{"id":56394,"date":"2026-11-17T19:15:00","date_gmt":"2026-11-17T18:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56394"},"modified":"2026-11-17T19:11:23","modified_gmt":"2026-11-17T18:11:23","slug":"paul-pisani-dalmacija-1797-1815-epizoda-iz-vremena-napoleonovih-osvajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56394","title":{"rendered":"Paul Pisani, &#8220;DALMACIJA 1797. \u2013 1815. Epizoda iz vremena Napoleonovih osvajanja&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e od 130 godina od njezinog izvornog tiskanja, knjiga sve\u0107enika i povjesni\u010dara Paula Pisanija ostaje nenadma\u0161eno, jedno od najopse\u017enijih i ponajboljih historiografskih djela o francuskoj prisutnosti na hrvatskom nacionalnom prostoru tijekom burne prekretnice 18. i 19. st. Slu\u017eila je kao podloga za ve\u0107inu zna\u010dajnijih radova o Ilirskim pokrajinama. Do danas nije bila dostupna na drugom jeziku nego na francuskom. U ovoj se knjizi donosi izvrsni prijevod na hrvatski jezik, popra\u0107en stru\u010dnim kriti\u010dkim aparatom, koji neminovno nudi nove poticaje i zamah prou\u010davanju navedene problematike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vrijeme kad je djelo napisano, Paul Pisani je postigao izniman znanstveni doprinos. Ni danas nije umanjen jer djelo po\u010diva na istim postulatima znanstvenog rada u povijesti, a to su kritika izvora, analiza, interpretacija i izlaganje spoznanog. Osnovna teza Pisanijeva djela je kako je francuska vlast u Dalmaciji donijela modernizacijska unaprje\u0111enja u upravi, sudstvu, \u0161kolstvu i izgradnji cesta, \u0161to nije prepoznalo stanovni\u0161tvo zbog velikog broja \u017ertava i nestanka materijalnih dobara. On isti\u010de kako lokalni stanovnici nisu slijedili francuske reforme jer su im bile bezbo\u017ene, strane i daleke od njihova tradicionalnog \u017eivota. Iz tog razloga radije su se priklonili austrijskoj vlasti i sa zadovoljstvom do\u010dekali povratak iste u Dalmaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bez obzira \u0161to je djelo tiskano 1893. u Parizu, a ovdje se radi o prijevodu, relevantnost ove teme sastoji se u \u010dinjenici da je ovo povijesno razdoblje ostalo oskudno za pregledna djela. Do sada postoje djela Tulia Erbera i Ante Matijevi\u0107a, uz bok kojih ova knjiga Paula Pisanija svakako ima prednost. Djelo je napisano u stilu francuske pozitivisti\u010dke historiografije, koja se krajem 19.stolje\u0107a nametnula kao dominantni istra\u017eiva\u010dki pristup koji je polagao iznimnu va\u017enost na strogom arhivskom istra\u017eivanju i izlaganju \u010dinjenica. Bez obzira \u0161to je danas takav pristup nadi\u0111en, Pisanijeva minuciozna istra\u017eivanja u relevantnim arhivima omogu\u0107uju nam da u njegovom djelu pratimo povijest Dalmacije u promatranom razdoblju, a istovremeno ga mo\u017eemo koristiti kao i referentno povijesno djelo s obzirom na mno\u017einu podataka, koji mogu biti poticaj za partikularna istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga je opremljena kartama Dalmacije prenesenima iz izvornika, predgovorom Josipa Vrande\u010di\u0107a te kazalima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod i komentar: Stjepan Lapenda<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2026. (562 str.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ISBN 978-953-163-589-9<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/paul-pisani-dalmacija-1797-1815\/\">https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/paul-pisani-dalmacija-1797-1815\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6afca8a038132&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6afca8a038132\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"417\" data-attachment-id=\"56395\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=56395\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?fit=300%2C417&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"300,417\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;,&quot;alt&quot;:&quot;&quot;}\" data-image-title=\"slika\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?fit=300%2C417&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?resize=300%2C417&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-56395\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?w=300&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?resize=216%2C300&amp;ssl=1 216w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":56395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-56394","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Vi\u0161e od 130 godina od njezinog izvornog tiskanja, knjiga sve\u0107enika i povjesni\u010dara Paula Pisanija ostaje nenadma\u0161eno, jedno od najopse\u017enijih i ponajboljih historiografskih djela o francuskoj prisutnosti na hrvatskom nacionalnom prostoru tijekom burne prekretnice 18. i 19. st. Slu\u017eila je kao podloga za ve\u0107inu zna\u010dajnijih radova o Ilirskim pokrajinama. Do danas nije bila dostupna na drugom jeziku nego na francuskom. U ovoj se knjizi donosi izvrsni prijevod na hrvatski jezik, popra\u0107en stru\u010dnim kriti\u010dkim aparatom, koji neminovno nudi nove poticaje i zamah prou\u010davanju navedene problematike.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-26.png?fit=300%2C417&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":56394,"position":0},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":56394,"position":1},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":56394,"position":2},"title":"Jasen Boko, &#8220;Tragovima Odiseja&#8221; &#8211; 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":56394,"position":3},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":56394,"position":4},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":56394,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56394","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56394"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56394\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56397,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56394\/revisions\/56397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56394"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56394"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56394"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}