{"id":55866,"date":"2026-10-15T09:17:00","date_gmt":"2026-10-15T07:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866"},"modified":"2026-10-15T00:21:45","modified_gmt":"2026-10-14T22:21:45","slug":"matko-globacnik-pravas-u-reverendi-zivot-i-djelo-kerubina-segvica-sv-i-u-austro-ugarskoj-monarhiji-1867-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","title":{"rendered":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Plejada je upravo objavila prvi svezak djela <strong><em>Prava\u0161 u reverendi<\/em><\/strong> koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u polju kulture i duhovnog stvarala\u0161tva, ponajprije u knji\u017eevnosti, knji\u017eevnoj kritici, historiografiji, publicistici i novinarstvu, a oku\u0161ao se i u bogoslovlju, arheologiji i povijesti umjetnosti. Pritom cjelokupno njegovo djelovanje obilje\u017eava katoli\u010dki svjetonazor i prava\u0161ko politi\u010dko usmjerenje kojima pripada od rane mladosti. Zbog svega navedenog, tijekom \u017eivota je bio u intenzivnom kontaktu s nevjerojatnim brojem danas znamenitih osoba. Me\u0111u njima su bili politi\u010dari Ante Star\u010devi\u0107, Ivo Prodan, Ante Trumbi\u0107, Mile Star\u010devi\u0107, Josip Frank i Ante Paveli\u0107 (stariji), nadbiskupi, biskupi i sve\u0107enici Josip Stadler, Frano Uccelini-Tice, Josip Mar\u010deli\u0107, Ivan Evan\u0111elist \u0160ari\u0107, Bare Popari\u0107, Stjepan Zagorac i Josip Pazman, knji\u017eevnici Eugen Kumi\u010di\u0107, Ante Tresi\u0107 Pavi\u010di\u0107, Silvije Strahimir Kranj\u010devi\u0107, Jovan Sunde\u010di\u0107, Antun Gustav Mato\u0161, Gjuro Arnold i Ante Petravi\u0107, znanstvenici i kulturni djelatnici Frane Buli\u0107, Natko Nodilo, Franjo Markovi\u0107, Isidor Kr\u0161njavi, Armin Pavi\u0107, August Musi\u0107, Vjekoslav Klai\u0107, Albert Bazala, Antun Radi\u0107, Emilij Laszowski i Branko Drechsler Vodnik, novinari Josip Pasari\u0107 i Ivan Per\u0161i\u0107, aristokrati poput \u010dlanova grofovske obitelji Kulmer i brojni drugi. Detaljno prikazuju\u0107i \u0160egvi\u0107ev odnos prema njima, uzimaju\u0107i u obzir gotovo svaki arhivski izvor i sva njegova djela, prate\u0107i njegov \u017eivot od djetinjstva i mladosti u Splitu i Zadru, njegovo \u0161kolovanje, u\u010diteljevanje u Kopru i Kotoru, kratki boravak u Sarajevu, uz bogato politi\u010dko i kulturno djelovanje u Zagrebu i ratno mirovanje na \u0160olti, ova knjiga kao rijetko koja u hrvatskoj historiografiji pru\u017ea pogled \u201eiz prvoga lica\u201c na kulturni, crkveni i politi\u010dki \u017eivot u Hrvatskoj u \u201edugome\u201c 19. stolje\u0107u. Knjiga je opremljena s ilustracijama na posebnom papiru, od kojih su brojne u boji, i kronolo\u0161kom bibliografijom \u0160egvi\u0107evih radova za ovaj prvi svezak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. sc. <strong>Matko Globa\u010dnik<\/strong> (Zagreb, 1990.), direktor je i glavni urednik u nakladni\u010dkoj ku\u0107i Plejada. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io je u rodnome gradu, s vi\u0161e nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je poha\u0111ao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost, i doktorirao 2020. godine. Autor je brojnih knjiga (posljednja je 2023. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom <em>Austro-Ugarska ili Balkan. Gledi\u0161te hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.\u20131914.)<\/em>), znanstvenih i popularnoznanstvenih \u010dlanaka i prikaza, sudionik vi\u0161e znanstvenih projekata i \u010dlan nekoliko stru\u010dnih udru\u017eenja u zemlji i inozemstvu. \u010clan je Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Razdoblje njegova u\u017eeg istra\u017eiva\u010dkog interesa je moderna i suvremena povijest.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-plejada-d-o-o wp-block-embed-plejada-d-o-o\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"9VFnYNMD3U\"><a href=\"https:\/\/www.plejada-zg.hr\/upravo-je-objavljena-knjiga-pravas-u-reverendi-zivot-i-djelo-kerubina-segvica-sv-i-u-austro-ugarskoj-monarhiji-1867-1918-u-izdanju-plejade\/\">Upravo je objavljena knjiga &#8220;Prava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a&#8221;, sv. I. &#8220;U Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.&#8221; u izdanju Plejade!<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"\u201cUpravo je objavljena knjiga \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d u izdanju Plejade!\u201d \u2014 Plejada d.o.o.\" src=\"https:\/\/www.plejada-zg.hr\/upravo-je-objavljena-knjiga-pravas-u-reverendi-zivot-i-djelo-kerubina-segvica-sv-i-u-austro-ugarskoj-monarhiji-1867-1918-u-izdanju-plejade\/embed\/#?secret=tanQcy2LLL#?secret=9VFnYNMD3U\" data-secret=\"9VFnYNMD3U\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-plejada-d-o-o wp-block-embed-plejada-d-o-o\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ibizh8wdqX\"><a href=\"https:\/\/www.plejada-zg.hr\/3112-2\/\">Predstavljanje knjige &#8220;Prava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"\u201cPredstavljanje knjige \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d\u201d \u2014 Plejada d.o.o.\" src=\"https:\/\/www.plejada-zg.hr\/3112-2\/embed\/#?secret=fW1Ctgl12C#?secret=ibizh8wdqX\" data-secret=\"ibizh8wdqX\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55867,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-55866","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":55866,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":55866,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":55866,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55244,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55244","url_meta":{"origin":55866,"position":3},"title":"In memoriam Darja Miheli\u010d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"IN MEMORIAM DARJA MIHELI\u010c Sredinom lipnja 2026. godine zauvijek nas je napustila istaknuta slovenska povjesni\u010darka Darja Miheli\u010d. Bila je jedna od najistaknutijih slovenskih istra\u017eiva\u010dica srednjovjekovne povijesti, posebice Istre i njezinih sjevernih gradova, ponajprije Pirana za koji je, izme\u0111u ostalog, priredila i monumentalnu seriju od sedam svezaka transkripcija srednjovjekovnih notarskih knjiga.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Obavijesti o smrti i nekrolozi&quot;","block_context":{"text":"Obavijesti o smrti i nekrolozi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=20"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":55866,"position":4},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, &#8220;Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":55866,"position":5},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55866"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55866\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55868,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55866\/revisions\/55868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55867"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}