{"id":56330,"date":"2026-11-12T15:04:00","date_gmt":"2026-11-12T14:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56330"},"modified":"2026-11-12T00:10:45","modified_gmt":"2026-11-11T23:10:45","slug":"victoria-de-grazia-savrseni-fasist-prica-o-ljubavi-moci-i-moralu-u-mussolinijevoj-italiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56330","title":{"rendered":"Victoria de Grazia, &#8220;SAVR\u0160ENI FA\u0160IST. PRI\u010cA O LJUBAVI, MO\u0106I I MORALU U MUSSOLINIJEVOJ ITALIJI&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Podru\u010dje: publicistika \/ povijest<\/li>\n\n\n\n<li>ISBN: 978-953-404-011-9<\/li>\n\n\n\n<li>Biblioteka: Kultura i civilizacija<\/li>\n\n\n\n<li>Izdava\u010d: Naklada Ljevak<\/li>\n\n\n\n<li>Godina: listopad, 2026.<\/li>\n\n\n\n<li>Broj stranica: 512<\/li>\n\n\n\n<li>Format: 150 x 232 mm<\/li>\n\n\n\n<li>Uvez: tvrdi s ovitkom<\/li>\n\n\n\n<li>Cijena: 39,90 \u20ac<\/li>\n\n\n\n<li>Urednik: Sr\u0111an Grbi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Prevoditelj: Marko Majerovi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Recenzenti: dr. sc. Mila Orli\u0107, dr. sc. Ivan Jeli\u010di\u0107<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Knjiga godine \u010dasopisa <em>New Statesman<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dobitnik nagrade <em>Helen i Howard R. Marraro<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Dobitnik nagrade <em>Aldo<\/em> <em>i Jeanne Scaglione<\/em> za talijanistiku<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>\u201eOstati prekri\u017eenih ruku dok drugi pi\u0161u povijest bilo bi poni\u017eenje. Malo je va\u017eno tko pobje\u0111uje. Da bi narod postao velik, nu\u017eno ga je poslati u bitku, \u010dak i ako ga morate pritom udariti nogom u stra\u017enjicu.\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2014 <strong>Benito Mussolini<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo pionirsko djelo istra\u017euje licemjerje totalitarnih vo\u0111a i proturje\u010dja svojstvena re\u017eimima koje oni grade. Uz uspone i padove Attilija Teruzzija, jednog od najpovjerljivijih visokih du\u017enosnika Benita Mussolinija, Victoria de Grazia donosi fantasti\u010dan prikaz toksi\u010dne mu\u0161kosti i proturje\u010dnog odnosa izme\u0111u javnih uloga i privatnih \u017eivota fa\u0161isti\u010dkih elita. Ovo je dru\u0161tvena povijest \u010dovjeka koji nam, dok se probija kroz slo\u017eenost svojih politi\u010dkih i ljudskih odnosa \u2013 \u010desto zabilje\u017eenih iz perspektive njegovih \u017eena \u2013 pokazuje kako je talijanski fa\u0161izam zapravo funkcionirao.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz knjige (citati):<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eU <em>Savr\u0161enom fa\u0161istu<\/em> brak Attilija Teruzzija odsko\u010dna je daska za istra\u017eivanje moralnog \u017eivota pod fa\u0161isti\u010dkom vla\u0161\u0107u. Istra\u017euje Mussolinijevu namjeru u stvaranju njegova pokreta kao \u201eduhovne\u201c i \u201eeti\u010dke\u201c revolucije, \u201epolitike srca\u201c, za razliku od onoga \u0161to je on osu\u0111ivao kao sterilnu \u201epolitiku mozga\u201c liberalnog dru\u0161tva. Istra\u017euje kako je Mussolini instrumentalizirao novi moralni poredak tako \u0161to je slavio rasno zdravu hipermu\u017eevnost da bi u\u010dvrstio svoju mo\u0107 i otkriva do koje je mjere taj novi moralni poredak ovisio o ratovanju u inozemstvu i kod ku\u0107e. Razmatra prirodu fa\u0161isti\u010dkog Novog \u010dovjeka i otkriva krajnju nedostatnost Mussolinijeve ambicije da stvori reinkarnaciju Rimskog Carstva dvadesetog stolje\u0107a.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eKoliko god da sam istra\u017eivala dostupne izvore, bilo je nemogu\u0107e dobiti potpunu sliku njegovih nedjela, a jo\u0161 manje prona\u0107i dokaze koji bi zadovoljili sud, pogotovo u jeku uzastopnih amnestija. Teruzziju, besprijekornom intendantu, bilo je u prirodi prikrivati tragove. A ako ste opsjednuti njegovom kriminalitetom, kao \u0161to su bili njegovi najogor\u010deniji tu\u017eitelji, to zna\u010di da iz vida gubite sustav koji mu je sve to omogu\u0107io \u2013 i, iskreno, na\u0161u vlastitu reakciju koja bi ga mogla stro\u017ee osuditi zato \u0161to je bio seksualni razvratnik i gangster u opho\u0111enju sa \u017eenama nego zato \u0161to je bio stup fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima. U svakom slu\u010daju, ljude koji \u010dine nezakonitosti koje njihovo vrijeme odobrava prakti\u010dki je nemogu\u0107e smatrati odgovornima ako ih progoni samo njihovo vlastito pravosu\u0111e. To je ta nerje\u0161iva dilema onoga \u0161to danas nazivamo tranzicijskom pravdom, formuliranom <em>ad hoc<\/em> dok despotski re\u017eimi ustupaju mjesto demokratskima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePisati povijest fa\u0161izma iz perspektive propalog braka jedinstven je pothvat. Ipak, u zagonetki fa\u0161isti\u010dke Italije konzervativno dru\u0161tvo izmu\u010deno ratom koje je \u017eudjelo za moderno\u0161\u0107u, a zatim bilo zahva\u0107eno pokretom koji se predstavljao istodobno revolucionarnim i reakcionarnim, brak je ostao temelj. Brak Teruzzija i Lilliane, koji se nalazio na sjeci\u0161tu borbi izme\u0111u Crkve i dr\u017eave, izme\u0111u establi\u0161menta i fa\u0161isti\u010dkih skorojevi\u0107a, izme\u0111u razmetljive mu\u0161kosti i tvrdoglavosti jedne ameri\u010dke dive, istra\u017euje zamr\u0161enosti javnog i privatnog morala tijekom tog vremena dubokih dru\u0161tvenih previranja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eBio je skvadristi\u010dki izborni agitator, zastupnik koji je ometao rad parlamenta u vrijeme ubojstva Giacoma Matteottija, podtajnik Ministarstva unutarnjih poslova odgovoran za suzbijanje skvadristi\u010dkog nasilja. Kao guverner Cirenaike, pokazivao je civilizacijsku misiju fa\u0161isti\u010dke Italije: obnavljao je Bengazi dok je uni\u0161tavao autohtonu kulturu. Kao zapovjednik crnoko\u0161ulja\u0161a, stvorio je discipliniranu silu kako bi dao poticaj Mussolinijevu projektu ru\u0161enja me\u0111unarodnog poretka pod dominacijom Britanaca. Kao ministar Talijanske Afrike, promicao je talijanski imperij istovremeno pristaju\u0107i na podre\u0111ivanje fa\u0161isti\u010dke Italije nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj u hijerarhiji naroda.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eJednostavna analiti\u010dka povijest, koja nastoji nametnuti strogu kauzalnost, ocrtati strukture mo\u0107i i definirati klju\u010dne pojmove, hvatala bi se za te iste niti, a da ih ne uspije povezati. Na\u010din na koji sam napisala ovu pri\u010du mo\u017eda je sli\u010dniji na\u010dinu na koji ljudsko dru\u0161tvo doista funkcionira. Mussolinijeva vladavina, sa svojim pretenzijama na apsolutnu mo\u0107, nikada je nije mogla individualizirati. Fa\u0161isti\u010dka Italija bila je zapravo mnogo \u0161iri, slo\u017eeniji i raznolikiji svijet nego \u0161to ga smatramo, a re\u017eim se opetovano suo\u010davao s granicama svojih mo\u0107i i sposobnosti, a tu situaciju zorno ilustrira nesposobnost Attilija Teruzzija da razvrgne svoj \u201efa\u0161isti\u010dki brak\u201c.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eVe\u0107inom Talijana vladali su kraljevi s veli\u010danstvenim vojskama, bilo pijemontskim, lombardijskim ili napuljskim, razmi\u0161ljao je u svojem dnevniku: \u201eUzme\u0161 ih, odjene\u0161 ih, organizira\u0161 ih i oni znaju \u0161to im je \u010diniti.\u201c No, osim Teruzzija i dvojice <em>quadrumvira<\/em>, Veliko vije\u0107e uop\u0107e nije imalo pravu vojnu stru\u010dnost. A Mussolini je bio iz Romagne, nekada\u0161nje papinske dr\u017eave bez vlastite vojske: \u201eOn nema pojma o zajedni\u0161tvu, vojni\u010dkoj \u010dasti, autoritetu, hijerarhiji temeljenoj na \u010dinu postignutom dugom, vjernom i inteligentnom slu\u017ebom\u201c, zaklju\u010dio je mar\u0161al Caviglia. &#8216;\u0160to se njega ti\u010de, svaki glupan kojeg on imenuje generalom ima autoritet jer mu ga je on dao.&#8217;\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz medija \/ kritike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eFascinantna knjiga o razdoblju fa\u0161izma. Teruzzi je doista bio savr\u0161en fa\u0161ist: discipliniran, beskrupulozan, brutalan i fanati\u010dno odan Mussoliniju. Vrijednost ove knjige le\u017ei u tome \u0161to je Victoria de Grazia od Teruzzijeva kaoti\u010dnog \u017eivota stvorila \u0161tivo koje se \u010dita u jednom dahu, istovremeno pru\u017eaju\u0107i stru\u010dan i zadivljuju\u0107 prikaz dvaju desetlje\u0107a fa\u0161isti\u010dke vladavine.\u201c<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Caroline Moorhead, <em>Wall Street Journal<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eZanimljiva studija o usponima i padovima Attilija Teruzzija \u2013 jednog od najpovjerljivijih visokih du\u017enosnika Benita Mussolinija. Victoria de Grazia, vrsna poznavateljica talijanske povijesti, donosi pri\u010du koja po napetosti i obratima podsje\u0107a na popularne Netflixove trilere.\u201c<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Aliza Wong, <em>Los Angeles Review of Books<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eKada je rije\u010d o suvremenom fa\u0161izmu i raspravi izme\u0111u onih koji u Trumpu i njegovim suradnicima vide njegov ponovni uspon i onih koji to ne vide, malo se koji autor mo\u017ee mjeriti s Victorijom de Grazia po trezvenosti zapa\u017eanja i dubini uvida. Rije\u010d je o jedinstvenom djelu koje prati \u017eivot Attilija Teruzzija, vojnog \u010dasnika koji je pod Mussolinijevim vodstvom postao zapovjednik crnoko\u0161ulja\u0161a. Kroz pri\u010du o Teruzzijevu braku s Lillianom Weinman, ameri\u010dko-\u017eidovskom opernom pjeva\u010dicom, de Grazia je stvorila remek-djelo o prirodi fa\u0161isti\u010dke politike i kulture.\u201c<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Gavin Jacobson, <em>New Statesman<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eFantasti\u010dan prikaz toksi\u010dne mu\u0161kosti i proturje\u010dnog odnosa izme\u0111u javnih uloga i privatnih \u017eivota fa\u0161isti\u010dkih elita.\u201c<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u00a0Gigliola Sulis, <em>Times Literary Supplement<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePozornost koju de Grazia posve\u0107uje Teruzzijevu privatnom \u017eivotu te njegovu pona\u0161anju kao udvara\u010da i supruga produbljuje i oboga\u0107uje na\u0161e razumijevanje prirode vodstva u Mussolinijevu re\u017eimu te maskuliniteta, mu\u017eevnosti i \u010dasti u talijanskoj fa\u0161isti\u010dkoj kulturi.\u201d<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Robert O. Paxton, autor djela <em>Anatomija fa\u0161izma<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eOvo je savr\u0161ena knjiga! Njezine dvije isprepletene pri\u010de, jedna politi\u010dka i javna, a druga osobna i privatna, poma\u017eu nam shvatiti za\u0161to je osobno ujedno i politi\u010dko za one koji ustraju na preoblikovanju ljudi i dru\u0161tva.\u201d<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Azar Nafisi, autorica knjige <em>Lolita u Teheranu<\/em><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eMonografija profesorice Victorije de Grazije, dugogodi\u0161nje istaknute i cijenjenje povjesni\u010darke na ameri\u010dkom Sveu\u010dili\u0161tu Columbia, mo\u017ee se slobodno smatrati jednim od kapitalnih djela za razumijevanje talijanskog fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima. Vojna karijera A. Teruzzija, uspon u fa\u0161isti\u010dkoj organizaciji, funkcioniranje totalitarne fa\u0161isti\u010dke dr\u017eave, dru\u0161tveni \u017eivot tada\u0161njih elita, talijanska kolonijalna i vanjska politika, rasni zakoni i progoni, odnos izme\u0111u dr\u017eave i Crkve, pitanje braka i razvoda te op\u0107enito morala i odnosa mo\u0107i izme\u0111u vi\u0161e socijalnih i dr\u017eavnih aktera, sve su to teme koje autorica magistralno rekonstruira. Rad nije samo nezaobilazan kao biografija prvorazredne politi\u010dki istaknute li\u010dnosti ve\u0107 i kao slojevita dru\u0161tveno-politi\u010dka studija talijanskog fa\u0161izma.\u201d<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u00a0dr. sc. Ivan Jeli\u010di\u0107<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201e<em>Savr\u0161eni fa\u0161ist<\/em> znatno nadilazi okvire konvencionalne politi\u010dke biografije te \u017eivotnom pri\u010dom Attilija Teruzzija nudi slojevit prikaz talijanskog fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima. Njezin klju\u010dni analiti\u010dki doprinos ogleda se u razotkrivanju proturje\u010dja izme\u0111u ideolo\u0161kih postulata fa\u0161izma i stvarnih dru\u0161tvenih praksi njegovih nositelja. Analiziraju\u0107i Teruzzijev privatni i javni \u017eivot, autorica pokazuje kako su korupcija, nasilje, klijentelizam i osobni interesi bili duboko ugra\u0111eni u funkcioniranje re\u017eima, unato\u010d slu\u017ebenoj retorici o moralnoj obnovi i stvaranju <em>novog fa\u0161isti\u010dkog \u010dovjeka<\/em>.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2014 &nbsp;dr. sc. Mila Orli\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Victoria de Grazia<\/strong> profesorica je emerita povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia te me\u0111unarodno priznata povjesni\u010darka fa\u0161izma, moderne Italije i transatlantskih kultura konzumerizma. Njezini intelektualni i znanstveni interesi vezani su uz prou\u010davanje mo\u0107i u liberalnim i autoritarnim sustavima vladavine. Suosniva\u010dica je \u010dasopisa <em>Radical History Review<\/em> (1974.) te je bila \u010dlanica uredni\u010dkih odbora brojnih stru\u010dnih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i <em>Journal of Modern Italy<\/em>, <em>Gen\u00e8ses<\/em>, <em>Contemporary<\/em> <em>European<\/em> <em>History<\/em> i <em>Journal<\/em> <em>of Consumer Culture<\/em>. Najpoznatija su joj djela <em>The Culture of Consent<\/em>, <em>How Fascism Ruled Women: Italy, 1922\u20131945<\/em> i <em>Irresistible Empire: America\u2019s Advance through Twentieth-Century Europe<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Marko Majerovi\u0107<\/strong> maturirao je na zagreba\u010dkoj Petoj gimnaziji, a diplomirao studij povijesti i engleskog jezika i knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao lektor na zagreba\u010dkoj Anglistici radi od ljetnog semestra 2009. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od listopada 2001. profesionalno se bavi prevo\u0111enjem kao stalni vanjski suradnik Hrvatske radiotelevizije. Preveo je vi\u0161e od 600 igranih i dokumentarnih filmova, serija i emisija te vi\u0161e od 500 televizijskih priloga i radnog materijala za proizvodnju programa Hrvatske radiotelevizije (mnogo stru\u010dnih prijevoda za znanstveno-obrazovni program i redakciju za kulturu). Prevodi i TV priloge i dokumentarne filmove u produkciji HRT-a na engleski jezik za emitiranje na festivalima i vanjskom tr\u017ei\u0161tu. Preveo je vi\u0161e knjiga, prevodi i lektorira stru\u010dne i zanstvene radove na engleski za izlaganja na me\u0111unarodnim konferencijama i objavu u stranim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tajnik je dvaju strukovnih dru\u0161tava: Dru\u0161tva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP) i Hrvatskog dru\u0161tva sveu\u010dili\u0161nih lektora (HDSL).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6af65a08dfaf9&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6af65a08dfaf9\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"667\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"56331\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=56331\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?fit=1668%2C2560&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1668,2560\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;,&quot;alt&quot;:&quot;&quot;}\" data-image-title=\"Savrseni fasist_2d\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?fit=667%2C1024&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d.jpg?resize=667%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-56331\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?resize=667%2C1024&amp;ssl=1 667w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?resize=195%2C300&amp;ssl=1 195w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?resize=768%2C1179&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?resize=1001%2C1536&amp;ssl=1 1001w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?resize=1334%2C2048&amp;ssl=1 1334w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?w=1668&amp;ssl=1 1668w\" sizes=\"auto, (max-width: 667px) 100vw, 667px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":56331,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-56330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Ovo pionirsko djelo istra\u017euje licemjerje totalitarnih vo\u0111a i proturje\u010dja svojstvena re\u017eimima koje oni grade. Uz uspone i padove Attilija Teruzzija, jednog od najpovjerljivijih visokih du\u017enosnika Benita Mussolinija, Victoria de Grazia donosi fantasti\u010dan prikaz toksi\u010dne mu\u0161kosti i proturje\u010dnog odnosa izme\u0111u javnih uloga i privatnih \u017eivota fa\u0161isti\u010dkih elita. Ovo je dru\u0161tvena povijest \u010dovjeka koji nam, dok se probija kroz slo\u017eenost svojih politi\u010dkih i ljudskih odnosa \u2013 \u010desto zabilje\u017eenih iz perspektive njegovih \u017eena \u2013 pokazuje kako je talijanski fa\u0161izam zapravo funkcionirao.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Savrseni-fasist_2d-scaled.jpg?fit=1668%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":56330,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":56330,"position":1},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":56330,"position":2},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55707,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55707","url_meta":{"origin":56330,"position":3},"title":"Rezultati Natje\u010daja \u201eNagrada za najbolji rad mladih povjesni\u010dara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje\u201d (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Slavonski Brod, 8. listopada 2026. godine Temeljem Odluke o objavljivanju natje\u010daja za 14. godi\u0161nju nagradu Podru\u017enice pod nazivom \u201eNagrada za najbolji rad mladih povjesni\u010dara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje\u201c od 16. o\u017eujka 2026. godine (KLASA: 640-01\/26-01\/06; URBROJ: 251-849-06-01-26-1) (u daljnjem tekstu: Odluka), Povjerenstvo za odabir i ocjenu radova u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54286,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54286","url_meta":{"origin":56330,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup &#8220;Bleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.&#8221; u Vukovaru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Veleu\u010dili\u0161te Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru i Centar za istra\u017eivanje hrvatskog iseljeni\u0161tva, u suradnji s Po\u010dasnim bleibur\u0161kim vodom, organiziraju znanstveno-stru\u010dni skup \u201eBleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.\u201c, koji \u0107e se odr\u017eati u petak, 26. lipnja 2026. godine, od 14 do 17 sati u Kongresnoj dvorani Veleu\u010dili\u0161ta Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru. Skup\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":56330,"position":5},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56330"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56333,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56330\/revisions\/56333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}