{"id":56518,"date":"2026-11-20T23:27:00","date_gmt":"2026-11-20T22:27:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56518"},"modified":"2026-11-20T23:25:21","modified_gmt":"2026-11-20T22:25:21","slug":"stanko-andric-u-sjeni-habsburgovaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56518","title":{"rendered":"Stanko Andri\u0107 &#8211; U sjeni Habsburgovaca"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\"><strong>U sjeni Habsburgovca<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">(U povodu petstote obljetnice izbora i krunidbe Ivana Zapolje kao ugarsko-hrvatskog kralja, u Slavonskom Brodu odr\u017ean je znanstveni skup pod naslovom <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56197\">Kralj Ivan Zapolja (1526-1540): njegov rod, uspon i vladavina<\/a>. Kralj Ivan najpoznatiji je \u010dlan plemi\u0107kog i velika\u0161kog roda Zapoljskih koji se tako nazivao prema svojem starom posjedu Zapolju u tada\u0161njoj Po\u017ee\u0161koj \u017eupaniji, kojemu danas odgovara selo Zapolje isto\u010dno od Nove Gradi\u0161ke. U hrvatskoj se historiografiji Ivan Zapolja obi\u010dno marginalizira u korist Ferdinanda I Habsburgovca, predstavnika one strane u borbi za prijestolje kojoj je isprva djelomice, a potom u potpunosti pripala povijesna prevaga. U nastavku je tekst jednog od izlaganja odr\u017eanih na skupu.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6b013f8030caf&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6b013f8030caf\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"507\" data-attachment-id=\"56519\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=56519\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?fit=1036%2C611&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1036,611\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;,&quot;alt&quot;:&quot;&quot;}\" data-image-title=\"Zapolje na karti Nova totius Ungariae descriptio M. Zuendta 1567\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?fit=860%2C507&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?resize=860%2C507&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-56519\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?resize=1024%2C604&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?resize=300%2C177&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?resize=768%2C453&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Zapolje-na-karti-Nova-totius-Ungariae-descriptio-M.-Zuendta-1567.jpg?w=1036&amp;ssl=1 1036w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\"><em>Zapolje na karti Nova totius Ungariae descriptio M. Zuendta 1567<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izbor Ivana Zapolje za ugarskoga, a time i hrvatskoga, kralja jedna je od najkrupnijih neposrednih posljedica Moha\u010dke bitke (29. kolovoza 1526) u kojoj je poginuo tada vladaju\u0107i kralj Ludovik II Jagelovi\u0107 u dvadeset i prvoj godini \u017eivota. Za razliku od kralja i niza drugih velika\u0161a, Ivan Zapolja nije izgubio \u017eivot u toj sudbonosnoj bitki, jer nije ni sudjelovao u njoj. Da nije bilo tako, Zapolja ne bi mogao postati kralj; ali istu se \u010dinjenicu moglo tuma\u010diti i nepovoljno za njega. U prijeporu koji je u mjesecima poslije bitke izbio oko toga tko treba naslijediti krunu Svetog Stjepana ta je \u010dinjenica mogla lako postati argument protiv Zapolje kao najpogodnijeg kandidata. I zaista, u najranijim historiografskim radovima koji govore o Moha\u010dkoj bitki mo\u017ee se razabrati polemika o tom pitanju: s obzirom na tijek i ishod bitke, te naro\u010dito na ulogu koju je Zapolja odigrao u vezi s njom, mo\u017ee li on biti dostojan i zakoniti vladar Ugarskog i njemu pridru\u017eenih kraljevstava?<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6b013f80310f8&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6b013f80310f8\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"672\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"56520\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=56520\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?fit=1016%2C1548&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1016,1548\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;,&quot;alt&quot;:&quot;&quot;}\" data-image-title=\"Ivan Zapolja-Mausoleum Regni Apostolici Regum et Ducum-1664\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?fit=672%2C1024&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?resize=672%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-56520\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?resize=672%2C1024&amp;ssl=1 672w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?resize=197%2C300&amp;ssl=1 197w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?resize=768%2C1170&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?resize=1008%2C1536&amp;ssl=1 1008w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Ivan-Zapolja-Mausoleum-Regni-Apostolici-Regum-et-Ducum-1664.jpg?w=1016&amp;ssl=1 1016w\" sizes=\"auto, (max-width: 672px) 100vw, 672px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\"><em>Ivan Zapolja &#8211; Mausoleum Regni Apostolici Regum et Ducum &#8211; 1664<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako Zapolju ne spominje imenom, njema\u010dko-austrijski humanisti\u010dki pisac Johann Spie\u00dfhaymer (1473-1529), poznatiji kao Kuspinijan (<em>Cuspinianus<\/em>), nedvojbeno je bio uvjeren da ne mo\u017ee. Takav sud proistje\u010de iz njegova djela pod naslovom <em>Pobudni govor upu\u0107en knezovima i prvacima Svetoga Rimskog Carstva, kojim ih se poziva da povedu rat protiv Tur\u010dina<\/em> (<em>Oratio protreptica ad Sacri Romani Imperii principes et proceres, ut bellum suscipiant contra Turcum<\/em>). Taj spis, koji obase\u017ee 32 tiskane stranice, mo\u017ee se smatrati najranijom historiografskom reakcijom na katastrofu Moha\u010dke bitke. Kuspinijan ga je napisao potkraj 1526. i prvo tiskano izdanje vjerojatno tako\u0111er potje\u010de s kraja te ili s po\u010detka sljede\u0107e godine. U tom \u201egovoru\u201d, koji se mo\u017ee odrediti i kao povijesno-politi\u010dki traktat, Kuspinijan \u017eestoko kritizira elitu Ugarskog Kraljevstva, po njegovu sudu nesposobnu za obranu zemlje, u sudbonosnim trenucima vi\u0161e zauzetu vinom i plesom nego brigom kako da se na najbolji na\u010din suprotstavi turskim osvaja\u010dima. Ugarski ratni vo\u0111e nerazumno su gurnuli svojeg kralja u neravnopravnu bitku koju je u danom trenutku i u takvu obliku bilo mudrije izbje\u0107i; nisu \u010dak bili kadri ni za\u0161tititi ga i sa\u010duvati mu \u017eivot u bitki koja je po\u0161la po zlu kao \u0161to se i moglo o\u010dekivati. Drugi su se, pak, kukavi\u010dki ili podmuklo dr\u017eali podalje od bitke: \u201eJer mnogi su se od njegovih, ne mare\u0107i za danu prisegu, sakrili i\u0161\u010dekuju\u0107i sudbinu svoga kralja\u201d. Jedan od tih \u201emnogih\u201d sigurno je, za Kuspinijana, bio i Ivan Zapolja, erdeljski vojvoda u vrijeme bitke, koji se sa svojom vojskom nije dospio na vrijeme pojaviti na boji\u0161tu. Sve u svemu, ugarski su vo\u0111e i uglednici prema Kuspinijanovoj interpretaciji nedostojni prirodno bogate zemlje kojom upravljaju i njezino spa\u0161avanje iz te\u0161ke situacije u koju je zapala mo\u017ee do\u0107i jedino iz Svetoga Rimskog Carstva, pod vodstvom austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburgovca koji je potkraj listopada 1526. postao kraljem \u010ce\u0161ke, a nepuna dva mjeseca potom stekao i naslov kralja Ugarske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161to je primijetio povjesni\u010dar Gergely T\u00f3th, \u010dinjenica da Kuspinijan u tom politi\u010dki posve aktualnom djelu nigdje ne spominje imenom Ivana Zapolju te\u0161ko mo\u017ee biti slu\u010dajna. On je sigurno znao za Zapoljin izbor i krunidbu za kralja Ugarske, koji su se zbili 10. i 11. studenoga 1526, to jest vi\u0161e od mjesec dana prije Ferdinandova izbora na isto prijestolje. Radije je u potpunosti pre\u0161utio taj podatak koji bi u njegovu sastavku otvorio pitanje legitimnosti Ferdinandova ugarskog naslova, kao i planirane vojne intervencije. I Kuspinijanovo temeljito omalova\u017eavanje ugarskog plemstva i politi\u010dke elite imalo je, osim deklarativnog razloga \u2012 neuspjeha u obrani zemlje od Turaka, tako\u0111er i svoj neizre\u010deni <em>raison d&#8217;<\/em><em>\u00eatre<\/em>: ve\u0107ina te elite u tom je trenutku stajala na strani kralja Ivana, a ne na Ferdinandovoj. Mogli bismo dodati da je, s obzirom na takve poglede na prilike u Ugarskoj, Kuspinijan najprije mogao spomenuti Zapolju kao najupadljiviji primjer onog navodno kukavi\u010dkog i podmuklog dr\u017eanja \u201emnogih\u201d ugarskih vo\u0111a u vrijeme Moha\u010dke bitke. Ipak to nije u\u010dinio, vjerojatno svjestan da za tako te\u0161ku optu\u017ebu nema pravih dokaza. Ograni\u010dio se na neodre\u0111enu insinuaciju, koja se mo\u017eda temeljila i na glasinama \u0161to su kolale u mjesecima nakon bitke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tvrdnje koje je Kuspinijan iznio u svojem \u201egovoru\u201d o Moha\u010dkoj bitki i prilikama u Ugarskoj potaknule su drugog autora da temeljito izlo\u017ei svoje poglede na istu problematiku. Rije\u010d je o Stjepanu Brodari\u0107u (oko 1480-1539), \u010dlanu plemi\u0107ke obitelji iz Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije u Kraljevini Slavoniji. Za razliku od Kuspinijana, on je bio iz Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, pripadao je njegovoj crkvenoj, intelektualnoj pa i politi\u010dkoj eliti te je, \u0161tovi\u0161e, bio sudionik Moha\u010dke bitke, jedan od onih koji su iz nje iza\u0161li \u017eivi. \u0160kolovan u Bologni i Padovi, doktor kanonskog prava, ugarski poslanik u Rimu od 1522. do 1525, Brodari\u0107 je pola godine prije Moha\u010dke bitke postao srijemski biskup i kancelar kralja Ludovika II. Poslije poraza i kraljeve smrti bio je jedan od onih koji su podupirali pravo Ferdinanda Habsburgovca na ugarsku krunu i sudionik njegova izbora za kralja u Po\u017eunu 17. prosinca 1526. No, u o\u017eujku 1527. promijenio je mi\u0161ljenje, vide\u0107i da se Ferdinand priprema silom nametnuti kao kralj u zemlji koja je ve\u0107inom izabrala kralja iz doma\u0107ih redova. U op\u0161irnom pismu koje je poslao Ferdinandu 18. o\u017eujka 1527. iz D\u00e9v\u00e9nya u Po\u017eunskoj \u017eupaniji (sada Dev\u00edn u Slova\u010dkoj), Brodari\u0107 je kao jedan od razloga svojeg napu\u0161tanja habsbur\u0161kog tabora spomenuo i pogrdne knji\u017eice (<em>libelli<\/em>) u kojima je Johann Kuspinijan iznio te\u0161ke optu\u017ebe protiv \u201ena\u0161e nacije\u201d i \u010dak za\u017eelio da se cijeli ugarski rod izbri\u0161e s lica zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kuspinijanova <em>Oratio protreptica<\/em>, vjerojatno u tiskanom obliku, dala je neposredan poticaj Brodari\u0107u da napi\u0161e svoj prikaz Moha\u010dke bitke i njezinih \u0161irih okolnosti, naslovljen <em>Najistinitija povijest sukoba Ugr\u00e2 s turskim carem Sulejmanom kod Moha\u010da<\/em> (<em>De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohach historia verissima<\/em>). Kao \u0161to je to u novije vrijeme pokazao povjesni\u010dar P\u00e9ter Kasza, Brodari\u0107 je u svojem najpoznatijem djelu na vi\u0161e mjesta o\u010dito reagirao na Kuspinijanove tvrdnje koje je smatrao pogre\u0161nima ili neutemeljenima, premda nigdje ne spominje ime autora tih tvrdnji. I naslov koji je dao svojem povijesnom traktatu, odnosno posljednje dvije rije\u010di u njemu, <em>historia verissima<\/em> (&#8216;najistinitija povijest&#8217;), upu\u0107uju zapravo na taj polemi\u010dki kontekst: za razliku od nekih drugih napisa koji govore o istom doga\u0111aju, Brodari\u0107 time tvrdi da tek njegov rad iznosi o njemu pravu istinu, ili da je barem sasvim posve\u0107en istinitom kazivanju, \u0161to se za druge ne bi moglo re\u0107i. Brodari\u0107 je svoje djelo mo\u017eda po\u010deo pisati ili skicirati i ranije, ali ga je zaista napisao i dovr\u0161io u o\u017eujku i travnju 1528, za vrijeme boravka u Poljskoj, kao \u0161to je uvjerljivo pokazao ve\u0107 spomenuti P\u00e9ter Kasza, opovrgavaju\u0107i starija mi\u0161ljenja o ranijem postanku Brodari\u0107eve povijesti. U to vrijeme ve\u0107 se bila odigrala prva faza, nepovoljna za Zapolju, oru\u017eanog sukoba izme\u0111u Ferdinandovih i Zapoljinih prista\u0161a te se i Ferdinand okrunio krunom Svetog Stjepana u Stolnom Biogradu 3. studenoga 1527. Brodari\u0107 je tada ve\u0107 pripadao u\u017eem krugu povjerljivih prista\u0161a kralja Ivana i njegov tekst ne okrivljuje za poraz nikoga na ugarskoj strani onako kako to \u010dini Kuspinijan, iako ne skriva da je kona\u010dni ishod bitke dijelom rezultat odre\u0111enih pogre\u0161aka ugarskih vojskovo\u0111a, kao i konfuzije koja je povremeno nastajala u pojedinim segmentima pripremanja za obranu od osmanske najezde. No, temeljni je razlog poraza vojna nadmo\u0107 neprijatelja i iznad svega <em>fortuna<\/em> \u2012 ratna sre\u0107a koja u danoj situaciji nije bila naklonjena kr\u0161\u0107anskoj strani i, u \u0161irem smislu, element slu\u010daja ili nu\u017enosti koji odre\u0111uje tijek povijesti i kojem se ne mogu oduprijeti nikakvi napori ljudi. U svakom slu\u010daju, prema Brodari\u0107u Ugrima se ne mo\u017ee prigovoriti da u bitki i u pripremama za nju nisu postupali kako su najbolje mogli i znali, iako su kad\u0161to bili vi\u0161e odva\u017eni nego razboriti, i nepravedno je optu\u017eivati za poraz naciju koja je podnijela najve\u0107u \u017ertvu u obrani kr\u0161\u0107anstva od Osmanlija ne samo na Moha\u010du, nego i u mnogim prilikama prije toga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vezi s nekoliko konkretnih pitanja Brodari\u0107 je iznio podatke koji potiru Kuspinijanove tvrdnje. U nekima od takvih primjera Brodari\u0107 izri\u010dito spominje Ivana Zapolju, tada\u0161njeg erdeljskog vojvodu. Tako u vezi s Kuspinijanovom op\u0107enitom tvrdnjom da su Ugri nepromi\u0161ljeno stupili u bitku s nadmo\u0107nim neprijateljem i pritom zanemarili kraljevu sigurnost Brodari\u0107 op\u0161irno razla\u017ee kako su pojedini ugarski vo\u0111e zagovarali oprezniju strategiju i, u tom sklopu, kako je vojvoda Ivan Zapolja preko svojih glasnika molio kralja da se otvoreni sraz s Osmanlijama izbjegne dok mu se ne pridru\u017ei i on s erdeljskom vojskom. Iz Brodari\u0107eva je izlaganja tako\u0111er jasno da je izostanak erdeljskog vojvode i njegove vojske bilo samo pitanje vremena i nemogu\u0107nosti da se dovoljno brzo pojave na boji\u0161tu (jednako kao i u slu\u010daju Krste Frankapana koji je trebao dovesti hrvatsku vojsku). Ni u Zapoljinu slu\u010daju niti u slu\u010daju kojeg drugog ugarsko-hrvatskog vojskovo\u0111e ne stoji, dakle, ono \u0161to Kuspinijan pi\u0161e o skrivanju i \u010dekanju da kralja sna\u0111e njegova zla kob. Premda ga Brodari\u0107 ne izri\u010de jer u svojem djelu ne dolazi do pitanja izbora novog kralja, iz svega jasno proistje\u010de zaklju\u010dak da u Zapoljinu postupanju u vrijeme Moha\u010dke bitke, kao ni ranije, nema ni\u010dega \u0161to bi ga diskvalificiralo kao kandidata za ugarsko prijestolje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161to je dobro poznato, Brodari\u0107evo djelo o Moha\u010dkoj bitki najva\u017eniji je pojedina\u010dni povijesni izvor o tom doga\u0111aju, prebogat pojedinostima, neusporediv s drugima i po tome \u0161to mu je autor bio neposredan o\u010devidac bitke, a na razini najboljih prema knji\u017eevnoj vje\u0161tini s kojom je sastavljen. Od trenutka kada je to djelo postalo poznato i dostupno drugim piscima, njegov utjecaj postao je neizbje\u017ean i podaci koje ono donosi u velikoj su se mjeri prenosili i ponavljali. No, stjecajem okolnosti, <em>Historia verissima<\/em> ostala je \u010ditava \u010detiri desetlje\u0107a u rukopisu prije nego \u0161to je prvi put tiskana, 1568. u Baselu \u2012 protivno starijim mi\u0161ljenjima da je bila tiskana u Krakovu ve\u0107 1527. U tom dugom razdoblju prije prvotiska Brodari\u0107evo je djelo bilo nekoliko puta prepisano, ali je ostalo poznato tek nekolicini onodobnih povjesni\u010dara i drugih zainteresiranih obrazovanih ljudi. To se iz kasnije istra\u017eiva\u010dke perspektive mo\u017ee ocijeniti kao sretna okolnost. Naime, u razdoblju prije prvog izdanja Brodari\u0107eve povijesti niz drugih autora pisao je o istoj temi i pritom bio slobodan od utjecaja Brodari\u0107eva autoritativnog i sadr\u017eajno bogatog prikaza. To zna\u010di da su nam iz prvih desetlje\u0107a poslije Moha\u010dke bitke na raspolaganju me\u0111usobno neovisne historiografske rekonstrukcije i interpretacije doga\u0111aja, \u0161to je samo po sebi uvijek dobitak za povijesnu znanost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prije nego \u0161to je Brodari\u0107evo djelo postalo takore\u0107i op\u0107epoznato zahvaljuju\u0107i tiskanom izdanju, povijesne prikaze Moha\u010dke bitke i onoga \u0161to je slijedilo nakon nje napisali su raznorodni autori kao \u0161to su Juraj Srijemac, Antun Vran\u010di\u0107 rodom iz \u0160ibenika ili Ivan Zermegh iz Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije, a tako\u0111er i Franjo Zay koji je za razliku od prethodnih pisao na ma\u0111arskom, a ne na latinskom jeziku. Istom razdoblju pripadaju i pojedini historiografski tekstovi nastali izvan Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, kao \u0161to je opis Moha\u010dke bitke koji je nedugo poslije nje napisao be\u010dki dvorski povjesni\u010dar Ga\u0161par <em>Ursinus Velius<\/em> ili pak kratki opis iste bitke koji je 1562. objavio njema\u010dki polihistor i u\u010denjak Joakim <em>Camerarius<\/em>. Prije tiskanja Brodari\u0107evog djela, jedino je talijanski povjesni\u010dar i humanisti\u010dki u\u010denjak Paolo Giovio-<em>Jovius<\/em>, zahvaljuju\u0107i poznanstvu s Brodari\u0107em, sigurno imao u rukama njegov opis Moha\u010dke bitke i koristio ga pri pisanju svojega glavnog djela, <em>Povijest mojega vremena<\/em> (<em>Historiae sui temporis<\/em>), oko polovice 16. stolje\u0107a. Poslije pojave tiskanog izdanja Brodari\u0107eve povijesti, autori koji su pisali o ovim prijelomnim doga\u0111ajima redovito su uzimali u obzir ono \u0161to je o tome iznio Brodari\u0107. Me\u0111u njima, na izmaku epohe humanisti\u010dke historiografije, originalno\u0161\u0107u prikaza i tuma\u010denja isti\u010de se Nikola Istv\u00e1nffy i njegovo glavno i znamenito djelo <em>Povijest Ugarske<\/em> (<em>Historiae de rebus Ungaricis<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Stanko Andri\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-56518","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U hrvatskoj se historiografiji Ivan Zapolja obi\u010dno marginalizira u korist Ferdinanda I Habsburgovca, predstavnika one strane u borbi za prijestolje kojoj je isprva djelomice, a potom u potpunosti pripala povijesna prevaga.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56197","url_meta":{"origin":56518,"position":0},"title":"Znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem &#8220;KRALJ IVAN ZAPOLJA (1526-1540) \u2013 NJEGOV ROD, USPON I VLADAVINA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje odr\u017ean je 5. i 6. studenoga 2026. u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod Znanstveni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem KRALJ IVAN ZAPOLJA (1526-1540) \u2013 njegov rod, uspon i vladavina | KING JOHN ZAPOLJA (1526-1540) \u2013 His Kindred, Rise\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/naslovnica-zapolja.png?fit=640%2C457&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/naslovnica-zapolja.png?fit=640%2C457&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/naslovnica-zapolja.png?fit=640%2C457&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":56518,"position":1},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":56518,"position":2},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":56490,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56490","url_meta":{"origin":56518,"position":3},"title":"Predavanje Ane \u0160imi\u0107: Kralj Zvonimir i Hrvati u polutami glagolja\u0161kih tekstova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za hrvatsko glagolja\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ane \u0160imi\u0107: Kralj Zvonimir i Hrvati u polutami glagolja\u0161kih tekstova Utorak, 24. studenoga 2026. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Dmitar Zvonimir jedini je vladar Hrvatskoga Kraljevstva za kojega je poznato gdje je i kada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54446","url_meta":{"origin":56518,"position":4},"title":"Film &#8220;De Gaulle: U sjeni otpora&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kada se \u010dini da je sve izgubljeno \u2013 po\u010dinje pri\u010da o \u010dovjeku koji je odbio kapitulirati. Lipanj 1940. Francuska je pora\u017eena i potpisuje primirje. Dok se zemlja uru\u0161ava, jedan nepoznati general odbija prihvatiti poraz. Sam, bez vojske, bez politi\u010dke podr\u0161ke i bez ikakvih jamstava, odlazi u London s gotovo ludom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55453,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55453","url_meta":{"origin":56518,"position":5},"title":"Predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo i Vije\u0107e \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba pozivaju Vas na predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju koje \u0107e odr\u017eati Miroslav K\u0159epela, potpredsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i \u010dlan Vije\u0107a \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba, u utorak 29. rujna u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu, Ulica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56518","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56518"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56522,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56518\/revisions\/56522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}