{"id":56161,"date":"2026-11-04T16:30:00","date_gmt":"2026-11-04T15:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56161"},"modified":"2026-11-02T16:17:31","modified_gmt":"2026-11-02T15:17:31","slug":"izlozba-merkur-hermes-tot-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56161","title":{"rendered":"Izlo\u017eba Merkur, Hermes, Tot u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu"},"content":{"rendered":"\n

10. 11. 2026. – 31. 1. 2027. | Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sve\u010dano otvorenje izlo\u017ebe odr\u017eat \u0107e se 9. studenog 2026. s po\u010detkom u 19 sati.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tri bo\u017eanstva, tri drevne civilizacije i pitanja koja nas zaokupljaju i danas<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Polaze\u0107i od egipatskog Tota, gr\u010dkog Hermesa i rimskog Merkura, izlo\u017eba istra\u017euje pojave koje su oblikovale drevna dru\u0161tva, a presudno utje\u010du i na na\u0161u svakodnevicu: trgovinu, komunikaciju, znanje, izume, putovanja, prijevare i snala\u017eljivost. U osam izlo\u017ebenih prostorija arheolo\u0161ki predmeti i suvremena umjetni\u010dka djela otkrivaju koliko su pitanja koja su zaokupljala ljude staroga vijeka bliska dana\u0161njem iskustvu.<\/p>\n\n\n\n

Bogovi koji su dobro poznavali ljudske slabosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hermes je, prema gr\u010dkoj mitologiji, bio pravo \u010dudo od djeteta. Ve\u0107 prvoga dana \u017eivota izumio je liru, ukrao stado goveda svojem polubratu Apolonu, lukavo prikrio tragove kra\u0111e i naposljetku se vje\u0161tim pregovaranjem izvukao iz nevolje. Postao je glasnik bogova, za\u0161titnik putnika, trgovaca, govornika i izumitelja, ali i lopova, prevaranata i kockara. Njegov rimski pandan Merkur bio je osobito omiljen me\u0111u trgovcima i svima koji su uspjeh tra\u017eili u razmjeni robe, novca i informacija.<\/p>\n\n\n\n

Nije te\u0161ko prepoznati za\u0161to su takva bo\u017eanstva bila toliko popularna. U svijetu u kojem su putovanja bila opasna, trgovina neizvjesna, a uspjeh \u010desto ovisio o snala\u017eljivosti, bo\u017eanska za\u0161tita bila je itekako po\u017eeljna. Hermes i Merkur utjelovljivali su i proturje\u010dja ljudskog pona\u0161anja: inteligencija je mogla slu\u017eiti stvaranju i otkrivanju, ali i obmani; spretnost je donosila blagostanje, ali je mogla pomo\u0107i i u kra\u0111i. Egipatski Tot bio je druk\u010diji, ali jednako domi\u0161ljat. Kao bog pisma, mudrosti, ra\u010dunanja, vremena i magije, bio je \u010duvar znanja i bo\u017eanski pisar. Pripisivalo mu se stvaranje hijeroglifa, a jedna od mitolo\u0161kih pri\u010da govori kako je kockanjem nadmudrio Mjesec, osvojio dio njegove svjetlosti i stvorio pet dodatnih dana u godini. U egipatskim predod\u017ebama o zagrobnom \u017eivotu Tot je bilje\u017eio rezultate vaganja pokojnikova srca, presudnog trenutka u kojem se odlu\u010divalo o njegovoj sudbini.<\/p>\n\n\n\n

Tri bo\u017eanstva iz razli\u010ditih kulturnih sredina povezivala su znanje, komunikaciju, snala\u017eljivost i sposobnost posredovanja, \u010desto se slu\u017ee\u0107i trikom i obmanom. S vremenom su se njihove osobine i prikazi po\u010deli isprepletati, svjedo\u010de\u0107i o susretima i me\u0111usobnim utjecajima drevnih civilizacija.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n

Od anti\u010dkih trgova\u010dkih sredi\u0161ta do dana\u0161njeg svijeta novca i informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to se kupovalo i prodavalo, kako se roba prevozila, gdje su se sklapali poslovi i za\u0161to su trgovci zazivali Merkura?<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba otkriva svijet u kojem su trgova\u010dki putovi povezivali udaljene krajeve, a proizvodi, ljudi i ideje putovali Mediteranom. Rimske tr\u017enice, prometnice i trgova\u010dka sredi\u0161ta omogu\u0107avali su razmjenu svakodnevnih potrep\u0161tina, skupocjene robe i sirovina. Trgovina je donosila bogatstvo, ali i otvarala prostor prijevarama, kra\u0111ama i razli\u010ditim oblicima nadmetanja.<\/p>\n\n\n\n

Arheolo\u0161ki predmeti iz hrvatskih i drugih zbirki svjedo\u010de o ra\u0161irenosti \u0161tovanja Hermesa, Merkura i Tota. Skulpture, bron\u010dane figurice, reljefi, novac i drugi nalazi pokazuju kako su smrtnici komunicirali s besmrtnicima, zazivaju\u0107i uspjeh i za\u0161titu, sre\u0107u i prosvjetljenje.<\/p>\n\n\n\n

Posebno su zanimljivi nalazi takozvanog Aleksandrijskog Hermesa koji kroz vizualne elemente sjedinjuje bo\u017eanske osobine gr\u010dkog Herma, rimskog Merkura i egipatskog Tota. Na hrvatskom povijesnom prostoru prona\u0111eno je osam bron\u010danih figurica toga bo\u017eanstva, me\u0111u kojima se kvalitetom izrade isti\u010du primjerci iz Osijeka i Knina. Njihova neobi\u010dna obilje\u017eja povezuju gr\u010dke, rimske i egipatske likovne tradicije te otvaraju pitanja o putovanju vjerovanja i ideja izme\u0111u razli\u010ditih dijelova anti\u010dkog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Upravo takvi nalazi pokazuju da je podru\u010dje dana\u0161nje Hrvatske bilo u sredi\u0161tu velikih kulturnih zbivanja. Ono je sudjelovalo u razgranatoj mre\u017ei trgovine, komunikacija i kulturnih dodira koja je povezivala Mediteran i europsku unutra\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n

Od bo\u017eanskih glasnika do mobilnih telefona<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kakve veze imaju Hermesove krilate sandale s mobilnim telefonom? Mo\u017ee li anti\u010dki pisar pomo\u0107i da druk\u010dije pogledamo suvremenu umjetnost? \u0160to nam suvremena umjetnost mo\u017ee otkriti o ljudskoj domi\u0161ljatosti, snala\u017eljivosti i sklonosti prijevari, osobinama koje su utjelovljivali i anti\u010dki bogovi?<\/p>\n\n\n\n

Na ta pitanja odgovaraju i radovi suvremenih umjetnika i umjetnica: Lucije Bu\u017ean\u010di\u0107, Ive Dekovi\u0107a, Amele Frankl, Marte Katavi\u0107, \u017deljka Kipkea, Ivana Prerada, Stjepana \u0160andrka i Anabel Zanze<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Stjepan \u0160andrk u triptihu Dru\u017eenje<\/em> prikazuje skupine mladih ljudi okupljenih oko mobilnih telefona. Njegove slike podsje\u0107aju da je komunikacija oduvijek bila temelj ljudskog povezivanja, premda su se sredstva prijenosa poruka iz temelja promijenila. Hermes je neko\u0107 prenosio vijesti izme\u0111u bogova i ljudi, dok danas informacije gotovo trenuta\u010dno putuju digitalnim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n

Anabel Zanze u slici \u010citaju\u0107i Kipkea I<\/em> pretvara tekst u likovnu strukturu, povezuju\u0107i slikarstvo s pisanjem i \u010ditanjem. Njezino djelo uspostavlja zanimljiv odnos s egipatskim Totom, mitskim izumiteljem pisma, ali i sa \u017deljkom Kipkeom, \u010diji je tekst poslu\u017eio kao polazi\u0161te za sliku. Ivo Dekovi\u0107 u instalaciji Pisar<\/em> umna\u017ea glavu znamenitoga egipatskog pisara iz Louvrea, povezuju\u0107i drevnu civilizaciju s na\u010dinima ra\u010dunalnog oblikovanja slike.<\/p>\n\n\n\n

\u017deljko Kipke u radu We Turn in the Fire, Consumed by Subterraneus<\/em> spaljuje primjerke vlastite knjige i njihov pepeo pohranjuje u staklenu posudu, povezuju\u0107i pisanu rije\u010d, vatru i preobrazbu materije. Ivan Prerad posebno je za izlo\u017ebu naslikao Hermesa s malim Dionizom<\/em>, nadahnut znamenitom anti\u010dkom skulpturom pripisanom Praksitelu. Promjenom kuta gledanja mijenja se i koloristi\u010dki do\u017eivljaj njegove slike.<\/p>\n\n\n\n

Amela Frankl u radu O, Hermese!<\/em> istra\u017euje vlastiti stvarala\u010dki put izme\u0111u razli\u010ditih umjetni\u010dkih izraza. Akvareli Marte Katavi\u0107 povezuju se s Hermesovom ulogom za\u0161titnika granica i prijelaza, dok rad Lucije Bu\u017ean\u010di\u0107 dodatno pro\u0161iruje dijalog anti\u010dke ba\u0161tine i suvremenih umjetni\u010dkih praksi.<\/p>\n\n\n\n

Suvremeni umjetnici pritom ne ilustriraju mitolo\u0161ke pri\u010de. Njihovi radovi poti\u010du posjetitelje da u arheolo\u0161kim predmetima prepoznaju teme koje su jo\u0161 uvijek aktualne, od mo\u0107i pisane rije\u010di i prijenosa informacija do tehnolo\u0161kih inovacija, ljudske domi\u0161ljatosti i odnosa prema smrti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se promijenilo, a \u0161to je ostalo isto?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Merkur, Hermes, Tot \u2013 Trgovac, kradljivac, znalac<\/em> nastala je suradnjom arheologa i povjesni\u010dara umjetnosti, \u010dija su se razli\u010dita stru\u010dna iskustva povezala u zajedni\u010dki kustoski koncept. Arheolo\u0161ka gra\u0111a i suvremena umjetni\u010dka djela predstavljeni su kao dijelovi jedinstvene izlo\u017ebene cjeline koja posjetiteljima omogu\u0107uje da povijest promatraju iz neo\u010dekivanih perspektiva.<\/p>\n\n\n\n

Drevni ljudi vjerovali su da bogovi upravljaju prirodnim pojavama, \u0161tite trgovinu, prenose poruke, nadahnjuju izumitelje i odlu\u010duju o sudbini pokojnika. Danas odgovore na mnoga od tih pitanja tra\u017eimo u znanosti i tehnologiji, ali na\u0161a fascinacija znanjem, uspjehom, bogatstvom, komunikacijom i nepoznatim nije nestala.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to su ljudi oduvijek \u017eeljeli znati vi\u0161e? Za\u0161to su se divili snala\u017eljivosti, \u010dak i kada je bila na granici prijevare? Za\u0161to je prijenos informacija toliko va\u017ean za dru\u0161tvo? I za\u0161to smo bogovima pripisivali osobine koje tako dobro poznajemo kod sebe?<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba Merkur, Hermes, Tot \u2013 Trgovac, kradljivac, znalac<\/em> u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu pokazuje da su ljudi staroga vijeka, unato\u010d velikoj povijesnoj udaljenosti, \u017eivjeli u svijetu prepunom pitanja, \u017eelja, sukoba i proturje\u010dja koja prepoznajemo i danas. Ljudi su oduvijek trgovali, putovali, kockali se, izmi\u0161ljali, nadmetali se i varali. Oduvijek su nastojali razumjeti svijet, pomaknuti njegove granice i prona\u0107i odgovore na pitanja koja ih zaokupljaju. Prije nekoliko tisu\u0107a godina neke su od tih odgovora prona\u0161li u bogovima kojima su pripisali vlastitu domi\u0161ljatost, znanje, ambicije i slabosti. Merkur, Hermes i Tot mo\u017eda pripadaju svijetu mitova, ali ljudska iskustva iz kojih su nastali itekako su stvarna i za\u010dudno suvremena.<\/p>\n\n\n\n

Op\u0161irnije: https:\/\/www.amz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba-merkur-hermes-tot-u-arheoloskom-muzeju-u-zagrebu\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":6,"featured_media":56162,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-56161","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"Sve\u010dano otvorenje izlo\u017ebe odr\u017eat \u0107e se 9. studenog 2026. s po\u010detkom u 19 sati. Izlo\u017eba je postavljena u Arheolo\u0161kom muzeju u Zagrebu do 31. sije\u010dnja 2027."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/Merkur-Hermes-Tot-izlozba-scaled.webp?fit=2560%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55619","url_meta":{"origin":56161,"position":0},"title":"Otkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: izlo\u017eba, projekcija filma i panel-rasprava","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 7. 10. 2026. u 18:30 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana D5) odr\u017eat \u0107e se projekcija filma \u201cZlo\u010dini pred Tribunalom\" nastalog u sklopu Outreach programa MKSJ-a i panel-rasprava na kojoj \u0107e sudjelovati: Branka Vierda, nezavisna istra\u017eiva\u010dicaSven Mileki\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u RijeciSenna \u0160imek, doktorandica, Filozofski fakultet u Zagrebu Film\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":56161,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53985,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53985","url_meta":{"origin":56161,"position":2},"title":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine u 19:00 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC), Preradovi\u0107eva 21, Zagreb. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 3. srpnja 2026. Organizatori: Srpsko narodno vije\u0107e i Arhiv Srba u Hrvatskoj Autor projekta: Andrej \u0160imi\u0107 (autor projekta) i Davorka\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":56161,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu” u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54604","url_meta":{"origin":56161,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru (Preradovi\u0107eva 21) u \u010detvrtak 16.7., s po\u010detkom u 19 sati.Vi\u0161estruko nagra\u0111ivana izlo\u017eba, u \u010dijoj pripremi su sudjelovala djeca iz Zagreba, Sarajeva i Beograda, kao i brojni stru\u010dnjaci iz \u010ditave regije od \u010detvrtka 16.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":56161,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56161","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56161"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56161\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56164,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56161\/revisions\/56164"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56162"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56161"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56161"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56161"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}