{"id":55974,"date":"2026-10-26T12:10:00","date_gmt":"2026-10-26T11:10:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55974"},"modified":"2026-10-26T12:06:43","modified_gmt":"2026-10-26T11:06:43","slug":"anne-applebaum-autokracija-d-d","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55974","title":{"rendered":"Anne Applebaum, \u201eAutokracija d. d.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anne Applebaum u knjizi \u201eAutokracija d. d.\u201c analizira kako suvremeni autoritarni re\u017eimi sura\u0111uju u \u0161irenju propagande, korupcije, nadzora i represije te postupno potkopavaju demokratske institucije diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga \u201eAutokracija d. d.\u201c autorice Anne Applebaum razotkriva kako dana\u0161nje autokracije djeluju kao umre\u017eeni globalni sustav \u2013 dijele\u0107i novac, propagandu, tehnologiju nadzora, korupciju i taktike gu\u0161enja slobode od Moskve i Pekinga do Teherana i Caracasa. Ova publicisti\u010dka analiza nudi jasno razumijevanje kako se demokracije potkopavaju iznutra i za\u0161to sloboda ne nestaje odjednom, nego \u201ckap po kap\u201d, \u0161to je \u010dini klju\u010dnim \u0161tivom za \u010ditatelje koje zanimaju politika, geopolitika i obrana demokracije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tiskano 2026. godine<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ISBN: 9789533493596<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">192 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori:\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/mozaik-knjiga.hr\/proizvod\/autokracija-d-d\">https:\/\/mozaik-knjiga.hr\/proizvod\/autokracija-d-d<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/autokracija\/535107\">https:\/\/znanje.hr\/product\/autokracija\/535107<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55975,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-55974","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Ova publicisti\u010dka analiza nudi jasno razumijevanje kako se demokracije potkopavaju iznutra i za\u0161to sloboda ne nestaje odjednom, nego \u201ckap po kap\u201d, \u0161to je \u010dini klju\u010dnim \u0161tivom za \u010ditatelje koje zanimaju politika, geopolitika i obrana demokracije.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Autokracija-d.d.jpg?fit=360%2C545&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":55974,"position":0},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":55974,"position":1},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji.jpg?fit=523%2C306&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55338,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","url_meta":{"origin":55974,"position":2},"title":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 &#8211; Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":55974,"position":3},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":55974,"position":4},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":55974,"position":5},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55974","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55974"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55974\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55977,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55974\/revisions\/55977"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55974"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55974"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55974"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}