{"id":56075,"date":"2026-10-30T10:02:00","date_gmt":"2026-10-30T09:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56075"},"modified":"2026-10-29T21:47:55","modified_gmt":"2026-10-29T20:47:55","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-ilinka-todorovski-po-zracnem-mostu-iz-bele-krajine-v-dalmacijo-evakuacija-civilistov-marca-1945-2026","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56075","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Ilinka Todorovski, \u201ePo zra\u010dnem mostu iz Bele krajine v Dalmacijo: Evakuacija civilistov marca 1945\u201c, 2026."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ilinka Todorovski, <em>Po zra\u010dnem mostu iz Bele krajine v Dalmacijo: Evakuacija civilistov marca 1945<\/em>, drugo, dopunjeno izdanje, Voja\u0161ki muzej Slovenske vojske i Ministrstvo za obrambo Republike Slovenije, Ljubljana \u2013 Maribor 2026., 256 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od najpoznatijih zbjegova tijekom Drugoga svjetskog rata svakako je onaj u El Shattu, koji je postao gotovo sinonimom za organizirano sklanjanje civilnog stanovni\u0161tva pred ratnim nasiljem. Me\u0111utim, uz njega su postojali i brojni manji, \u0161iroj javnosti slabije poznati zbjegovi i evakuacije. Jednom takvom doga\u0111aju posve\u0107ena je knjiga Ilinke Todorovski <em>Po zra\u010dnem mostu iz Bele krajine v Dalmacijo: Evakuacija civilistov marca 1945.<\/em> U samo dva dana, 25. i 26. o\u017eujka 1945., savezni\u010dkim je zrakoplovima iz Bele krajine u oslobo\u0111enu Dalmaciju prevezena 2041 osoba. U \u0161irem sustavu evakuacije ranjenika, bolesnika i ugro\u017eenog stanovni\u0161tva ova se operacija izdvajala masovnim prijevozom civila, me\u0111u kojima su bili \u017eene, djeca, starije i nemo\u0107ne osobe te izbjeglice koje su ve\u0107 prethodno morale napustiti svoje domove.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U o\u017eujku 1945. poraz Tre\u0107ega Reicha bio je sve izvjesniji, ali ratne opasnosti na slovenskom prostoru time nisu nestajale. Naprotiv, povla\u010denje njema\u010dkih i kolaboracionisti\u010dkih snaga prema sjeveru te nastojanja da osiguraju pravce odstupanja stvarali su uvjete za nove sukobe i stradanja. Bela krajina u Sloveniji prote\u017ee se uz hrvatsku granicu, izme\u0111u Gorskog kotara i \u017dumberka. Oslobo\u0111ena je nakon kapitulacije Italije, a bila je istodobno va\u017eno sredi\u0161te slovenskoga narodnooslobodila\u010dkog pokreta i ugro\u017eeno podru\u010dje uz granicu s NDH. Borbe su se vodile samo nekoliko kilometara od improviziranog aerodroma Krasinec, a njema\u010dko-usta\u0161ki napadi na okolna naselja dodatno su upozoravali na opasnost. \u010cinjenica da je zra\u010dna evakuacija provedena bez ljudskih \u017ertava u takvim okolnostima govori o zna\u010denju dobre organizacije, vojne za\u0161tite i uskla\u0111enog djelovanja brojnih sudionika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Polazi\u0161te autori\u010dina istra\u017eivanja bilo je osobno: u zbjegu su bile njezina baka Fran\u010di\u0161ka, zvana Fan\u010dka, Senica, i majka Danica, tada dvogodi\u0161nja djevoj\u010dica. Obiteljska pripovijedanja o prvom i jedinom bakinu letu, \u017eivotu u Dalmaciji i iscrpljuju\u0107em povratku otvorila su pitanja na koja usmena predaja nije mogla odgovoriti. Tko je odlu\u010dio provesti evakuaciju, kako su birani putnici, tko ih je prihvatio i kako su se vratili ku\u0107ama? Todorovski od tih pitanja razvija istra\u017eivanje koje nadilazi obiteljsku povijest. Povezuju\u0107i arhivsku gra\u0111u, historiografsku literaturu, suvremeni tisak, fotografije i svjedo\u010danstva, rekonstruira doga\u0111aj koji se dotad uglavnom usputno spominjao u pregledima zavr\u0161nih ratnih operacija. Predmet prikaza drugo je, dopunjeno izdanje, koje donosi i nova svjedo\u010danstva prikupljena nakon izlaska prvog izdanja 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon po\u010detnog pregleda evakuacije autorica obja\u0161njava polo\u017eaj Bele krajine i razloge zbog kojih je sklanjanje stanovni\u0161tva postalo nu\u017eno. Na relativno malom oslobo\u0111enom prostoru djelovale su politi\u010dke, vojne, kulturne i zdravstvene ustanove, a pristizali su ranjenici, bolesnici i izbjeglice. Njihova koncentracija postajala je ozbiljan problem opskrbe i sigurnosti. Osobito je vrijedno \u0161to Todorovski pokazuje koliko je odr\u017eavanje toga prostora ovisilo o lokalnom stanovni\u0161tvu, ve\u0107 iscrpljenom ratnim davanjima i nesta\u0161icama. Organiziranje prijevoza u Dalmaciju stoga je istodobno zna\u010dilo za\u0161titu ugro\u017eenih ljudi i rastere\u0107enje podru\u010dja koje se pripremalo za mogu\u0107e velike neprijateljske prodore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za hrvatsko \u010ditateljstvo posebno su va\u017eni dijelovi o izbjeglicama iz Dre\u017enice i drugih krajeva na podru\u010dju NDH. Pred usta\u0161kim i njema\u010dkim nasiljem, paljenjem naselja i gla\u0111u \u017eene, djeca i stariji prelazili su u Sloveniju, gdje su uto\u010di\u0161te nalazili na belokranjskim gospodarstvima i u ustanovama narodnooslobodila\u010dkog pokreta. Njihov put prema sigurnosti \u010desto je imao vi\u0161e etapa: bijeg iz zavi\u010daja, privremeni boravak u Beloj krajini, a zatim zra\u010dnu evakuaciju u Dalmaciju. Autorica pritom upozorava da su izvori nedosljedno bilje\u017eili njihovo podrijetlo, navode\u0107i Dre\u017enicu, Liku, Gorski kotar, Kordun ili Brinje. Time otvara prostor za daljnje istra\u017eivanje izbjegli\u010dkih kretanja koja se ne mogu razumjeti unutar dana\u0161njih dr\u017eavnih granica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sredi\u0161nji dio knjige posve\u0107en je pripremama i provedbi evakuacije. Todorovski prati komunikaciju od slovenskoga partizanskog zapovjedni\u0161tva i Du\u0161ana Kvedera preko Josipa Broza Tita do britanskih misija i savezni\u010dkih zra\u010dnih snaga. Britanske slu\u017ebe sudjelovale su u organizaciji, ameri\u010dke Dakote prevozile su ljude, a Spitfirei Prve jugoslavenske lova\u010dke eskadrile osiguravali su pratnju. Operacija Dunn povezala je Krasinec sa Zemunikom kod Zadra. U suprotnom smjeru zrakoplovi su prevozili oru\u017eje, hranu i drugu pomo\u0107, pa je zra\u010dni most imao i neposrednu va\u017enost za opskrbu slovenskih partizana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slo\u017eenosti prikaza pridonosi to \u0161to autorica prikazuje i nesporazume i razli\u010dite procjene me\u0111u saveznicima. Britanski predstavnici nisu jednako ocjenjivali hitnost evakuacije kao slovensko zapovjedni\u0161tvo, a u komunikaciji je bilo nejasno\u0107a. Prvotno planirana trodnevna operacija zavr\u0161ila je nakon dva dana, uz pogor\u0161anje vremena, neprijateljsku aktivnost i potrebu za anga\u017eiranjem zrakoplova na drugim zadacima. Dio ljudi ostao je \u010dekati prijevoz koji nije stigao. Uspje\u0161no izvo\u0111enje letova bez \u017ertava tako ne prikriva \u010dinjenicu da svi kojima je sklanjanje bilo namijenjeno nisu uspjeli oti\u0107i. Upravo povezivanje operativnog uspjeha s ograni\u010denjima i neizvjesnostima daje knjizi istra\u017eiva\u010dku dubinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sljede\u0107a poglavlja mijenjaju perspektivu i pribli\u017eavaju evakuaciju onima koji su je do\u017eivjeli. Umjesto zapovijedi i brzojava u prvi plan dolaze okupljanje, rastanci, \u010dekanje, strah i prvi let. Za ve\u0107inu putnika zrakoplov je bio posve novo iskustvo, povezano s odlaskom u nepoznato i odvajanjem od \u010dlanova obitelji koji su ostajali. Posebnu vrijednost imaju sje\u0107anja na svakodnevne pojedinosti: odje\u0107u i obu\u0107u, skromnu prtljagu, dje\u010dji pla\u010d ili prvi pogled na more. Ta svjedo\u010danstva pokazuju i socijalnu raznolikost evakuiranih, od osiroma\u0161enih izbjeglica do umjetnika, u\u010ditelja i \u010dlanova ustanova nove vlasti. Me\u0111u putnicima je bila i knji\u017eevnica Alma Karlin, \u010diji zapisi pridonose vi\u0161eglasju knjige.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pripovijest se nastavlja prihvatom u Dalmaciji, najprije na zadarskom podru\u010dju, a potom smje\u0161tajem u Ka\u0161telima. Oslobo\u0111ena Dalmacija ve\u0107 je slu\u017eila kao slovensko vojno zale\u0111e, s bazom u Biogradu i bolni\u010dkim ustanovama, \u0161to je bilo va\u017eno za prihvat novoprido\u0161lih. U Ka\u0161telima je uspostavljena civilna baza Slovenskoga narodnoosvobodilnog sveta, me\u0111u ljudima poznata kao zbjeg. Evakuirani su stanovali u ku\u0107ama doma\u0107ina, vilama i drugim objektima, a trebalo je organizirati prehranu, zdravstvenu skrb, smje\u0161taj majki i djece te \u0161kolovanje i kulturni \u017eivot. Hrvatska je tako u ovoj knjizi istodobno prostor iz kojega je dio stanovni\u0161tva izbjegao i prostor na kojemu je prona\u0161ao sigurnost. S jedne strane je usta\u0161ka NDH koja pali, kolje, ubija i protjeruje svoje stanovnike, a s druge strane slobodna, partizanska, antifa\u0161isti\u010dka Hrvatska koja prihva\u0107a sve slobodoljubive ljude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prikazu \u017eivota u Ka\u0161telima posebno dolaze do izra\u017eaja odnosi izbjeglica i doma\u0107ina. Gostoprimstvo, pomo\u0107 i veze koje su se nastavile nakon rata daju konkretan sadr\u017eaj \u010desto op\u0107enitim tvrdnjama o solidarnosti. Autorica, me\u0111utim, uklju\u010duje i iskustva nelagode, bolesti, sku\u010denog smje\u0161taja i pote\u0161ko\u0107a u prilagodbi. Sigurnost nije zna\u010dila trenuta\u010dan nestanak posljedica gladi, iscrpljenosti i ranijih gubitaka. U zbjegu su se ra\u0111ala djeca, lije\u010dili bolesni i do\u010dekivale vijesti o zavr\u0161etku rata. Razli\u010diti osobni do\u017eivljaji spre\u010davaju da svakodnevica bude prikazana jednoli\u010dno ili idealizirano.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zasebno poglavlje o povratku pokazuje koliko je zavr\u0161etak izbjegli\u0161tva mogao biti slo\u017een. Za razliku od brzog zra\u010dnog prijevoza, povratak krajem svibnja i po\u010detkom lipnja odvijao se sporo, brodovima, vlakovima i kamionima, uz \u010dekanja i improvizacije. Dolazak ku\u0107i za mnoge je zna\u010dio susret s ratnim razaranjima i vijestima o poginulim ili nestalim \u010dlanovima obitelji. Autori\u010dina baka tek je naknadno doznala sudbinu supruga Ivana, umrlog u Mauthausenu neposredno prije oslobo\u0111enja. Time knjiga jasno pokazuje da uspje\u0161no spa\u0161avanje i kraj rata nisu ujedno zna\u010dili prestanak posljedica rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedna od najve\u0107ih vrijednosti knjige jest obilje reproduciranih dokumenata i fotografija. Brzojavi, upute, evakuacijski listovi i drugi zapisi omogu\u0107uju pra\u0107enje organizacije, dok fotografije bilje\u017ee izbjeglice, ukrcavanje, prihvat i svakodnevni \u017eivot. Posebno su dojmljive snimke Edija \u0160elhausa, Maksimiljana Zupan\u010di\u010da i drugih fotografa. One su sastavni dio istra\u017eivanja: na njima su evakuirani i njihovi potomci prepoznavali \u010dlanove obitelji, \u010dime su se otvarale nove pri\u010de. Dopunjeno izdanje pokazuje kako objavljena knjiga mo\u017ee potaknuti daljnje prikupljanje gra\u0111e i povezivanje rasutih obiteljskih sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kraju su u cijelosti objavljena dva sa\u010duvana poimeni\u010dna popisa evakuiranih 25. i 26. o\u017eujka, s ukupno 1889 imena. Me\u0111u njima su i Dre\u017eni\u010dani te druge izbjeglice s podru\u010dja NDH, zbog \u010dega popisi imaju osobitu vrijednost za istra\u017eiva\u010de i obitelji u Hrvatskoj. Va\u017eno je razlikovati cjelovitu objavu sa\u010duvanih dokumenata od potpunog popisa svih prevezenih: autorica upozorava na izostavljena imena, ponavljanja i pogre\u0161ke, dok savezni\u010dka evidencija bilje\u017ei 2041 osobu. Nepoznata sudbina ve\u0107eg dijela dokumentacije civilne baze dodatno ograni\u010dava rekonstrukciju. Otvoreno navo\u0111enje tih praznina pridonosi pouzdanosti knjige i upu\u0107uje na pitanja koja tek treba istra\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga Ilinke Todorovski izrazito je vrijedan doprinos povijesti civilnog stanovni\u0161tva u Drugome svjetskom ratu, savezni\u010dko-partizanske suradnje i hrvatsko-slovenskih veza. Autorica je obiteljsku pri\u010du pretvorila u dokumentirano istra\u017eivanje koje uspje\u0161no povezuje vojnu organizaciju s iskustvom izbjegli\u0161tva. Hrvatskom \u010ditateljstvu pribli\u017eava slabo poznatu ulogu Dalmacije u prihvatu evakuiranih te sudbine stanovnika Dre\u017enice i drugih krajeva zahva\u0107enih nasiljem NDH. Njezin je poseban doprinos u tome \u0161to doga\u0111aju koji se \u010desto svodio na kratku bilje\u0161ku o prijevozu civila vra\u0107a sudionike, njihova imena i \u017eivotne okolnosti, a time i mjesto u zajedni\u010dkoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-56075","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54480,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54480","url_meta":{"origin":56075,"position":0},"title":"&#8220;Ve\u010dernji list&#8221; &#8211; Damir Stani\u0107: Zanemareno i prezreno naslje\u0111e Vojne krajine","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Malo nas je toga kao dru\u0161tvo u tolikoj mjeri definiralo, a danas je toliko zanemareno i prezreno, kao na\u0161e vojnokraji\u0161ko naslje\u0111e. Osim nekolicine povjesni\u010dara i znanstvenika srodnih profila vojnokraji\u0161kom povije\u0161\u0107u gotovo se nitko ne bavi, a \u010dini se da malo koga uop\u0107e i zanima. Ta se tema rijetko spominje u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vecernji.jpeg?fit=1200%2C906&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55214,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55214","url_meta":{"origin":56075,"position":1},"title":"Komentari slu\u010daja ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme &#8220;Oj Krajino, moja mila mati&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Slu\u010daj ka\u017enjavanja etnomuzikologinje i pjeva\u010dice Svetlane Spaji\u0107 u Zadru zbog videa izvo\u0111enja tradicijske pjesme \"Oj Krajino, moja mila mati\" prethodno objavljenog na dru\u0161tvenim mre\u017eama izazvao je brojne kriti\u010dke i polemi\u010dke komentare, me\u0111u njima i povjesni\u010dara i drugih autora. Iz medija: https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/pjevacicu-kaznili-zbog-rijeci-krajina-povjesnicar-ta-rijec-je-na-bascanskoj-ploci\/2825843.aspx https:\/\/ideje.hr\/presuda-svetlani-spajic-kako-smo-prognali-vlastitu-rijec-krajina https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/dvostruke-konotacije-postoje-samo-kad-je-u-pitanju-ustasovanje-kod-krajine-i-sajkace-ih-nema-15741356 https:\/\/misao.hr\/zabranimo-pjesmu-i-sve-smo-probleme-u-drustvu-rijesili-slucaj-svetlane-spajic\/ https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/hocemo-li-uskoro-opet-imati-i-verbalni-delikt-1993647 https:\/\/ravnododna.com\/sudenje-svetlani-spajic-sram-nas-bilo https:\/\/www.portalnovosti.com\/krajina-para-sudske-usi https:\/\/www.portalnovosti.com\/oj-krajino-jebem-li-ti-mati https:\/\/www.popodnevnik.hr\/blog\/vlahovic-ideja-velike-srbije-stara-je-barem-200-godina-to-je-kontekst-pjesme-oj-krajino\/581 https:\/\/p-portal.net\/svetlana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Pjevacica.png?fit=765%2C585&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":56075,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup &#8220;Imotska krajina u Domovinskom ratu &#8211; 35 godina poslije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":56075,"position":3},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":56075,"position":4},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":56075,"position":5},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56075","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56075"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56075\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56077,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/56075\/revisions\/56077"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=56075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=56075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}