{"id":5606,"date":"2017-08-14T12:19:57","date_gmt":"2017-08-14T12:19:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5606"},"modified":"2017-08-21T19:29:11","modified_gmt":"2017-08-21T19:29:11","slug":"richard-flanagan-povijesni-roman-uskim-putom-duboko-na-sjever","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5606","title":{"rendered":"Richard Flanagan, povijesni roman “Uskim putom duboko na sjever”"},"content":{"rendered":"

Fraktura je objavila hrvatsko izdanje romana \u201cUskim putom duboko na sjever\u201d o \u017eeljezni\u010dkoj pruzi koju su tijekom Drugog svjetskog rata gradili goloruki zarobljenici, me\u0111u njima australski vojnici i autorov otac, koje su Japanci zarobili padom Singapura.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Richard Flanagan<\/p>\n

 <\/p>\n

Uskim putom duboko na sjever<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: engleski<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod: Dra\u017een \u010culi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 432<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naslov izvornika: The Narrow Road to the Deep North<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Kad Japanci 1942. osvoje Singapur, zarobljavaju dvadeset dvije tisu\u0107e Australaca. Me\u0111u njima je i mladi\u0107 s Tasmanije Dorrigo Evans, koji kao lije\u010dnik poku\u0161ava svoje sunarodnjake za\u0161tititi od okrutnog bojnika Nakamure. No australski zarobljenici dobivaju nemogu\u0107 zadatak: da goloruki izgrade \u017eeljezni\u010dku prugu kroz neprohodne \u0161ume Sijama. U svakodnevnoj borbi s bolestima i smrti Dorrigo nastoji ostati pribran prisje\u0107aju\u0107i se trenutka kad je prvi put ugledao Amy, plavokosu djevojku s grimiznom kamelijom. Premda je mislio kako je vi\u0161e nikad ne\u0107e sresti, zapanjilo ga je kad je nai\u0161ao na nju u hotelu svojeg tetka Keitha. U sijamskom paklu ostale uspomene iz predratnog doba sve vi\u0161e blijede, pa tako i ona na njegovu zaru\u010dnicu Ellu. No kad kona\u010dno nastupi mir, Dorrigo, Nakamura i ostali zarobljenici moraju se suo\u010diti s mirnodopskim \u017eivotom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Uskim putom duboko na sjever vode\u0107ega australskog pisca srednje generacije Richarda Fla\u00adnagana roman je iznimne snage, vje\u0161to ispri\u010dan i jako dirljiv. Epopeja o ljudskosti u nepodno\u0161ljivim okolnostima i borbi za \u017eivot i ljubav zaslu\u017eeno je 2014. dobila nagradu Booker.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditaj poglavlje:<\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/uskim-putom-duboko-na-sjever.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

RICHARD FLANAGAN<\/p>\n

 <\/p>\n

AUSTRALSKI PISAC I DOBITNIK BOOKEROVE NAGRADE ZA JUTARNJI<\/p>\n

‘Veliki zlo\u010dini po\u010dinju idejom da je okrutnost nu\u017ena u ime moralnog progresa’<\/p>\n

 <\/p>\n

Karmela Dev\u010di\u0107<\/p>\n

06.08.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/australski-pisac-i-dobitnik-bookerove-nagrade-za-jutarnji-veliki-zlocini-pocinju-idejom-da-je-okrutnost-nuzna-u-ime-moralnog-progresa\/6438985\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Dragan Jurak<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Moderna vremena<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

21.08.2017.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Richard Flanagan : Uskim putom duboko na sjever<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/richard-flanagan-uskim-putom-duboko-na-sjever<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5607,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-5606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/uskim-putom-duboko-na-sjever.jpg?fit=805%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":5606,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":5606,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":5606,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":5606,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":5606,"position":4},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":5606,"position":5},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5606"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5606\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5658,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5606\/revisions\/5658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5607"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}