{"id":55995,"date":"2026-10-27T19:38:00","date_gmt":"2026-10-27T18:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55995"},"modified":"2026-10-27T19:36:29","modified_gmt":"2026-10-27T18:36:29","slug":"predstavljena-knjiga-srecka-tomasa-podrijetlo-i-mladost-nobelovca-ruzicke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55995","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Sre\u0107ka Tomasa &#8220;Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povodom 50. obljetnice smrti Leopolda (Lavoslava) Ru\u017ei\u010dke Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Dr\u017eavni arhiv u Vukovaru organizirali su u ponedjeljak 26. listopada&nbsp; u Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige <strong>prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa<\/strong> <em>Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga je plod autorova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja \u017eivota, rada i znanstvenih postignu\u0107a hrvatskog kemi\u010dara i nobelovca Lavoslava Ru\u017ei\u010dke, ro\u0111enog u Vukovaru 13. rujna 1887. u obitelji \u010de\u0161kog podrijetla, a podatci i spoznaje koje sadr\u017ei umnogome su preuzeti ili se temelje na arhivskom gradivu i ostaloj dokumentarnoj gra\u0111i u posjedu Dr\u017eavnog arhiva u Vukovaru, Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku, Gradskog muzeja Vukovar i drugih kulturnih i ba\u0161tinskih ustanova. Kako je istaknuo ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Vukovaru Petar Elez, osobita vrijednost knjige je u tome \u0161to je autoru, me\u0111u ostalim, po\u0161lo za rukom detaljno rekonstruirati obiteljsko stablo i \u017eivot obitelji Ru\u017ei\u010dka u Dalju, Osijeku, Gradi\u0161tu i Vukovaru te napose ulogu nobelov\u010deva oca Stjepana Ru\u017ei\u010dke i ostalih \u010dlanova obitelji Ru\u017ei\u010dka u dru\u0161tvenom, gospodarskom, javnom i politi\u010dkom \u017eivotu tih mjesta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Recenzentica knjige <strong>dr. sc. Agneza Szabo<\/strong> podsjetila je na osnovne biografske podatke o \u017eivotu Lavoslava Ru\u017ei\u010dke koji je nakon o\u010deve smrti 1891. s majkom Amalijom i mla\u0111im bratom Stjepanom preselio u Osijek gdje je poha\u0111ao osnovnu \u0161kolu i maturirao 1906. na velikoj klasi\u010dnoj gimnaziji, a 1908. je oti\u0161ao na studij kemije na Tehni\u010dkoj visokoj \u0161koli u Karlsruheu gdje je bio asistent do 1912. Zatim je do 1957. djelovao na Saveznoj tehni\u010dkoj visokoj \u0161koli (ETH) u Z\u00fcrichu. Istra\u017eivao je strukturu piretrina, insekticida dobivenog iz dalmatinskoga buha\u010da, a nakon uspje\u0161ne sinteze i odre\u0111ivanja strukture muskona i cibetona, va\u017enih u industriji mirisa, bavio se pripravom makrocikli\u010dkih spojeva s velikim brojem ugljikovih atoma u prstenu te istra\u017eivanjem steroida. Zbog svojih zasluga 1939. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju, a 1940. izabran je za po\u010dasnog \u010dlana tada\u0161nje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je u Mammernu u \u0160vicarskoj 26. rujna 1976.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ravnatelj Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku <strong>dr. sc. Dra\u017een Ku\u0161en<\/strong> govorio je o arhivskim dokumentima vezanima uz obitelj Ru\u017ei\u010dka, dok je Sre\u0107ko Tomas istaknuo da je svojim vi\u0161edesetljetnim istra\u017eivanjima uspio to\u010dno utvrditi podrijetlo obitelji Ru\u017ei\u010dka iz Klatova u zapadnoj \u010ce\u0161koj odakle se 1817. u Dalj doselio Josef R\u016f\u017ei\u010dka, po zanimanju kroja\u010d koji je o\u017eenio Katarinu Jani\u0107. S njom je imao desetero djece, a najstariji sin Silvestar je u braku s Marijom Brevi\u0107 dobio petero djece, me\u0111u njima i sina Stjepana, oca Lavoslava Ru\u017ei\u010dke. Me\u0111u zanimljivostima iz njegove mladosti Tomas je istaknuo da je Lavoslav Ru\u017ei\u010dka kao dje\u010dak bio ministrant te je namjeravao postati sve\u0107enik, ali nakon \u0161to je pro\u010ditao knjigu jednog kemi\u010dara odlu\u010dio se studirati kemiju,, i to izvan Austro-Ugarske zbog nezadovoljstva politi\u010dkim odnosima u monarhiji. Kao dokaz Ru\u017ei\u010dkine povezanosti s rodnim Vukovarom Tomas je spomenuo Ru\u017ei\u010dkinu donaciju dijela svoje ostavtpine gradsokom muzeju 1975. i davanje suglasnosti za odr\u017eavanje Ru\u017ei\u010dkinih dana u Vukovaru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potpredsjednik HAZU <strong>akademik Davor Mili\u010di\u0107<\/strong> u uvodnom je govoru istaknuo je da je Hrvatska akademija ponosna \u0161to je Ru\u017ei\u010dka bio njen \u010dlan, kao i druga dvojica Hrvata dobitnika Nobelove nagrade, Vladimir Prelog i Ivo Andri\u0107. Ukupno je 19 nobelovaca bilo u \u010dlanstvu HAZU, od kojih su danas \u017eivi kemi\u010dari Jean-Marie Lehn, Robert Huber i John Charles Polany, fizi\u010dar Carlo Rubbia i antropolog Svante P\u00e4\u00e4bo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Akademik Mili\u010di\u0107 podsjetio je da se dodjela Nobelove nagrade Ru\u017ei\u010dki dogodila iste godine kada je obnovljena hrvatska dr\u017eavnost uspostavom Banovine Hrvatske. \u201eDodjela najuglednijeg svjetskog priznanja jednom Hrvatu nije bila tek vijest iz znanstvenih krugova \u2013 bila je to legitimacija obnovljene Hrvatske na globalnoj pozornici. Kako su Hrvati do\u017eivjeli svog Nobelom ovjen\u010danog sunarodnjaka Ru\u017ei\u010dku vidjelo se najbolje u o\u017eujku 1940. kada je posjetio Zagreb, do\u010dekan poput nacionalnoj junaka\u201c, kazao je akademik Mili\u010di\u0107. Ru\u017ei\u010dka je tada u Zagrebu odr\u017eao svoje nobelovsko predavanje koje zbog izbijanja Drugog svjetskog rata nije mogao odr\u017eati u Stockholmu, pod naslovom <em>Od dalmatinskog buha\u010da do seksualnih hormona<\/em>, u velikoj dvorani Radni\u010dkoga doma na Kre\u0161imirovom trgu, pred oko 2000 ljudi. Bilo je to najposje\u0107enije predavanje iz prirodnih znanosti ikad odr\u017eano u Hrvatskoj, a uz ostale ugledne osobe na predavanju je bio i zagreba\u010dki nadbiskup Alojzije Stepinac. \u201eZamislimo tu scenu: u Europi ve\u0107 bijesni Drugi svjetski rat, a u Zagrebu vlada apsolutni trijumf znanosti. Vratimo li se u dana\u0161nje vrijeme, mo\u017eemo se pitati bi li predavanje jednog znanstvenika, makar bio i Hrvat i nobelovac, izazvalo takav interes. Vjerojatno ne bi, ali na\u0161a je du\u017enost poku\u0161ati ponovno odgojiti takvo dru\u0161tvo koje \u0107e pred znanjem stajati u redovima\u201c, poru\u010dio je akademik Mili\u010di\u0107. Istaknuo je i zasluge brojnih doseljenih \u010ceha i Hrvata \u010de\u0161kog porijekla koji su dali zna\u010dajan doprinos hrvatskoj znanosti, kulturi i dru\u0161tvu u cjelini, uz ostalo i Gustava Jane\u010deka, utemeljitelja moderne hrvatske kemije i farmacije koji je od 1921. do 1924. bio predsjednik Akademije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu wp-block-embed-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"GdCTsfQbYb\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-knjiznici-hazu-predstavljanje-knjige-prof-dr-sc-srecka-tomasa-podrijetlo-i-mladost-nobelovca-ruzicke\/\">U Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"\u201cU Knji\u017enici HAZU predstavljanje knjige prof. dr. sc. Sre\u0107ka Tomasa Podrijetlo i mladost nobelovca Ru\u017ei\u010dke\u201d \u2014 HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-knjiznici-hazu-predstavljanje-knjige-prof-dr-sc-srecka-tomasa-podrijetlo-i-mladost-nobelovca-ruzicke\/embed\/#?secret=GdCTsfQbYb\" data-secret=\"GdCTsfQbYb\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55996,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-55995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Knjiga je plod autorova vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja \u017eivota, rada i znanstvenih postignu\u0107a hrvatskog kemi\u010dara i nobelovca Lavoslava Ru\u017ei\u010dke, ro\u0111enog u Vukovaru 13. rujna 1887. u obitelji \u010de\u0161kog podrijetla, a podatci i spoznaje koje sadr\u017ei umnogome su preuzeti ili se temelje na arhivskom gradivu i ostaloj dokumentarnoj gra\u0111i u posjedu Dr\u017eavnog arhiva u Vukovaru, Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku, Gradskog muzeja Vukovar i drugih kulturnih i ba\u0161tinskih ustanova.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/ruzicka.jpg?fit=1500%2C927&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":56010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56010","url_meta":{"origin":55995,"position":0},"title":"Odr\u017eano 56. savjetovanje hrvatskih arhivista","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"UPRAVLJANJE GRADIVOM \u2013 IZME\u0110U ANALOGNOG I DIGITALNOG: KONTINUITET PRAKSI, NOVA INFRASTRUKTURA I KORISNICIDubrovnik, Hotel Royal Neptun, 20. \u2013 23. listopada 2026. Organizacija: Hrvatsko arhivisti\u010dko dru\u0161tvo (HAD) i Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku (DADU) Organizacijski odbor: Ladislav Dobrica (predsjednik HAD-a, Hrvatski dr\u017eavni arhiv), Nikolina Pozniak (ravnateljica DADU-a), Karmen Markezi\u0107 (potpredsjednica HAD-a, Dr\u017eavni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/VIZUAL_SAVJETOVANJE_had.jpg?fit=622%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/VIZUAL_SAVJETOVANJE_had.jpg?fit=622%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/VIZUAL_SAVJETOVANJE_had.jpg?fit=622%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":55995,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika&#8221; u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54286,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54286","url_meta":{"origin":55995,"position":2},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup &#8220;Bleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.&#8221; u Vukovaru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Veleu\u010dili\u0161te Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru i Centar za istra\u017eivanje hrvatskog iseljeni\u0161tva, u suradnji s Po\u010dasnim bleibur\u0161kim vodom, organiziraju znanstveno-stru\u010dni skup \u201eBleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.\u201c, koji \u0107e se odr\u017eati u petak, 26. lipnja 2026. godine, od 14 do 17 sati u Kongresnoj dvorani Veleu\u010dili\u0161ta Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru. Skup\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":55995,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":55995,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54578","url_meta":{"origin":55995,"position":5},"title":"Hrvatski dr\u017eavni arhiv: Predavanje kineske znanstvenice Yarong Chen","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragi pratitelji, pozivamo vas na zanimljivo predavanje koje \u0107e odr\u017eati znanstvenica Yarong Chen. Yarong Chen ro\u0111ena je u svjetskoj prijestolnici proizvodnje porculana - Dehuau u provinciji Fujian - \u0161to je oblikovalo njene interese i obrazovanje: muzeologija i kulturna industrija i management (prvostupnica, Sveu\u010dili\u0161te u Pekingu), povijest umjetnosti (diplomski, Sveu\u010dili\u0161te u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55995"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55998,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55995\/revisions\/55998"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}