\u201cU Be\u010du se u listopadu otvara izlo\u017eba ‘Podijeljena povijest – Viyana – Be\u010d – Wien’ posve\u0107ena ‘gastarbajterima’ iz Turske i biv\u0161e Jugoslavije, me\u0111u kojima je bilo i mnogo Hrvata, i njihovoj ulozi u austrijskom dru\u0161tvu ispri\u010danoj kroz be\u010dku im svakodnevicu\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Be\u010d: ‘Bez gastarbajtera nikad ne bismo iskoristili gospodarski potencijal’<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Izlo\u017eba pod nazivom ‘Podijeljena povijest. Viyana – Be\u010d \u2013 Wien’ od 5. listopada 2017. do 11. velja\u010de 2018. ponudit \u0107e uvid u svakodnevicu migranata \u2013 na radnom mjestu, u \u0161koli i u slobodno vrijeme<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U Be\u010du se u listopadu otvara izlo\u017eba “Podijeljena povijest – Viyana – Be\u010d – Wien” posve\u0107ena “gastarbajterima” iz Turske i biv\u0161e Jugoslavije, me\u0111u kojima je bilo i mnogo Hrvata, i njihovoj ulozi u austrijskom dru\u0161tvu ispri\u010danoj kroz be\u010dku im svakodnevicu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Grad Be\u010d 60-ih je godina pro\u0161log stolje\u0107a, nakon \u0161to je Austrija sklopila Sporazum o razmjeni radne snage s tada\u0161njom Jugoslavijom i Turskom, prolazio kroz zna\u010dajne promjene. Sklapanjem sporazuma austrijskim je poduze\u0107ima bilo omogu\u0107eno da deficit radne snage izjedna\u010de time \u0161to \u0107e na privremeni rad dovesti \u201egastarbajtere\u201c iz biv\u0161e Jugoslavije i Turske, stoji u najavi Inozemnog ureda Grada Be\u010da u Zagrebu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n No, zamisao da nakon nekoliko godina radnici odu, a umjesto njih do\u0111u novi, nikad nije za\u017eivjela. \u010clanovi obitelji radnika postupno su se tako\u0111er doseljavali u Be\u010d, osnivane su udruge useljenika, koji su po\u010deli otvarati i svoje etni\u010dke trgovine i poduze\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Na temelju objekata i materijala koji su tijekom 2015. i 2016. godine prikupljeni za Muzeju grada Be\u010da (Wien Museum) izlo\u017eba pod nazivom \u201ePodijeljena povijest. Viyana – Be\u010d \u2013 Wien\u201c od 5. listopada 2017. do 11. velja\u010de 2018. ponudit \u0107e uvid u svakodnevnicu migranata \u2013 na radnom mjestu, u \u0161koli i u slobodno vrijeme. Predmeti iz svakodnevnog \u017eivota povezane sa sje\u0107anjima pri\u010daju razli\u010dite pri\u010de, iskustva i do\u017eivljaje, a povijest migracije na taj na\u010din postaje dio be\u010dke gradske povijesti, najavio je be\u010dki Inozemni ured u Zagrebu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Muzej ovom izlo\u017ebom ne isti\u010de samo zna\u010daj migracije, ve\u0107 iskazuje i zahvalnost svim ljudima koji su bili spremni donirati svoje predmete i na taj na\u010din podijeliti svoju pri\u010du, dodaje se.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema podacima be\u010dkog Ureda za statistiku pro\u0161le je godine u 1,8-milijunskom glavnom gradu Austrije zabilje\u017eeno \u010dak 700 tisu\u0107a migranata, od kojih zna\u010dajan dio \u010dine oni iz biv\u0161e Jugoslavije i Turske. Migranata koji dolaze iz Hrvatske je ne\u0161to vi\u0161e od 26 tisu\u0107a, ili 1,4 posto. Najvi\u0161e je onih koji dolaze iz Srbije i Crne Gore – oko 100.000, dok je onih iz BiH oko 40.000. Makedonaca je 13 tisu\u0107a, dok za Sloveniju nema podataka. Turaka koji privremeno \u017eive u Be\u010du pro\u0161le je godine bilo 76 tisu\u0107a.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ti se podaci odnose na migrante koji imaju dr\u017eavljanstvo domicilne dr\u017eave, iz koje dolaze.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, Austrijanaca porijeklom iz biv\u0161e SFRJ je daleko vi\u0161e i oni \u010dine najve\u0107i broj naturaliziranih stanovnika te dr\u017eave i danas su neizostavan element austrijskoga dru\u0161tva. Ve\u0107 nekoliko godina zaredom najve\u0107i broj naturaliziranih Austrijanaca dolazi s Balkana i \u010dine najbrojniju migrantsku zajednicu u toj zemlji. Po nekim podacima vi\u0161e od 300.000 doseljenika porijeklom je iz Srbije, oko 200.000 njih porijeklom iz Bosne i Hercegovine te blizu 100.000 osoba porijeklom iz Hrvatske.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u010cini se da je danas kao nikada prije \u017eiva stara krilatica nekada\u0161njeg austrijskog kancelara Klemensa von Metternicha koji je navodno izjavio da Balkan po\u010dinje upravo u Be\u010du.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Milardovi\u0107: Odlazilo se organizirano<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Znanstvenik s Instituta za migracije An\u0111elko Milardovi\u0107, kojem je i samom otac bio gastarbajter, isti\u010de kako su Austrija i Njema\u010dka poslije Drugog svjetskog rata trebale radnu snagu i njezino anga\u017eiranje je bilo jedno od va\u017enijih poglavlja u gospodarskom razvoju tih zemalja. Na privremeni rad u inozemstvo, kako se to slu\u017ebeno nazivalo, odlazilo se organizirano i bilo je dobro regulirano, puno bolje nego \u0161to je danas, rekao je Milardovi\u0107 Hini.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Upozorava da se ta populacija, koja je mahom bila s ni\u017eom stru\u010dnom spremom, na\u017ealost nije u to doba mogla dobro integrirati u dru\u0161tvo, uz ostalo i zbog nepoznavanja jezika. Sada je situacija puno bolja, sada sti\u017eu nove, dobro obrazovane generacije sa znanjem i engleskog i njema\u010dkog i puno se lak\u0161e integriraju.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Milardovi\u0107 tako\u0111er napominje da su u prvom valu odlazaka u Austriju na privremeni rad ljudi \u017eivjeli izme\u0111u dvije zemlje. Me\u0111utim, premda su na rad u inozemstvo odlazili s idejom da mirovinu provedu u domovini, gdje su od u\u0161te\u0111evine kupovali stanove, gradili ku\u0107e, puno njih je ostalo u Austriji, gdje bi im se pridru\u017eili i \u010dlanovi obitelji.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Pored \u010dinjenice da su gastarbajteri zna\u010dajno sudjelovali u gospodarskom zamahu koji je Austriju zahvatio u \u0161ezdesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a i na\u010dinio je jednom od najrazvijenijih zemalja Europske unije, gastarbajterima i njihovom integracijom u austrijsko dru\u0161tvo Austrija se dugo nije bavila, pa je i najavljena izlo\u017eba zna\u010dajan doprisnos istra\u017eivanju tog fenomena.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Kurz: Bez gastarbajtera nikad ne bismo iskoristili gospodarski potencijal<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Danas ni najvi\u0161i austrijski dr\u017eavni du\u017enosnici ne pori\u010du veliku ulogu koju je strana radna snaga imala u razvoju te zemlje. Ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz svojedobno je za Deutsche Welle izjavio kako nema nikakve sumnje da su nekada\u0161nji strani radnici imali pozitivan u\u010dinak na gospodarski razvoj Austrije. “Tada smo imali veliki nedostatak radne snage, i bez gastarbajtera nikada ne bismo mogli iskoristiti svoj gospodarski potencijal kao \u0161to nam je to uspjelo\u201c, rekao je.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zakonska osnova za anga\u017eman strane radne snage donesena je 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada su 1964. potpisani sporazumi s Turskom te 1966. sa tada\u0161njom Jugoslavijom. Sporazm je prvobitno predvi\u0111ao da strana radna snaga bude anga\u017eirana sezonski te da se vrati u domovinu, ali je sve vi\u0161e gastarbajtera dovodilo sa sobom obitelji, a austrijski poslodavci nisu bili spremni stalno obu\u010davati novu radnu snagu te su radnicima nudili stalne ugovore.<\/p>\n <\/p>\n Krajem 50-ih i po\u010detkom 60-ih u tada\u0161njoj je Jugoslaviji do\u0161lo do pove\u0107anja stanovni\u0161tva. Ljubomir Brati\u0107, be\u010dki filozof, stru\u010dnjak za migraciju i jedan od inicijatora projekta Arhiva migracije u Muzeju Grada Be\u010da, za Deutsche Welle je izjavio kako je Jugoslavija rje\u0161enje za vi\u0161ak radne snage nalazila u slanju ljudi u neke zemlje zapadne Europe, poput Austrije, \u010dije je gospodarstvo tih godina doslovno gladovala za radnicima.<\/p>\n <\/p>\n Gastarbajterski \u017eivot i nakon pedeset godina ostao je za mnoge nepoznanica \u2013 kako u Austriji, tako i u zemljama biv\u0161e Jugoslavije. Gastarbajteri su desetlje\u0107ima egzistirali na margini oba dru\u0161tva. \u017divot gastarbajtera u Austriji zaista nije bio jednostavan: posla je u po\u010detku bilo dovoljno, no strani radnici te\u0161ko su dolazili do stanova, a \u0161to je netko lo\u0161ije poznavao jezik, to je \u010de\u0161\u0107e bio prisiljen \u017eivjeti u lo\u0161im \u017eivotnim uvjetima. Osim toga, i Austrija je ve\u0107 od sredine 70-tih godina po\u010dela stro\u017ee regulirati tr\u017ei\u0161te rada pa je od 1975. do 1984. skoro tre\u0107ina radne snage vra\u0107ena u Jugoslaviju.<\/p>\n <\/p>\n Uspje\u0161na integracija, ali ih ipak nema na mjestima gdje se odlu\u010duje<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Usprkos tome, desetine tisu\u0107a gastarbajtera ostale su u Austriji, tu su zasnovali obitelji, dobili djecu i unuke. Nekada\u0161nji san o povratku u zemlju porijekla nakon zara\u0111ene penzije mnogi nikada nisu preto\u010dili u stvarnost: nakon 30 ili 40 provedenih godina u Austriji sve vi\u0161e njih odlu\u010duje se kraj \u017eivota do\u010dekati tamo gdje im \u017eive potomci.<\/p>\n <\/p>\n \u0160to se ti\u010de austrijske politike, za nju su u me\u0111uvremenu nekada\u0161nji gastarbajteri iz biv\u0161e Jugoslavije postali primjer uspje\u0161ne integracije: “Jako je va\u017eno da su druga i tre\u0107a generacija migranata iz biv\u0161e Jugoslavije dobro integrirani u austrijsko dru\u0161tvo. Primjer ljudi iz biv\u0161e Jugoslavije pokazuje da integracija mo\u017ee uspjeti, ali i da je za nju potrebno mnogo vremena, \u010dak i vi\u0161e od jedne generacije\u201c, dr\u017ei ministar Kurz.<\/p>\n <\/p>\n Ljubomir Brati\u0107 me\u0111utim upozorava da u u strukturama austrijskog dru\u0161tva poput politike, kulture, ekonomije, sporta itd. jo\u0161 uvijek nema predstavnika doseljenika na mjestima na kojima mogu odlu\u010divati o razvoju austrijskog dru\u0161tva.<\/p>\n <\/p>\n “Naravno da se tu i tamo mo\u017ee na\u0107i poneki uspje\u0161an poslovni \u010dovjek, nogometa\u0161, umjetnik ili poduzetnik, ali to se mo\u017ee svesti na pojedina\u010dne pomake na dru\u0161tvenoj ljestvici ka srednjoj klasi kroz osobnu inicijativu”, upozorava Brati\u0107.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n