{"id":56266,"date":"2026-11-11T10:05:00","date_gmt":"2026-11-11T09:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56266"},"modified":"2026-11-11T10:01:28","modified_gmt":"2026-11-11T09:01:28","slug":"alojzije-viktor-stepinac-pisma-iz-zatocenistva-u-krasicu-5-xii-1951-10-ii-1960","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56266","title":{"rendered":"Alojzije Viktor Stepinac, “Pisma iz zato\u010deni\u0161tva u Kra\u0161i\u0107u (5. XII. 1951. \u2013 10. II. 1960.)”"},"content":{"rendered":"\n

Knjiga sabire 592 sa\u010duvana pisma bla\u017eenoga Alojzija Stepinca nastala tijekom njegova ku\u0107nog pritvora u Kra\u0161i\u0107u. Knjigu je pripremio mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze progla\u0161enja svetih. Objavljena je u dvama svescima. Djelo dokumentira Stepin\u010devu unutarnju slobodu, duhovnost, brige, nade i stavove prema komunisti\u010dkom re\u017eimu tijekom 2990 dana zato\u010deni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o knjizi, nadbiskup Kutle\u0161a istaknuo je njezinu trostruku vrijednost: “Ona je povijesno vrelo<\/em> jer osvjetljava \u017eivot Crkve u vrijeme komunisti\u010dkoga progona. Tako\u0111er je pastoralno svjedo\u010danstvo<\/em> jer pokazuje kako pastir ostaje uza svoj narod i kada je nasilno od njega odvojen. To je i duhovna knjiga<\/em> jer i dana\u0161njega \u010ditatelja u\u010di da posljednju rije\u010d nemaju sila, strah ni bolest, nego Bog.”<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Nakladnik: Postulatura bla\u017eenoga Alojzija Stepinca<\/p>\n\n\n\n

ISBN: 978-953-7441-45-6<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 1114<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2026<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/verbum.hr\/pisma-iz-zatocenistva-u-krasicu-5-xii-1951-10-ii-1960-alojzije-viktor-stepinac<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":56267,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-56266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Knjiga sabire 592 sa\u010duvana pisma bla\u017eenoga Alojzija Stepinca nastala tijekom njegova ku\u0107nog pritvora u Kra\u0161i\u0107u. Knjigu je pripremio mons. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze progla\u0161enja svetih. Objavljena je u dvama svescima. Djelo dokumentira Stepin\u010devu unutarnju slobodu, duhovnost, brige, nade i stavove prema komunisti\u010dkom re\u017eimu tijekom 2990 dana zato\u010deni\u0161tva.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Pisma.png?fit=676%2C429&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":56266,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":56114,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56114","url_meta":{"origin":56266,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga \u201eRije\u010dka bolnica: pri\u010da o bogatoj tradiciji i sna\u017enoj ambiciji\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Na Medicinskom fakultetu u Rijeci predstavljena je knjiga \u201eRije\u010dka bolnica: pri\u010da o bogatoj tradiciji i sna\u017enoj ambiciji\u201c, koja donosi sveobuhvatan pregled povijesti bolni\u010dkoga zdravstva u Rijeci, razvoja Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Rijeka te njegova sada\u0161njeg stanja i perspektiva budu\u0107eg razvoja. U stvaranju knjige sudjelovali su sada\u0161nji i nekada\u0161nji djelatnici KBC-a Rijeka:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Rijecka-bolnica-scaled.jpg?fit=1200%2C621&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54649,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54649","url_meta":{"origin":56266,"position":2},"title":"Objavljen je 24. broj \u010dasopisa “Historijska traganja” (2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za \u00a0historiju Univerziteta u Sarajevu objavio je 24. broj \u010dasopisa Historijska traganja. U ovom broju je objavljeno ukupno deset \u010dlanaka (od toga sedam u tematskom bloku Znanje pod nadzorom: ideologije, dru\u0161tvo i mo\u0107). Tu je i rubrika Gra\u0111a u kojoj su objavljena pisma \u0161to ih je Vejsil \u0106ur\u010di\u0107 pisao\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/historijska-traganja-24-2025.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":56266,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":56245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56245","url_meta":{"origin":56266,"position":4},"title":"Mre\u017ena izlo\u017eba “Boris Ljubi\u010di\u0107 \u2013 za\u0161titni znak MDC-a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. studenoga 2026.","format":false,"excerpt":"Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je dvojezi\u010dnu monografsku mre\u017enu izlo\u017ebu Boris Ljubi\u010di\u0107 \u2013 za\u0161titni znak MDC-a, predstavljaju\u0107i ostvarenja ovog svjetski poznatog i vi\u0161estruko nagra\u0111ivanog dizajnera koja je osmislio tijekom \u010detiri desetlje\u0107a suradnje s MDC-om. Izlo\u017eba, objavljena uo\u010di\u00a0 81. ro\u0111endana Borisa Ljubi\u010di\u0107a (8. studenoga 1945.), kroz tri cjeline \u2013 Vizualni identitet,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/01_2.jpg?fit=540%2C376&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/01_2.jpg?fit=540%2C376&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/01_2.jpg?fit=540%2C376&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":56266,"position":5},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56266"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56268,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56266\/revisions\/56268"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56267"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}