p>\n

Premda ljudi od povijesne struke, klju\u010dni su bili njihova upe\u010datljiva osobnost i britki na\u010dini vo\u0111enja i prezentiranja povijesnih sadr\u017eaja te \u0161iri okvir medijskog pra\u0107enja, \u0161to \u010dini bitnu razliku od prethodne generacije povjesni\u010dara koji su bili javne figure do 1990-ih godina poput E. P. Thompsona i A. J. P. Taylora. Promijenio se naime dru\u0161tveni i medijski kontekst, nastupio je proces celebritizacije. Kao u slu\u010daju tolikih javnih figura, tako se i od povjesni\u010dara stvaralo zvijezde, \u0161to je prate\u0107i rezultat komodifikacije i komercijalizacije znanosti. Takva konstelacija, prema de Grootu, pridonosi eroziji profesionalnog autoriteta povjesni\u010dara u korist njegove osobnosti i televizijske prezentacije koja izbija u prvi plan. Autor napominje da iz toga mo\u017ee vrlo lako proiza\u0107i da povjesni\u010dar na televiziji bude zamijenjen prezenterski uspje\u0161nim novinarom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u0107 i povr\u0161nim uvidom u situaciju u Hrvatskoj razvidno je da stvari funkcioniraju druga\u010dije. Povjesni\u010dari jesu sveprisutni u javnosti, ali definitivno nisu celebrity. Oni ipak nemaju u masovnim medijima takvu javnu pozornost koju bi zadobivali samom svojom pojavom. Raspon njihova javnog djelovanja me\u0111utim zaista jest prili\u010dno \u0161irok. Povjesni\u010dari u Hrvatskoj daju kontinuirane izjave za medije i iznose javne komentare, pi\u0161u za novine i portale \u010dlanke i kolumne koji nisu samo povijesni nego i politi\u010dki, ure\u0111uju i vode televizijske i radijske povijesne emisije. Pritom u medijima nastupaju uglavnom iz pozicije svoje struke. Dio povjesni\u010dara tradicionalno se nalazi na odre\u0111enim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim funkcijama, primjerice u diplomatskoj slu\u017ebi, dok su neki i izravno strana\u010dki aktivni. Tome treba pridodati mnoge politi\u010dare koji su diplomirani povjesni\u010dari.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usprkos funkcijama koje prekora\u010duju njihovu mati\u010dnu struku, povjesni\u010dari u Hrvatskoj nisu prelazili u status celebrityja, u smislu da bi masovne medije zanimala njihova osobnost te da bi popularni magazini prikazivali njihovu svakodnevicu i intimu, \u0161to je klju\u010dno da bismo mogli govoriti o celebritizaciji. Osim toga, iako su stru\u010dno vrlo prisutni u masovnim medijima, povjesni\u010dari u Hrvatskoj ipak nemaju ni status zvijezda. Premda je nekolicina povjesni\u010dara popularna u dijelu javnosti, istovremeno su prisutni i glasovi protivljenja, \u0161to spre\u010dava popularni konsenzus koji okru\u017euje glazbene i sportske zvijezde. (Za primjer \u201esportskih celebrityja\u201c, odnosno \u201esportskih zvijezda\u201c usp. poglavlje \u201eCelebritizacija sporta\u201c u knjizi O. Bitija, Nadzor nad tijelom: vrhunski sport iz kulturolo\u0161ke perspektive<\/em>, 2012). Javni povjesni\u010dari, sli\u010dno politi\u010darima, izazivaju posve podijeljene reakcije i mi\u0161ljenja.<\/p>\n

 <\/p>\n

To da povjesni\u010dari u Hrvatskoj nisu ni celebrity niti zvijezde ne zna\u010di samo da za razliku od primjerice Velike Britanije doma\u0107a znanstvena i kulturna polja nisu toliko intenzivno pro\u017eeta procesima komercijalizacije i komodifikacije u okvirima potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva koje privilegira ekonomsku isplativost. Zasigurno u Hrvatskoj uz javni postoji u odre\u0111enoj mjeri i komercijalni interes za povijest (za dio dokumentarnih serija, popularnih povijesnih \u010dasopisa i knjiga, manifestacija o\u017eivljene povijesti u turizmu i sl.). No razloge izostanka celebritizacije treba posebno tra\u017eiti i u tome \u0161to se povijesti u Hrvatskoj pridaje znatna politi\u010dka i dru\u0161tvena va\u017enost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kao neposredno poslijeratno dru\u0161tvo, s jo\u0161 uvijek vrlo \u017eivim iskustvom dramati\u010dne povijesti 20. stolje\u0107a obilje\u017eene Drugim svjetskim ratom, nacionalizmom, fa\u0161izmom i antifa\u0161izmom, revolucijom, socijalizmom\/komunizmom, jugoslavenstvom i ratom 1990-ih, Hrvatska je stalno mjesto intenzivne simboli\u010dke borbe oko tuma\u010denja i obilje\u017eavanja povijesti. Zao\u0161treni povijesni prijepori, koji \u010dine temelj ideolo\u0161kih identifikacija, svojim ozbiljnim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim konzekvencama ve\u0107inom onemogu\u0107avaju kako dijalo\u0161ke javne rasprave tako i humor i satiru u odnosu spram njih. Uzroke vlastitog izbjegavanja humorne obrade dvadesetostoljetne povijesti Robert Knjaz, autor dokumentarno-zabavne serije \u201eHrvatski velikani\u201c, objasnio je sljede\u0107im rije\u010dima: \u201eNa\u017ealost, dok god imamo svakodnevne sva\u0111e u javnosti oko 2. svjetskog rata i stalno se osvr\u0107emo preko ramena, umjesto da gledamo naprijed, besmisleno je snimati ikoga iz tog razdoblja. Bio on prav ili kriv. Treba pri\u010dekati jo\u0161 50-ak godina da objektivnost nadvlada emocije.\u201c (\u201eVelika ispovijest Roberta Knjaza\u201c, Jutarnji.hr<\/em>, 18.03.2017.)<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim \u0161to je klju\u010dno mjesto politi\u010dkih i dru\u0161tvenih prijepora, povijest je u Hrvatskoj \u010dvrsto povezana s razumijevanjem i promicanjem nacionalnog identiteta. To je vidljivo prema dr\u017eavnim, znanstvenim, obrazovnim i kulturnim politikama povijesti oko kojih se neprekidno \u017eustro polemizira. Na simboli\u010dkoj razini one se opredme\u0107uju uvijek iznova postavljanim i osporavanim spomenicima i spomen-plo\u010dama, imenima ulica i trgova te neprekidno odr\u017eavanim komemoracijama, javnim obilje\u017eavanjima i prosvjedima. Nije me\u0111utim rije\u010d o nekoj specifi\u010dno hrvatskoj dubokoj podijeljenosti i pretjeranoj opsjednutosti povije\u0161\u0107u, kako se \u010desto zna \u010duti, jer je sli\u010dno i u mnogim drugim zemljama, ovisno dakako o posebnostima lokalnog povijesnog i suvremenog konteksta. Sve navedeno rje\u010dito oprimjeruju recentna doga\u0111anja i reakcije vezane uz uklanjanja konfederacijskih spomenika u SAD-u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog isprepletenosti s nacionalnim identitetom te drugim zna\u010denjima i vrijednostima crpljenima iz povijesti, kao i time \u0161to odre\u0111eno tuma\u010denje povijesti neminovno sa sobom povla\u010di dru\u0161tveno i politi\u010dko pozicioniranje u sada\u0161njosti, o\u010dekivano je da svaka povijesna kontroverza izaziva stalnu i intenzivnu javnu pozornost u Hrvatskoj. To je razlog obuhvatne zastupljenosti povjesni\u010dara u javnosti, iako se mediji ve\u0107inom oslanjaju samo na dio njih, a mnogi povjesni\u010dari nisu na\u017ealost skloni ni javnim o\u010ditovanjima niti istra\u017eiva\u010dkom usmjeravanju na teme za koje vlada javni interes. \u010cinjenici politi\u010dke i dru\u0161tvene va\u017enosti povijesti doma\u0107i povjesni\u010dari duguju ne samo izra\u017eenu medijsku pozornost nego i politi\u010dke (strana\u010dke), diplomatske i druge dru\u0161tvene funkcije na kojima su bili ili jo\u0161 uvijek jesu. Time se razlikuju od stru\u010dnjaka drugih humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti koji ni izbliza nemaju toliku javnu i medijsku vidljivost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Za samu struku trebalo bi na\u010delno biti dobro \u0161to povijest i povjesni\u010dari imaju takav javni status, premda kvantiteta dakako ne zna\u010di automatski i kvalitetu, \u010dije nedostatke zapa\u017eamo od na\u010dina medijskog pra\u0107enja preko karaktera doprinosa povjesni\u010dara do raspona reakcija javnosti. I dok se u dugotrajnim raspravama o dru\u0161tvenoj ulozi i odgovornosti intelektualaca razmatralo \u0161ute li intelektualci ili su se promijenili strukturni uvjeti mogu\u0107nosti i utjecaja njihovog javnog govora (usp. Intelektualna historija<\/em>, prir. B. Jankovi\u0107, 2013), povjesni\u010dari u Hrvatskoj zbog navedenog \u00faloga povijesti imaju pristup javnosti. Pitanje je naravno koriste li ga relevantno, za \u0161to im slu\u017ei kada ga koriste i o \u010demu ne govore kada govore.<\/p>\n

 <\/p>\n

Je li zbog toga stru\u010dni autoritet povjesni\u010dara u ambivalentnoj poziciji s obzirom da su \u2013 kao i op\u0107enito intelektualci \u2013 katkad (nedovoljno) kriti\u010dni katkad (suvi\u0161e) afirmativni prema poretku, vlasti i mo\u0107i te dominantnim narativima i predod\u017ebama, \u0161to rezultira tako suprotstavljenim reakcijama javnosti? Ili je rije\u010d i o nespremnosti znatnog dijela javnosti na prihva\u0107anje druga\u010dijeg mi\u0161ljenja? Upozorio sam naime u prethodnoj kolumni kako stru\u010dno mi\u0161ljenje hrvatskih povjesni\u010dara ostaje bez ikakvog utjecaja na protivni im dio javnosti. De Groot u spomenutoj knjizi Consuming History<\/em> slabljenje stru\u010dnog autoriteta povjesni\u010dara u britanskoj javnosti dovodi pak u vezu s procesom celebritizacije, ali i primjerice sudskom presudom povjesni\u010daru Davidu Irvingu za negiranje Holokausta. O\u010dito postoje strukturne i situacijske razlike izme\u0111u Hrvatske i Velike Britanije koje usprkos svemu navedenom u kolumni nisu ni izdaleka iscrpljene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prepoznati i voditi ra\u010duna o tome da u Hrvatskoj celebritizacija povjesni\u010dara i spektakularizacija povijesti nisu na snazi poma\u017ee izbje\u0107i zamku nekriti\u010dkog i neprilago\u0111enog preno\u0161enja komercijalnih i drugih sadr\u017eaja iz globalnog u lokalni kontekst. I dok turisti\u010dki za\u017eivjele manifestacije o\u017eivljavanja povijesti i produkcijski atraktivne dokumentarne serije \u201eHrvatski kraljevi\u201c i \u201eRepublika\u201c imaju uspje\u0161an \u0161iri javni odjek, primjer pak povijesnog realityja \u201eAnno: ljeta Gospodnjeg 925.\u201c svjedo\u010di o neuspje\u0161nom nasljedovanju stranog koncepta. Stoga naizgled izli\u0161no pitanje jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity mo\u017ee potencijalno otkriti mnogo vi\u0161e o javnoj povijesti i povjesni\u010darima te politi\u010dkim, dru\u0161tvenim i kulturnim okvirima njihove upotrebe.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Prethodne kolumne:<\/p>\n

 <\/p>\n

4. kolumna \u2013 Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ili sada\u0161njo\u0161\u0107u?
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/?p=3368<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

3. kolumna \u2013 Podr\u017eavam manifestacije o\u017eivljene povijesti!
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/?p=2003<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

2. kolumna \u2013 Je li va\u017enije biti povjesni\u010dar ili svjedok?
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236048<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

1. kolumna \u2013 Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236044<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-5696","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":5696,"position":0},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":5696,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":5696,"position":2},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":5696,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":5696,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":5696,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5696"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5717,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5696\/revisions\/5717"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}