{"id":56496,"date":"2026-11-20T20:00:00","date_gmt":"2026-11-20T19:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56496"},"modified":"2026-11-20T20:14:40","modified_gmt":"2026-11-20T19:14:40","slug":"predavanje-matije-stahana-zasto-je-srednja-europa-srednjoeuropska-a-balkan-balkanski","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56496","title":{"rendered":"Predavanje Matije \u0160tahana &#8220;Za\u0161to je Srednja Europa srednjoeuropska, a Balkan balkanski?&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organizira predavanje &#8220;Za\u0161to je Srednja Europa srednjoeuropska, a Balkan balkanski?&#8221; koje \u0107e odr\u017eati Matija \u0160tahan u utorak 24. studenog 2026. u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu, Pavla \u0160ubi\u0107a 20, velika dvorana.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenica da se ono \u0161to se u geografskom, politi\u010dkom i geopoliti\u010dkom kontekstu naziva Balkanom ni po kojem kriteriju zemljopisne znanosti, kako god mu odredili granice, ne mo\u017ee nazvati poluotokom, nije smetala da sintagma o Balkanskom poluotoku za\u017eivi. Pojednostavljeno: kad se kultura i politika slo\u017ee, i kopno poluotokom biti mo\u017ee. Vezuju\u0107i sami sebe uz balkanski nadidentitet, Hrvati su sami krivi \u0161to ih strani entiteti \u2013 od Europske unije do Googlea \u2013 poimaju Balkancima. Kao protute\u017ei takvom, balkanoidnom samopoimanju hrvatstva stoga treba inzistirati na drugim dvjema silnicama koje, skupa s onom balkanskom, zajedni\u010dki \u010dine hrvatski kulturalni makrokozmos: to su, dakako, Mediteran i Srednja Europa. U politi\u010dkom pak smislu, danas posebno vrijedi nagla\u0161avati srednjoeuropsku dimenziju hrvatskoga identiteta. Za\u0161to? Zbog toga \u0161to Balkan \u2013 \u010dak i kada nije politi\u010dka realnost, nego sablast \u2013 u praksi zatire hrvatski kulturalni i politi\u010dki identitet, a Srednja ga Europa \u2013 \u010dak i kada nije politi\u010dka realnost, nego fatamorgana \u2013 ima potencijala reanimirati. U novim globalnim previranjima, ali i ina\u010de, Hrvatska bi se stoga u svakom smislu \u2013 kulturalno, politi\u010dki, pa i geografski \u2013 trebala postaviti srednjoeuropski. Razloga je vi\u0161e, a svi su sadr\u017eani u fundamentalnim razlikama izme\u0111u Balkana i Srednje Europe. Srednju Europu, dakako, ne treba idealizirati: eminentno srednjoeuropska superdr\u017eava, Austro-Ugarska, propala je upravo zahvaljuju\u0107i sljepilu vlastitih politi\u010dkih elita po pitanju nacionalnih prava slavenskih naroda u carstvu, a zbog \u010dega je nerijetko postupala na \u0161tetu Hrvatske i glavnine zemalja koje se i danas, unato\u010d tome, svojevoljno uklapaju u srednjoeuropski kulturalni i dru\u0161tveni kontekst \u2013 \u0161to je vjerojatno najsna\u017enije svjedo\u010danstvo njezine vrijednosti. Kome onda danas Hrvatska pripada? Pomi\u0161ljate li da bi odgovor trebao glasiti Srednjoj Europi ili Balkanu \u2013 ili, uostalom, Mediteranu \u2013 upali ste u zamku balkanskoga, izbjegav\u0161i srednjoeuropski na\u010din razmi\u0161ljanja! Jer samo prema balkanskoj logici, Hrvatska, kao i sve ostalo, nekome treba pripadati. Prema srednjoeuropskoj, kao i prema hrvatskoj nacionalnoj logici, Hrvatska primarno pripada sebi \u2013 a po tome posredno i Srednjoj Europi, i Mediteranu, i Balkanu. Zatvorimo, dakle, krug: Srednja Europa je i sama, poput Balkana, ponajprije kulturalni konstrukt, a ne metafizi\u010dka tvorevina \u010dije je postojanje sudbinski predodre\u0111eno. Poanta je u tome \u0161to je Srednja Europa toga, za razliku od Balkana, vrlo dobro svjesna.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Matija \u0160tahan jedan je od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca mla\u0111e generacije. Ro\u0111en je 1992. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zavr\u0161io je studij komparativne knji\u017eevnosti. Knji\u017eevne kritike te oglede o politici, kulturi i religiji za digitalne i tiskane medije te za emisije Tre\u0107ega programa Hrvatskoga radija objavljuje od 2015. Autor je vi\u0161e znanstvenih \u010dlanaka, a \u010desto sudjeluje na znanstvenim i popularnim skupovima i tribinama o knji\u017eevnosti i kulturi. U emisiji Hrvatske televizije Peti dan redovito komentira dru\u0161tvene i politi\u010dke aktualije. Radio je kao novinar za niz hrvatskih internetskih portala, moderirao Tribinu Tre\u0107ega programa Hrvatskoga radija te ure\u0111ivao knji\u017eevnost u Vijencu Matice hrvatske. Poeziju i prozu objavljivao je u Republici, Alternatoru, Obnovi i Obzoru Ve\u010dernjega lista. \u010clan je uredni\u0161tva mre\u017ene stranice Heretica i glavni urednik portala Suvremenik. Tajnik je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika. Do sada je objavio knjige:\u00a0Du\u0161evni sladoled: ogledi o hrvatskoj politici (Naklada Pavi\u010di\u0107, 2025.),\u00a0Uskrsnu\u0107e autora: knji\u017eevne kritike i ogledi (Dru\u0161tvo hrvatskih knji\u017eevnika, 2025.),\u00a0Izvod iz kr\u0161\u0107anstva: kako vjerovati u 21. stolje\u0107u? (Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, 2025.) i\u00a0 Krhotine kulture: ogledi o duhu vremena (Alfa, 2026.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predavanje se odr\u017eava uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":56499,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-56496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organizira predavanje \"Za\u0161to je Srednja Europa srednjoeuropska, a Balkan balkanski?\" koje \u0107e odr\u017eati Matija \u0160tahan u utorak 24. studenog 2026. u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Hrv-cesko-1.jpg?fit=538%2C371&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56105","url_meta":{"origin":56496,"position":0},"title":"Oto Luthar, Marta Verginella, Ur\u0161ka Strle, &#8220;Osveta okupatora. Sje\u0107anja Slovenki i Slovenaca na talijanske fa\u0161isti\u010dke logore&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Zato\u010denje Slovenaca u talijanskim fa\u0161isti\u010dkim logorima jedno od najnasilnijih i stoga najtraumati\u010dnijih poglavlja slovenske povijesti u 20. stolje\u0107u. Donedavno je bilo slabo poznato i nedovoljno istra\u017eeno. Iako internirci, koji su bili zato\u010deni od Gonarsa u pokrajini Udine do talijanskog otoka Ustica u ju\u017enom Tirenskom moru, predstavljaju \u201esamo\u201c desetinu svih \u017ertava\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Osveta-okupatora-naslovnica.jpg?fit=652%2C459&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Osveta-okupatora-naslovnica.jpg?fit=652%2C459&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Osveta-okupatora-naslovnica.jpg?fit=652%2C459&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":56496,"position":1},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56490,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56490","url_meta":{"origin":56496,"position":2},"title":"Predavanje Ane \u0160imi\u0107: Kralj Zvonimir i Hrvati u polutami glagolja\u0161kih tekstova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za hrvatsko glagolja\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ane \u0160imi\u0107: Kralj Zvonimir i Hrvati u polutami glagolja\u0161kih tekstova Utorak, 24. studenoga 2026. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Dmitar Zvonimir jedini je vladar Hrvatskoga Kraljevstva za kojega je poznato gdje je i kada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-38.png?fit=680%2C406&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":56496,"position":3},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a &#8220;Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":56496,"position":4},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":56496,"position":5},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56496"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56496\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56500,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56496\/revisions\/56500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}