{"id":5689,"date":"2017-08-24T10:53:10","date_gmt":"2017-08-24T10:53:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5689"},"modified":"2017-08-24T10:55:24","modified_gmt":"2017-08-24T10:55:24","slug":"noci-dioklecijana-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5689","title":{"rendered":"No\u0107i Dioklecijana 2017."},"content":{"rendered":"

Od 25. do 27. kolovoza 2017. u Splitu se odr\u017eavaju No\u0107i Dioklecijana \/ The Nights of Diocletian, turisti\u010dka manifestacija koja se oslanja na anti\u010dku povijest Splita.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Split: Po\u010dinju trodnevne No\u0107i Dioklecijana<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

vrijeme: 25.08.2017. – 27.08.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

mjesto: Split<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovoga petka u Splitu po\u010dinju trodnevne No\u0107i Dioklecijana 2017., na kojima \u0107e posjetitelji mo\u0107i u\u017eivati u raznim zanimljivim programima i time se upoznati sa \u017eivotom nekada\u0161njeg rimskog cara.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

No\u0107i Dioklecijana u petak \u0107e u 21 sat na Peristilu otvoriti Rimski pretorijanci, te vatrom, plesom i akrobacijama Udruga CROwd Control. Sat vremena kasnije na Vestibulu i pjaceti iza Vestibula zapo\u010det \u0107e Dioklecijanova ve\u010dera.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Istoga dana, prije slu\u017ebenog otvaranja, u 18,30 sati na Peristilu \u0107e se odr\u017eati nogometna utakmica izme\u0111u Dalmata i Rimljana, koju organizira Udruga Gaj Laberije Sinj. U 20 sati na Rivi ispred ulaza u podrume Dioklecijanove pala\u010de preko Marmontove do Zlatnih vrata odvijat \u0107e se Carska povorka s rimskim kolima u kojima \u0107e, uz pratnju rimskih pretorijanaca i kostimiranih gra\u0111ana, biti car Dioklecijan, kojega \u0107e i ove godine utjeloviti splitski glumac Robert Kurba\u0161a, a caricu Prisku njegova kolegica Nives Ivankovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Doga\u0111aj zavr\u0161ava u nedjelju u 21 sat na Peristilu sa Carskom modnom revijom, te odlaskom Dioklecijana i rimskih pretorijanaca. Dan prije otvaranja No\u0107i Dioklecijana na Vo\u0107nom \u0107e se trgu otvoriti Anti\u010dki sajam, koji \u0107e trajati sve do zatvaranja manifestacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Direktorica Turisti\u010dke zajednice Split Alijana Vuk\u0161i\u0107 rekla je da su, \u017eele\u0107i turistima pru\u017eiti do\u017eivljaj antike ne samo kroz tri dana manifestacije nego i cijelo ljeto, projekt Dani Dioklecijana pro\u0161irili na projekte Smjena stra\u017ee, \u017divi muzej, Gladijatorska \u0161kola, Putevima cara Dioklecijana i No\u0107i Dioklecijana.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Krenuli smo od po\u010detka. Imali smo nove turisti\u010dke proizvode poput Dana antike, koji su uklju\u010dili sve turisti\u010dke zajednice koje ve\u017ee ista kultura i povijest. To je idealna prilika da gostima poka\u017eemo o\u017eivljenu pri\u010du o \u017eivotu cara Dioklecijana. Imamo i kongrese vezane za njegov \u017eivot, anti\u010dku hranu, a nudimo i predstavljamo \u017eivot djece i odraslih u to vrijeme. Za svakoga \u0107e biti pone\u0161to”, poru\u010dila je Vuk\u0161i\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ovogodi\u0161nja carica Priska, splitska glumica Nives Ivankovi\u0107 ka\u017ee da joj je \u010dast i zadovoljstvo \u0161to je pozvana da odigra “veoma va\u017enu ulogu, a to je rola koja nema puno teksta”. \u010citaju\u0107i tekstove o Priski do\u0161la je do podataka da je bila odlu\u010dna, sna\u017ena i smiona \u017eena, a njen je kraj bio tragi\u010dan jer su je pogubili zajedno s k\u0107erkom Valerijom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

“Vidim da su i prethodne Priske birane kao sna\u017ene i odlu\u010dne \u017eene, i to s podru\u010dja sporta, turizma, estrade i sada iz umjetnosti. Nadam se da \u0107u opravdati titulu carice”, poru\u010dila je Ivankovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(Hina)<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/TheNightsOfDiocletian\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.visitsplit.com\/hr\/2930\/noci-dioklecijana<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5690,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[16,3],"tags":[],"class_list":["post-5689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-manifestacije-ozivljavanja-povijesti","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/Noci-Dioklecijana.jpg?fit=720%2C576&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":5689,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":5689,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":5689,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":5689,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":5689,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55230,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55230","url_meta":{"origin":5689,"position":5},"title":"Pola stolje\u0107a poslije: u Splitu se odr\u017eava znanstveni okrugli stol o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske u Zadru organiziraju znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013 2026.\u201c. Skup \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5689"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5689\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5692,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5689\/revisions\/5692"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}