{"id":5663,"date":"2017-08-22T10:03:06","date_gmt":"2017-08-22T10:03:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5663"},"modified":"2017-08-22T10:03:53","modified_gmt":"2017-08-22T10:03:53","slug":"tizian-raspor-prikaz-knjige-yuval-noah-harari-homo-deus-kratka-povijest-sutrasnjice-zagreb-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5663","title":{"rendered":"Tizian Raspor &#8211; prikaz knjige &#8211; Yuval Noah Harari, &#8220;Homo Deus. Kratka povijest sutra\u0161njice&#8221;, 2017."},"content":{"rendered":"<p><strong>Yuval Noah Harari, <em>Homo Deus. Kratka povijest sutra\u0161njice<\/em>, prevela s engleskog Marija Peri\u0161i\u0107, Fokus komunikacije, Zagreb 2017, 461 str.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon globalnog uspjeha, kako u komercijalnom tako i u smislu priznanja kritike, te pozornosti koju je izazvala knjiga <em>Sapiens: kratka povijest \u010dovje\u010danstva<\/em> (2014), Yuval Noah Harari nastavio je svoje istra\u017eivanje o problematici cjelokupnog ljudskog iskustva monografijom <em>Homo Deus: kratka povijest sutra\u0161njice<\/em>. Upustiti se u proces analize obimne teme sveukupnog ljudskog postojanja \u010dini se pomalo nevjerojatnim \u010dinom, koji iz vizure danas sveprisutne specijalizacije izgleda znanstveno neodgovornim. No impresivna autorova mo\u0107 sinteze je ono \u0161to je u\u010dinilo <em>Sapiensa<\/em> bestselerom, a Yuval Noah Harari, biv\u0161i oxfordski \u0111ak te trenutno profesor na Hebrejskom sveu\u010dili\u0161tu u Jeruzalemu, do\u017eivio je me\u0111unarodno priznanje nakon \u010dega je uslijedio niz gostovanja na istaknutim medijskim platformama poput TED-a (globalnog skupa konferencija u vlasni\u0161tvu privatne neprofitne zaklade Sapling Foundation) te pokretanje me\u0111unarodnog online kolegija \u201eKratka povijest \u010dovje\u010danstva\u201c s desecima tisu\u0107a polaznika. Djelo <em>Sapiens: kratka povijest \u010dovje\u010danstva<\/em> nije pro\u0161lo nezapa\u017eeno ni u Hrvatskoj, gdje je autor 2015. odr\u017eao predavanje u sklopu promocije hrvatskog izdanja knjige pred prepunim gledali\u0161tem zagreba\u010dkog kina Europa, a gostovao je i u emisiji \u201eTre\u0107a povijest\u201c i dao nekoliko intervjua.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U tematskom smislu <em>Homo Deus<\/em> nastavlja tamo gdje je stala prva autorova uspje\u0161nica te se ponajprije bavi pitanjem razvojne putanje ljudske rase te eventualnom budu\u0107em scenariju koji bi iz nje proiza\u0161ao. U strukturnom pogledu knjiga je podijeljena na opse\u017ean uvodni dio i tri velika poglavlja. Pritom uvodni dio monografije (\u201eNova ljudska agenda\u201c) krasi optimisti\u010dan ton, s obzirom da Harari iznosi niz dokaza koji upu\u0107uju na uspjeh u iskorjenjivanju tri velika zla koja su oduvijek predstavljala prijetnju opstanku \u010dovje\u010danstva, a to su ratovi, glad i zaraze. No taj optimizam ne traje dugo budu\u0107i da autor postavlja hipotezu da povijest ne trpi vakuum, iz koje slijedi neizbje\u017eno pitanje smjera daljnjeg razvoja \u010dovje\u010danstva sada kada su rije\u0161eni problemi koji su okupirali \u010dovje\u010danstvo tisu\u0107lje\u0107ima. U nastojanju da ponudi nekoliko rje\u0161enja na to pitanje, autor u prvi plan isti\u010de te\u017enju za besmrtno\u0161\u0107u te pobolj\u0161ane tjelesne i duhovne sposobnosti ljudi kao budu\u0107e projekte prema kojima \u0107e \u010dovje\u010danstvo kao kolektiv usmjeriti vlastite napore. Iz navedenog je razlo\u017eno da se uvodni dio monografije hvata u ko\u0161tac s prednostima, nedostatcima i opasnostima za postoje\u0107i dru\u0161tveni poredak koji bi nastali kao posljedica unapre\u0111enja ljudi kroz razne metode poput biolo\u0161kog in\u017eenjeringa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvo poglavlje (\u201eHomo sapiens osvaja svijet\u201c) posve\u0107eno je interakciji sapiensa s ostatkom flore i faune na planeti Zemlji te iz nje proizi\u0161lim posljedicama. Opisuju\u0107i put sapiensa prema vrhu hranidbenog lanca, poziciji koju i danas suvereno zauzima, autor umnogome ponavlja te na nekim mjestima pro\u0161iruje argumentaciju koju je koristio i u djelu <em>Sapiens: kratka povijest \u010dovje\u010danstva<\/em>. U tom smislu, radi se o poglavlju u kojem \u0107e se \u010ditatelji susresti s ve\u0107 poznatom argumentacijom o intersubjektivnim fenomenima poput religije ili nacije, koji su omogu\u0107ili suradnju velikog broja ljudi \u0161to je dovelo do dominacije sapiensa kao vrste. S druge strane, u pri\u010du se uvodi pojam algoritma kao klju\u010dnog koncepta \u0161to ga autor koristi pri opisivanju svih \u017eivih bi\u0107a, a koji predstavlja jednu od naj\u010de\u0161\u0107ih i najva\u017enijih rije\u010di u \u010ditavoj knjizi. Upravo se pomo\u0107u algoritma poku\u0161ava objasniti (ili \u010dak negirati) \u201eposebnost\u201c ljudske vrste, dok su tradicionalni koncepti pomo\u0107u kojih se ina\u010de obja\u0161njava ve\u0107a vrijednost sapiensa od ostalih \u017eivotinjskih vrsta, poput du\u0161e ili svijesti, dovedeni u pitanje. Kod jednog dijela \u010ditateljstva takav pristup problematici koji negira postojanje neke \u201eposebne\u201c ili \u201esvete\u201c odrednice Homo sapiensa zasigurno mo\u017ee biti nelagodan.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drugo poglavlje (\u201eHomo sapiens daje smisao svijetu\u201c) posve\u0107eno je biv\u0161im i aktualnim mitovima pomo\u0107u kojih ljudska vrsta obja\u0161njava, ili \u010dak kreira, stvarnost koja ju okru\u017euje. Me\u0111u njima autor isti\u010de znanost i religiju te pritom nudi vlastitu interpretaciju na, kako sam tvrdi, jedno od najneugodnijih pitanja, a koje se ti\u010de odnosa izme\u0111u znanosti i religije. Kroz me\u0111usobnu interakciju tih dvaju civilizacijskih aspekata, Harari obja\u0161njava proces u kojem su se moderni ljudi odrekli smisla \u0161to su ga nudile religije kroz velike kozmi\u010dke planove u zamjenu za mo\u0107 koja je ograni\u010dena jedino na\u0161im neznanjem te novom ulogom pojedinca koji je zamijenio Boga kao izvor smisla i autoriteta. Uprava je ta nova uloga pojedinca, kojeg je humanizam postavio na pijedestal, predmet analize u ovom poglavlju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Posljednje poglavlje upozoravaju\u0107eg naslova (\u201eHomo sapiens gubi nadzor\u201c) prou\u010dava na\u010din na koji umjetna inteligencija, biotehnologija i ostale grane laboratorijskog rada potkopavaju temelje na kojima su izgra\u0111eni moderni dru\u0161tveni odnosi, pri \u010demu autor isti\u010de doktrine liberalizma i humanizma kao direktno ugro\u017eene aktualnom razvojnom putanjom. Pritom se navodi da su \u201eznanstvenici otvorili sapiensovu crnu kutiju no u njoj nisu otkrili ni du\u0161u, ni slobodnu volju, ni \u201eja\u201c, nego samo gene, hormone i neurone koji se pokoravaju istim fizikalnim i kemijskim zakonima koji upravljaju ostatkom stvarnosti\u201c (str. 294). Monopol na informacije, pitanje dostupnosti tehnologija koje garantiraju pobolj\u0161ane tjelesne i duhovne sposobnosti, a koje mogu prouzro\u010diti radikalan dru\u0161tveni lom i nejednakost, samo su neke od potencijalnih prijetnji koje Harari uo\u010dava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Djelo <em>Homo Deus<\/em> knjiga je koju je napisao povjesni\u010dar no ne treba ju nu\u017eno tretirati kao organski dio historiografije, s obzirom da ulazi u podru\u010dje od kojeg zaziru mnogi pripadnici struke, a to je podru\u010dje predvi\u0111anja budu\u0107eg razvoja. Bez obzira na prou\u010davanu tematiku, knjiga ne sadr\u017eava pretenciozan karakter te sam autor tvrdi da \u201esva predvi\u0111anja razbacana po ovoj knjizi nisu ni\u0161ta vi\u0161e od poku\u0161aja rasprave o dana\u0161njim dvojbama te pozivnica da promijenimo budu\u0107nost\u201c (str. 72). S druge strane, ono po \u010demu ova knjiga mo\u017ee biti va\u017ena za historiografiju jest njezin stil i autorov pristup prou\u010davanoj problematici. Knjiga je to koja, poput prethodne autorove uspje\u0161nice, odi\u0161e te\u010dno\u0161\u0107u i lako\u0107om kako pisanja, tako i \u010ditanja. Historiografija nije (ili barem ne bi trebala biti) dovoljna sama sebi, a Hararijev pristup je nacrt za povijest koja \u0107e biti zabavna, edukativna i razumljiva svim \u010ditaocima, bez obzira na njihovo profesionalno usmjerenje. Pomalo je izlizana i pretenciozna izreka o povijesti kao u\u010diteljici \u017eivota, no usprkos tomu, ako \u017eelimo u\u010diti iz povijesti valja ju najprije razumjeti i upravo je sposobnost Yuvala Noaha Hararija da komplicirane fenomene objasni jednostavnim jezikom ono \u0161to ga \u010dini jednim od najtra\u017eenijih suvremenih povjesni\u010dara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Tizian Raspor<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-5663","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":5663,"position":0},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":5663,"position":1},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":5663,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":5663,"position":3},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54056,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54056","url_meta":{"origin":5663,"position":4},"title":"\u010cASOPIS ZA POVIJEST ZAPADNE HRVATSKE (br. XX, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci u travnju 2026. godine izdao je XX. broj \u010dasopisa \u201e\u010casopis za povijest Zapadne Hrvatske\u201c za 2025. godinu, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26822","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/cover_2025.jpg?fit=517%2C323&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":5663,"position":5},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5663"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5663\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5665,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5663\/revisions\/5665"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}