{"id":56269,"date":"2026-11-11T10:15:00","date_gmt":"2026-11-11T09:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56269"},"modified":"2026-11-11T10:10:46","modified_gmt":"2026-11-11T09:10:46","slug":"zoran-m-jovanovic-alojzije-stepinac-izmedu-emocija-i-cinjenica-o-katolickoj-crkvi-i-njenom-odnosu-prema-nezavisnoj-drzavi-hrvatskoj-na-osnovu-hrvatskih-i-vatikanskih-izvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56269","title":{"rendered":"Zoran M. Jovanovi\u0107, &#8220;Alojzije Stepinac izme\u0111u emocija i \u010dinjenica. O Katoli\u010dkoj crkvi i njenom odnosu prema Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj na osnovu hrvatskih i vatikanskih izvora&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrsnim istori\u010darima je poznato kao op\u0161te mesto [locus commu\u00adnis, lat.] da istorijska istina ne mo\u017ee biti apsolutna kategorija, \u010dak i kada je potkrepljena objektivnim dokazima. Otuda je knjiga <em>Alojzi\u00adje Stepinac izme\u0111u emocija i \u010dinjenica\u2026<\/em> stvorena kao prilog razot\u00adkrivanju svih <em>nijansi<\/em> istorije i afirmisanju onog \u0161to je najpribli\u017enije istini. Zbog toga je treba prihvatiti kao doprinos me\u0111usobnom spo\u00adrazumevanju svih koje na bilo koji na\u010din doti\u010de <em>slu\u010daj Stepinac<\/em>. U tom smislu, njenom autoru preostaje da se nada da \u0107e budu\u0107nost omogu\u0107iti da nova, dobrobitnija zbilja ukrasi odnose ne samo izme\u0111u naroda <em>posejanih<\/em> na jugoistoku Evrope, odnosno Katoli\u010dke crkve i Pravoslavne crkve, na korist op\u0161te\u010dove\u010danskog. Druk\u010dije re\u010deno, na <em>puno\u0107i vremena<\/em> je da i uz pomo\u0107 na\u0161e knjige pobedi sve koji se na mnogolike na\u010dine trude da do toga ne do\u0111e. Jedan od puteva je i usvajanje pouke Hristove pri\u010de o trunu i brvnu, bez koje je nemogu\u0107e posti\u0107i katarzu, kao preduslovu i za iskren\/ple\u00admenit zagrljaj s Drugima. Smeli teolozi bi mo\u017eda rekli da je upravo to polazna stepenica ka Bogu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je re\u010d o tuma\u010dima istorije, na\u0161u knjigu treba prihvatiti kao put ka onome \u0161to je najbli\u017ee Istini, s podrazumevaju\u0107im dostojnim odnosom i prema Sopstvu i prema Drugima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Zoran M. Jovanovi\u0107<\/strong> je ro\u0111en 1963. u Beogradu. Diplomu istori\u010dara umetnosti je stekao 1990, magistra istorije umetnosti 1998, a doktora nauka 2008. godine, sve na Odel\u0458enju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Redovni je profesor na Odel\u0458enju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Pri\u0161tini sa privremenim sedi\u0161tem u Kosovskoj Mitrovici. U\u010destvovao je na nau\u010dnim skupovima, doma\u0107im i me\u0111unarodnim. Posebno isti\u010de u\u010de\u0161\u0107e kao plenarni predava\u010d (keynote speaker) na Me\u0111unarodnoj nau\u010dnoj konferenciji Culture and Identities, Me\u0107avnik and Andri\u0107grad, October 25\u201327, 2019 (org. Serbian Sociological Association, Belgrade, Republic of Serbia, Sociological Association of the Republic of Srpska, Pale, Republic of Srpska and Institute for political Studies, Belgrade, Republic of Serbia), s izlaganjem pod naslovom \u201eOn some forms of desecration of visual symbols of the culture\/identity of the Serbian people in Serbia from the 1990s to date\u201d. Bio je urednik stru\u010dnog \u010dasopisa Umetnost, Kosovo i Metohija (2008\u20132010), u izdanju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Pri\u0161tini sa privremenim sedi\u0161tem u Kosovskoj Mitrovici. Bio je i urednik Me\u0111unarodnog tematskog zbornika Umetnost i njena uloga u istoriji: izme\u0111u trajnosti i prolaznih -izama posve\u0107enog se\u0107anju na prof. dr Miodraga Jovanovi\u0107a (1932\u20132013) = International Tematic Proceedings Art and its Role in the History: Between Durability and Transientisms Dedicated to the Memory of prof. Miodrag Jovanovi\u0107, PhD (1932\u20132013), u izdanju istog fakulteta. U\u010destvovao je na nau\u010dnim projektima koje je finansiralo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo\u0161kog razvoja Republike Srbije (bio je i v. d. rukovodioca projekta Stilska i ikonografska obele\u017eja likovnih umetnosti Kosova i Metohije). Usmeren je ka multidisciplinarnom prou\u010davanju istorije umetnosti novijeg i savremenog doba, kao i istorije srpskog naroda sa sociolo\u0161kog, odnosno kulturolo\u0161kog aspekta. Posebno je posve\u0107en prou\u010davanju istorije Rimokatoli\u010dke crkve, najpre na podru\u010dju Balkana. Bavi se i istorijom jugoslovenskih naroda u XX veku, najpre srpsko-slovena\u010dko-hrvatskim odnosima. Dobitnik je vi\u0161e dru\u0161tvenih priznanja za svoj stru\u010dni rad.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2025<br>Pismo: latinica<br>Broj stranica: 584 str.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/alojzije-stepinac-izmedju-emocija-i-cinjenica\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/alojzije-stepinac-izmedju-emocija-i-cinjenica<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest o knjizi objavljena je i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/alojzije-stepinac-izmedju-emocija-i-cinjenica\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/alojzije-stepinac-izmedju-emocija-i-cinjenica<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6af46f20ddda5&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6af46f20ddda5\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"600\" height=\"900\" data-attachment-id=\"56270\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=56270\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-14.png?fit=600%2C900&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"600,900\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;,&quot;alt&quot;:&quot;&quot;}\" data-image-title=\"slika\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-14.png?fit=600%2C900&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-14.png?resize=600%2C900&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-56270\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-14.png?w=600&amp;ssl=1 600w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-14.png?resize=200%2C300&amp;ssl=1 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":56272,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-56269","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Alojzije-Stepinac-2.png?fit=600%2C362&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56266,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56266","url_meta":{"origin":56269,"position":0},"title":"Alojzije Viktor Stepinac, &#8220;Pisma iz zato\u010deni\u0161tva u Kra\u0161i\u0107u (5. XII. 1951. \u2013 10. II. 1960.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga sabire 592 sa\u010duvana pisma bla\u017eenoga Alojzija Stepinca nastala tijekom njegova ku\u0107nog pritvora u Kra\u0161i\u0107u. Knjigu je pripremio mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze progla\u0161enja svetih. Objavljena je u dvama svescima. Djelo dokumentira Stepin\u010devu unutarnju slobodu, duhovnost, brige, nade i stavove prema komunisti\u010dkom re\u017eimu tijekom 2990 dana zato\u010deni\u0161tva. Govore\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Pisma.png?fit=676%2C429&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Pisma.png?fit=676%2C429&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Pisma.png?fit=676%2C429&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":56269,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56231,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56231","url_meta":{"origin":56269,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka: politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Skopju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za istra\u017eivanje nacionalizma i kulture (CINIK), u suradnji sa sarajevskim uredom Fondacije Heinrich B\u00f6ll, organizira predstavljanje knjige Brzina mraka: politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. autora Edina Omer\u010di\u0107a. Nakon prvog izdanja objavljenog 2024. godine, 2025. godine objavljeno je drugo izdanje na bosanskom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-8.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-8.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-8.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-8.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/slika-8.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":56269,"position":3},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":56015,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56015","url_meta":{"origin":56269,"position":4},"title":"Preminula povjesni\u010darka umjetnosti Ljiljana Kole\u0161nik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 67. godini umrla je povjesni\u010darka umjetnosti Ljiljana Kole\u0161nik (1959-2026), autorica, urednica i prirediteljica knjiga \"Izme\u0111u Istoka i Zapada: hrvatska umjetnost i likovna kritika 50-tih godina\", \"Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika (1950.-1974.)\", \"Feministi\u010dka likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti\", \"Umjetni\u010dko djelo kao dru\u0161tvena \u010dinjenica: perspektive kriti\u010dke povijesti umjetnosti\" i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ljkolesnik.jpg?fit=1167%2C533&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ljkolesnik.jpg?fit=1167%2C533&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ljkolesnik.jpg?fit=1167%2C533&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ljkolesnik.jpg?fit=1167%2C533&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ljkolesnik.jpg?fit=1167%2C533&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":56269,"position":5},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56269","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56269"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56269\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56271,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56269\/revisions\/56271"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56272"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56269"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56269"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56269"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}