{"id":55749,"date":"2026-10-12T12:08:00","date_gmt":"2026-10-12T10:08:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749"},"modified":"2026-10-11T23:12:50","modified_gmt":"2026-10-11T21:12:50","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-vladan-vuklis-jugoslaveni-i-spanjolski-gradanski-rat-2026","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Vladan Vukli\u0161, <em>Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat<\/em>, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje memoarske literature i prisutnost u javnom sje\u0107anju nisu uvijek bili pra\u0107eni podjednako preciznom i zaokru\u017eenom historiografskom obradom. Knjiga Vladana Vukli\u0161a <em>Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat<\/em> va\u017ean je odgovor na tu potrebu: povezuje vojnu, politi\u010dku i dru\u0161tvenu povijest, rekonstruiraju\u0107i jugoslavensko sudjelovanje u tom ratu unutar \u0161irih \u0161panjolskih i me\u0111unarodnih okolnosti, a zatim prati posljedice tog iskustva kroz sljede\u0107a desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatsko izdanje knjige, objavljeno 2026. godine, nastavlja se na prvo izdanje iz 2024., dok je temelj istra\u017eivanja autorova doktorska disertacija obranjena 2022. godine. Rad je zasnovan na \u0161irokoj arhivskoj gra\u0111i, diplomatskoj i partijskoj dokumentaciji, tisku, osobnim zapisima, memoarima i dosada\u0161njoj historiografiji. U predgovoru Vukli\u0161 otvoreno isti\u010de vlastitu anga\u017eiranu poziciju. Ta se pozicija, me\u0111utim, ne pretvara u nekriti\u010dko prihva\u0107anje predod\u017ebi o dobrovoljcima i komunisti\u010dkom pokretu. Upravo su razlike izme\u0111u kasnijih sje\u0107anja, politi\u010dkih interpretacija i onoga \u0161to je mogu\u0107e utvrditi iz izvora jedna od glavnih istra\u017eiva\u010dkih niti knjige.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Uvod<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uvod odre\u0111uje dva povezana predmeta istra\u017eivanja: izravno sudjelovanje Jugoslavena u ratu i odnos jugoslavenske dr\u017eave i dru\u0161tva prema \u0161panjolskom sukobu. Time autor obuhva\u0107a i borce na boji\u0161tima i politi\u010dare, diplomate, novinare, organizatore pomo\u0107i i javnost koja je iz udaljene zemlje pratila doga\u0111aje. \u0160panjolska se pojavljuje kao prostor u kojem se sukobljavaju politi\u010dki i dru\u0161tveni projekti razumljivi ljudima diljem Europe, pa i Jugoslavenima koji u obrani Republike prepoznaju vlastite te\u017enje i probleme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobito je korisna metodolo\u0161ka opreznost u pitanju ukupnog broja dobrovoljaca. Vukli\u0161 se slu\u017ei okvirnim brojem od oko 1850, ali ga ne predstavlja kao kona\u010dan rezultat. Upozorava na razli\u010dite kriterije uklju\u010divanja u postoje\u0107e popise, posebno na odnos dr\u017eavljanstva, mjesta ro\u0111enja, etni\u010dke pripadnosti i promjenjivih dr\u017eavnih granica. Njegov cilj nije sastavljanje novog, definitivnog popisa, nego pouzdana povijesna rekonstrukcija. Takvo odre\u0111enje omogu\u0107uje da statistika bude va\u017ean oslonac pripovijedanja, bez prikrivanja njezinih ograni\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>I. Daleki horizonti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvo poglavlje postavlja povijesni okvir odnosa ju\u017enoslavenskih prostora i Pirenejskog poluotoka. Autor kre\u0107e od ranijih dodira, me\u0111u kojima posebno mjesto zauzima dolazak sefardskih \u017didova na Balkan, a zatim prati trgovinske, kulturne i diplomatske veze te me\u0111usobne predod\u017ebe. Taj uvod pokazuje koliko je \u0160panjolska prije 1936. bila udaljena od svakodnevnog iskustva ve\u0107ine budu\u0107ih dobrovoljaca. Njihov odlazak zato postaje razumljiv tek kada se objasni politi\u010dka privla\u010dnost sukoba koji je nadilazio granice zemlje u kojoj se vodio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku Vukli\u0161 prikazuje \u0161panjolske dru\u0161tvene odnose, monarhiju, radni\u010dki pokret i uspostavu Druge Republike. Prati reforme, otpor reformama, politi\u010dku polarizaciju i okolnosti vojne pobune koja je prerasla u gra\u0111anski rat. Posebno je va\u017ena pozornost posve\u0107ena razli\u010ditim sastavnicama republikanskog prostora, uklju\u010duju\u0107i anarhiste, socijaliste, komuniste i gra\u0111anske republikance. \u010citatelj tako dobiva potrebnu osnovu za razumijevanje kasnijih savezni\u0161tava i sukoba. Poglavlje uspje\u0161no pokazuje da se rat ne mo\u017ee objasniti samo vanjskim utjecajima: njegovi uzroci proizlazili su iz dubokih \u0161panjolskih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih podjela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>II. Intervencija i solidarnost<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo poglavlje prati internacionalizaciju rata, od intervencije stranih sila do obrane Madrida u studenome 1936. godine. Vukli\u0161 povezuje njema\u010dku i talijansku pomo\u0107 pobunjenicima, politiku neintervencije i sovjetsko uklju\u010divanje u sukob. Razmatra djelovanje Kominterne i razvoj me\u0111unarodne solidarnosti, obja\u0161njavaju\u0107i kako je \u0161panjolski rat postao mjesto susreta dr\u017eavnih interesa i osobnih antifa\u0161isti\u010dkih opredjeljenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unutar toga okvira pojavljuju se prvi jugoslavenski dobrovoljci, najprije u radni\u010dkim milicijama, a zatim u internacionalnim brigadama. Autor prati uklju\u010divanje KPJ u kampanju za Republiku, organizacijsko sredi\u0161te u Parizu, regrutaciju me\u0111u emigrantima i odlazak politi\u010dkih i vojnih kadrova iz Sovjetskog Saveza. Time pokazuje da dolazak Jugoslavena nije bio jedinstvena akcija izvedena iz jednog sredi\u0161ta. Radilo se o razli\u010ditim putovima koji su se povezivali preko partijskih, emigrantskih i solidarnih mre\u017ea. Usporedno pra\u0107enje tih procesa i borbi za Madrid daje poglavlju posebnu vrijednost: organiziranje pomo\u0107i i konkretno ratovanje prikazani su kao me\u0111usobno povezani dijelovi iste povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>III. Jugoslavensko predrati\u0161te<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107e poglavlje usmjerava pozornost na Kraljevinu Jugoslaviju. Analiza politike Milana Stojadinovi\u0107a, diplomatskog djelovanja i novinskog izvje\u0161tavanja pokazuje kako se \u0161panjolski sukob prelamao kroz postoje\u0107e jugoslavenske politi\u010dke podjele. Autor pritom prati promjene tijekom vremena: po\u010detni prostor za razli\u010dita tuma\u010denja postupno se su\u017eavao, a deklarirana neutralnost sve se izrazitije povezivala s represijom prema komunistima i zagovornicima pomo\u0107i Republici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najopse\u017eniji dio poglavlja posve\u0107en je organiziranju odlaska dobrovoljaca. Posebno je detaljno rekonstruirana neuspjela operacija brodom La Corse, odnosno \u201eKorzika\u201d, koja je trebala omogu\u0107iti prijevoz ve\u0107eg broja ljudi s jadranske obale. Uz nju se prikazuju punktovi, pribavljanje i krivotvorenje putovnica te ilegalni prijelazi granica. Takva obrada vra\u0107a vidljivost ljudima i poslovima koji se u pregledima \u010desto svode na usputnu napomenu. Odlazak u \u0160panjolsku zahtijevao je slo\u017eenu infrastrukturu, novac, osobne veze i spremnost na rizik. Poglavlje ujedno pokazuje da je iskustvo organiziranja odlazaka dobrovoljaca U \u0160panjolsku stvaralo znanja va\u017ena za kasniji ilegalni rad i otpor okupaciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>IV. Rovovi Hispanije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cetvrto poglavlje povezuje analizu dobrovoljaca s rekonstrukcijom njihova ratovanja po\u010detkom 1937. godine. Autor razmatra socijalno podrijetlo, politi\u010dka opredjeljenja i osobne motive, a zatim prati organizaciju internacionalnih brigada, bitke na Jarami i kod Guadalajare te okupljanje Jugoslavena u bataljunima \u201eDimitrov\u201d i \u201e\u0110akovi\u0107\u201d. Va\u017eno mjesto zauzimaju Blagoje Parovi\u0107, Vladimir \u0106opi\u0107 i rad partijskih i kontrolnih struktura. Vojna povijest tako dobiva dru\u0161tvenu i politi\u010dku podlogu, dok se odluke pojedinaca obja\u0161njavaju kroz okolnosti u kojima su nastajale.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo se ovdje posebno jasno vidi vrijednost kori\u0161tenja rezultata Herv\u00e9a Lemeslea. Njegova doktorska disertacija iz 2011. godine zasnovana je na iscrpnoj obradi pojedina\u010dnih \u017eivotnih putova, \u0161to mu je omogu\u0107ilo detaljnu statisti\u010dku analizu podrijetla, zanimanja, politi\u010dke pripadnosti, migracija i kasnijih sudbina dobrovoljaca. Brojke u takvom istra\u017eivanju proizlaze iz povezivanja biografskih podataka i provjere izvora. Vukli\u0161 je te rezultate odli\u010dno iskoristio: uklopio ih je u pregledno pripovijedanje i pribli\u017eio \u010ditatelju jednostavnim obja\u0161njenjima njihova povijesnog zna\u010denja. Uz Lemeslea, koristi i ranije statisti\u010dke obrade te izvornu dokumentaciju, pa njegovo tuma\u010denje ima \u0161iru podlogu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017eniji primjer odnosi se na zemlje iz kojih su dobrovoljci krenuli u \u0160panjolsku. Prema podacima kojima se autor slu\u017ei, izravno iz Jugoslavije do\u0161lo ih je oko 440, dakle manje od \u010detvrtine ukupnog broja. Velika ve\u0107ina stigla je iz emigracije, osobito iz Francuske, Belgije i Sjeverne Amerike. Vukli\u0161 pokazuje koliko je za razumijevanje jugoslavenskog sudjelovanja va\u017ena povijest radni\u010dkog iseljeni\u0161tva: iskustva migracije, nezaposlenosti, sindikalnog organiziranja i politi\u010dkog djelovanja oblikovala su odluke budu\u0107ih boraca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji nije bila tajna da su brojni dobrovoljci dolazili iz inozemstva. To su bilje\u017eili memoari, biografski popisi i ranija istra\u017eivanja. Ipak, u javnom pam\u0107enju oblikovala se svojevrsna mitska predod\u017eba prema kojoj su borci najve\u0107im dijelom krenuli iz same Jugoslavije. Vukli\u0161 tu predod\u017ebu opovrgava jasnim povezivanjem podataka i \u017eivotnih okolnosti. Time se sudjelovanje Jugoslavena ni na koji na\u010din ne umanjuje. Naprotiv, dobiva potpunije zna\u010denje jer postaje vidljivo koliko je njihova borba bila povezana s me\u0111unarodnim radni\u010dkim i antifa\u0161isti\u010dkim mre\u017eama. Razlikovanje podrijetla dobrovoljaca od mjesta iz kojeg su krenuli u rat omogu\u0107uje preciznije razumijevanje njihova doprinosa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>V. Sumnja i povjerenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Peto poglavlje obra\u0111uje unutarnje napetosti republikanskog tabora i iskustva Jugoslavena u tom okru\u017eenju. Uz borbe kod Teruela i Brunetea te doga\u0111aje na drugim boji\u0161tima, Vukli\u0161 razmatra sukobe me\u0111u politi\u010dkim organizacijama, prisutnost Jugoslavena me\u0111u anarhistima, rad protuobavje\u0161tajnih slu\u017ebi i represiju. Prikazuje i raspored dobrovoljaca u razli\u010ditim rodovima vojske, uklju\u010duju\u0107i artiljeriju, tenkovske jedinice, avijaciju i gerilske odrede. Time pro\u0161iruje sliku njihova sudjelovanja izvan najpoznatijih pje\u0161a\u010dkih jedinica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naslov poglavlja dobro sa\u017eima iskustvo ljudi koji su istodobno vjerovali u opravdanost borbe i suo\u010davali se s pojavama koje su tu vjeru uznemiravale. Autor pritom nastoji razlikovati dokumentirane doga\u0111aje, ratnu disciplinu, politi\u010dku represiju i kasnije optu\u017ebe. Takav pristup osobito je va\u017ean za temu oko koje su nastajala vrlo razli\u010dita, \u010desto suprotstavljena tuma\u010denja. Dobrovoljci se prikazuju kao politi\u010dki i ljudski raznorodna skupina, podlo\u017ena strahu, umoru, nesuglasicama i preispitivanju. Njihova predanost antifa\u0161isti\u010dkoj borbi postaje \u010ditatelju jasnija upravo zato \u0161to je prikazana zajedno s te\u0161ko\u0107ama i proturje\u010djima kroz koja su prolazili.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>VI. Magla i povla\u010denje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160esto poglavlje prati razdoblje od pada Milana Gorki\u0107a 1937. godine do povla\u010denja me\u0111unarodnih dobrovoljaca 1938. godine. U politi\u010dkom dijelu naglasak je na posljedicama staljinisti\u010dkih \u010distki, promjenama u rukovodstvu KPJ, frakcijskim sukobima i ulozi Bo\u017eidara Maslari\u0107a kao partijskog predstavnika u \u0160panjolskoj. U vojnom dijelu autor obra\u0111uje Zaragosku operaciju, reorganizaciju jedinica, stvaranje 129. brigade, slom u Aragonu i daljnje borbe, uklju\u010duju\u0107i one na Ebru. Poseban prostor posve\u0107en je sanitetu i jugoslavenskim zdravstvenim radnicima, \u010dime se dodatno pokazuje \u0161irina njihova anga\u017emana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrijedan dio poglavlja \u010dini analiza nastanka kontroverzi, osobito onih vezanih uz Parovi\u0107evu smrt i navodnu Titovu djelatnost u \u0160panjolskoj. Vukli\u0161 vra\u0107a tvrdnje u kontekst njihova nastanka, provjerava identitete i pseudonime te uspore\u0111uje dokumentaciju s kasnijim iskazima. Pritom ostavlja otvorenima pitanja za koja nema dovoljno pouzdanih dokaza. Takav rad pokazuje kako historiografska kritika mo\u017ee razgraditi uvrije\u017eene ili senzacionalisti\u010dke pri\u010de preciznim istra\u017eivanjem. Istodobno, poglavlje obja\u0161njava koliko su rat u \u0160panjolskoj i borba za vodstvo KPJ bili me\u0111usobno povezani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>VII. Neutralna diktatura?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sedmo poglavlje ponovno se okre\u0107e Jugoslaviji, u zavr\u0161nim godinama rata. Naslovno pitanje otvara razliku izme\u0111u slu\u017ebeno proklamirane neutralnosti i stvarnog politi\u010dkog djelovanja. Autor prati ja\u010danje cenzure, su\u017eavanje mogu\u0107nosti javne potpore Republici i pribli\u017eavanje jugoslavenskih vlasti Francovu taboru. Posebno su zanimljive reporta\u017ee i obavje\u0161tajna misija Milo\u0161a Crnjanskog, kao i posjet Dragoljuba Jovanovi\u0107a republikanskoj \u0160panjolskoj. Njihovi primjeri pokazuju koliko su pogledi na isti rat ovisili o politi\u010dkoj poziciji promatra\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vukli\u0161 obra\u0111uje ljevi\u010darski tisak, katoli\u010dku i desni\u010darsku propagandu, odnos Vlatka Ma\u010deka i HSS-a prema sukobu te povezivanje \u0161panjolskog iskustva s narodnofrontovskom politikom i nacionalnim pitanjem. Uz diplomatske odnose i trgovinu, obra\u0111uje i mogu\u0107nost povratka dobrovoljaca. Poglavlje zavr\u0161ava slomom Republike. Autorov doprinos proizlazi iz povezivanja javnog govora s konkretnom dr\u017eavnom praksom: tiskane poruke, policijske zabrane, diplomatski potezi i odnos prema povratnicima zajedno pokazuju kako je jugoslavenska politika neutralnosti djelovala u stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>VIII. Ratna emigracija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161no poglavlje jedna je od najve\u0107ih vrijednosti knjige jer prati dobrovoljce nakon poraza Republike. Francuski logori, osobito Saint-Cyprien, Argel\u00e8s, Gurs i Vernet, pojavljuju se kao mjesta oskudice, neizvjesnosti i politi\u010dkog organiziranja. Vukli\u0161 prikazuje nastojanja da se borci vrate u Jugoslaviju, me\u0111unarodne okolnosti koje su odre\u0111ivale njihove mogu\u0107nosti i putove kojima su naposljetku izlazili iz internacije. Zajedni\u010dko logorsko iskustvo pridonijelo je njihovoj povezanosti i politi\u010dkom oblikovanju, \u0161to je va\u017eno za razumijevanje kasnijeg djelovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slijedi prikaz sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, u jugoslavenskom partizanskom pokretu, drugim europskim pokretima otpora i savezni\u010dkim vojskama. Autor pritom upozorava da se preno\u0161enje iskustava iz \u0160panjolske u partizanski rat ne mo\u017ee zami\u0161ljati kao jednostavan i neprekinut proces. Ratne okolnosti bile su razli\u010dite, mnogi iskusni kadrovi nisu stigli u Jugoslaviju, a pojedina\u010dni putovi znatno su se razlikovali. Unato\u010d tome, zna\u010denje \u0161panjolskih boraca za organiziranje i vo\u0111enje otpora ostaje jasno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poslijeratna obrada uklju\u010duje njihove vojne, politi\u010dke i diplomatske karijere, ali i povratak dijela veterana svakodnevnim poslovima. Posebno je va\u017eno \u0161to Vukli\u0161 prikazuje i stradanja u dachauskim procesima te progone povezane s Informbiroom. Zajedni\u010dka ratna pro\u0161lost nije jam\u010dila jednaku sudbinu ni za\u0161titu od represije. U nastavku se razmatraju djelovanje veteranskog udru\u017eenja, prava \u0161panjolskih boraca, memoarska produkcija, memorijalizacija te odnosi Jugoslavije s republikanskom emigracijom i Francovom \u0160panjolskom. Zavr\u0161ni sukob dijela veterana s partijskim vrhom tijekom osamdesetih godina povezuje njihove rane ideale s kritikom dr\u017eave koju su sudjelovali graditi. Tako \u0161panjolsko iskustvo dobiva i svoj dugotrajni, \u010desto proturje\u010dni poslijeratni nastavak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\">***<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat<\/em> prava je sinteza o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu iz perspektive jugoslavenskog sudjelovanja u njemu. Njezina vrijednost proizlazi iz povezivanja uzroka rata, me\u0111unarodnih odnosa, organiziranja dobrovoljaca, iskustava s boji\u0161ta i politi\u010dkih podjela. Posebno je va\u017eno \u0161to donosi i poslijeratne sudbine \u0161panjolskih boraca, pokazuju\u0107i kako su njihovi \u017eivoti nakon 1939. nastavljeni kroz logore, nove ratove, dr\u017eavne slu\u017ebe, progone, svakodnevicu i borbu za o\u010duvanje vlastitih ideala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorova sposobnost da slo\u017eenu gra\u0111u pretvori u povezano pripovijedanje jedna je od glavnih kvaliteta knjige. Gusto\u0107a podataka, brojnih osoba i vojnih reorganizacija na pojedinim mjestima zahtijeva pa\u017eljivo \u010ditanje, dok zavr\u0161no poglavlje, zbog \u0161irine predmeta, nu\u017eno ostaje pregled koji otvara prostor posebnim istra\u017eivanjima. Knjiga pru\u017ea \u010dvrst okvir za daljnji rad i omogu\u0107uje da se raznovrsni doga\u0111aji i sudbine sagledaju kao povezani dijelovi povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vukli\u0161 pritom uvjerljivo pokazuje da kriti\u010dko preispitivanje mitskih predod\u017ebi ne umanjuje zna\u010denje antifa\u0161isti\u010dke borbe. Utvr\u0111ivanje emigrantskog podrijetla ve\u0107ine dobrovoljaca, njihovih razli\u010ditih motiva i nejednakih kasnijih sudbina vra\u0107a im povijesnu slo\u017eenost. Nastavljaju\u0107i se na pionirsko istra\u017eivanje Vjerana Pavlakovi\u0107a i izvrsno koriste\u0107i detaljnu obradu koju je napravio Herv\u00e9 Lemesle, Vukli\u0161 je stvorio zaokru\u017eenu i potrebnu knjigu o ratu koji je obilje\u017eio \u010ditavu generaciju Jugoslavena, ali i desetlje\u0107a koja su uslijedila nakon njega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-55749","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Nastavljaju\u0107i se na pionirsko istra\u017eivanje Vjerana Pavlakovi\u0107a i izvrsno koriste\u0107i detaljnu obradu koju je napravio Herv\u00e9 Lemesle, Vukli\u0161 je stvorio zaokru\u017eenu i potrebnu knjigu o ratu koji je obilje\u017eio \u010ditavu generaciju Jugoslavena, ali i desetlje\u0107a koja su uslijedila nakon njega.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":55749,"position":0},"title":"Vladan Vukli\u0161, &#8220;Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":55749,"position":1},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":55749,"position":2},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":55749,"position":3},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":55749,"position":4},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54295,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54295","url_meta":{"origin":55749,"position":5},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Znate, jedno me pitanje okupira svih ovih posljednjih trideset godina. Bavljenje povije\u0161\u0107u rata mo\u017ee se sa\u017eeti na jedno pitanje: kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat? To je pitanje.\" Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10, priredio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55749"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55750,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55749\/revisions\/55750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}