{"id":5666,"date":"2017-08-22T10:10:40","date_gmt":"2017-08-22T10:10:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5666"},"modified":"2017-08-22T10:10:40","modified_gmt":"2017-08-22T10:10:40","slug":"pjesma-walta-whitmana-upucena-povjesnicaru-ja-navijestam-povijest-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5666","title":{"rendered":"Pjesma Walta Whitmana upu\u0107ena Povjesni\u010daru (\u201cja navije\u0161tam povijest budu\u0107nosti\u201d)"},"content":{"rendered":"<p>Iako je ameri\u010dki pjesnik Walt Whitman (1819\u20131892) pjesmu \u201cTo a Historian\u201d zavr\u0161io rije\u010dima \u201cja navije\u0161tam povijest budu\u0107nosti\u201d, smatraju\u0107i da se time razlikuje od povjesni\u010dara, nedavno je upravo povjesni\u010dar Yual Noah Harari objavio knjigu \u201cHomo deus: kratka povijest sutra\u0161njice\u201d, \u010diji prikaz donosimo u rubrici Osvrti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Walt Whitman (1819\u20131892)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>To a Historian<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>You who celebrate bygones,<br \/>\nWho have explored the outward, the surfaces of the races, the life<br \/>\nthat has exhibited itself,<br \/>\nWho have treated of man as the creature of politics, aggregates,<br \/>\nrulers and priests,<br \/>\nI, habitan of the Alleghanies, treating of him as he is in himself<br \/>\nin his own rights,<br \/>\nPressing the pulse of the life that has seldom exhibited itself,<br \/>\n(the great pride of man in himself,)<br \/>\nChanter of Personality, outlining what is yet to be,<br \/>\nI project the history of the future.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Jednom povjesni\u010daru<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vi ste slavili pro\u0161asta vremena,<br \/>\nispitali ste vanjsku stranu, povr\u0161ine, rase i \u017eivot koji se u punoj mjeri ispoljio;<br \/>\nvi ste govorili o \u010dovjeku kao o tvorevini politike,<br \/>\nzbroja vladara i sve\u0107enika;<br \/>\na ja, stanovnik Alleghania, govorim o \u010dovjeku kakav je on u sebi, u svojim<br \/>\nvlastitim pravima;<br \/>\nja pipam bilo \u017eivota koji se rijetko ispoljio (veliki ponos \u010dovjeka u sebi<br \/>\nsamome);<br \/>\npjeva\u010d osobne vrijednosti, ocrtava ono \u0161to<br \/>\nistom ima da bude, ja navije\u0161tam povijest budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(preveo Tin Ujevi\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Histori\u010daru<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ti, koji slavi\u0161 pro\u0161av\u0161e,<br \/>\nKoji si istra\u017eio vanjsko, povr\u0161ine rasa,<br \/>\n\u017eivot koji je isticao sebe,<br \/>\nKoji si smatrao \u010dovjeka za bi\u0107e politike, gomile<br \/>\nvladalaca i svetaca,<br \/>\nJa, stanovnik Aleganije, dr\u017ee\u0107i ga onakvim kakav<br \/>\njeste u sebi, u vlastitim pravima,<br \/>\nOpipavaju\u0107i bilo \u017eivota rijetko isticanog,<br \/>\n(veliki ponos \u010dovjeka u njemu samom),<br \/>\nPjeva\u010d Li\u010dnosti, koji ocrtava ono \u0161to tek ima da<br \/>\nbude,<br \/>\nJa projiciram povijest budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(preveo Hamdija Demirovi\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Istori\u010daru<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ti \u0161to slavi\u0161 pro\u0161lo,<br \/>\nIstra\u017euje\u0161 spolja\u0161nje, povr\u0161inu naroda,<br \/>\n\u017eivot koji je vidljiv;<br \/>\nPosmatra\u0161 \u010doveka kao stvorenje politike, masa,<br \/>\nvladara i sve\u0161tenika;<br \/>\nJa, stanovnik Aligena, koji ga gleda onakvog kakav je u su\u0161tinu,<br \/>\nkakav je po sopstvenim pravima,<br \/>\nKoji pritiska bilo \u017eivota \u0161to se retko vidi<br \/>\n(veliki ponos \u010doveka u njemu samom),<br \/>\nOpeva\u010d Li\u010dnosti, koji predstavlja ono \u0161to \u0107e tek biti,<br \/>\nJa prikazujem istoriju budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5667,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5666","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/Whitman.png?fit=1136%2C1136&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":5666,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55560,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55560","url_meta":{"origin":5666,"position":1},"title":"Knji\u017eevno-znanstveni skup KNJI\u017dEVNA, JEZIKOSLOVNA I MISIONARSKA DJELATNOST FRANJEVACA KROZ POVIJEST NA PROSTORU HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 1. listopada 2026. u 10:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb OTVARANJE SKUPA FRA MARKO KARAMATI\u0106Na tragu Franje Asi\u0161koga BO\u017dIDAR PETRA\u010cDanteov sveti Franjo MIRO GAVRANFra Didak Bunti\u0107 kao nadahnu\u0107e za roman Nekoliko ptica i jedno nebo MILANA VUKOVI\u0106 RUNJI\u0106Misti\u010dni cvat slavonske ma\u0161te: Sveta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/mh_franjevci_u_hr_i_bih.jpg?fit=680%2C364&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":5666,"position":2},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55422,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55422","url_meta":{"origin":5666,"position":3},"title":"Predstavljanje zbornika &#8220;Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Op\u0107ina Lastovo i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku pozivaju na predstavljanje knjige \"Tamo gdje po\u010dinje more: ogledi o povijesti Lastova\" u petak, 25. rujna 2026. u 20 sati ispred crkve sv. Kuzme i Damjana. Knjigu \u0107e predstaviti Lovro Kun\u010devi\u0107 i Vedran Stojanovi\u0107. Tamo gdje po\u010dinje more. Ogledi o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lastovo.png?fit=713%2C472&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":5666,"position":4},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":5666,"position":5},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5666","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5666"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5666\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5668,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5666\/revisions\/5668"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5667"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5666"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5666"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5666"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}