{"id":55723,"date":"2026-10-09T15:01:00","date_gmt":"2026-10-09T13:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723"},"modified":"2026-10-08T23:12:02","modified_gmt":"2026-10-08T21:12:02","slug":"predavanje-damira-agicica-o-projektu-historije-naroda-i-narodnosti-jugoslavije-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723","title":{"rendered":"Predavanje Damira Agi\u010di\u0107a \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c u Sarajevu"},"content":{"rendered":"\n

Odjeljenje humanisti\u010dkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suorganizaciji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju organizira javno predavanje prof. dr. Damira Agi\u010di\u0107a pod naslovom \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U lipnju 1986. u Zagrebu su se sastali istaknuti povjesni\u010dari iz svih dijelova zemlje kako bi na kratkom skupu raspravili dvojbe oko projekta pisanja drugog izdanja povijesti Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo da se sve to doga\u0111alo u vrijeme kada je ve\u0107 uvelike bio zapo\u010deo nepovratni proces raspada jugoslavenske socijalisti\u010dke federacije. Rad na pisanju povijesti jugoslavenskih naroda potaknuo je jo\u0161 1949. Milovan \u0110ilas na plenumu CK KPJ. Od ideje da to bude gimnazijski ud\u017ebenik brzo se odustalo i pristupilo se pisanju povijesnog pregleda s opse\u017enom bibliografijom. U projekt su bili uklju\u010deni brojni najva\u017eniji poslijeratni povjesni\u010dari. Tijekom pedesetih iza\u0161la su dva toma Historije naroda Jugoslavije<\/em>, prvi posve\u0107en srednjem vijeku i drugi koji se odnosio na rani novi vijek. Tre\u0107i tom, planiran da iza\u0111e \u0161ezdesetih, koji je trebao objasniti postanak ju\u017enoslavenskih nacija u devetnaestom stolje\u0107u i ideju jugoslavenskog ujedinjenja, nikada nije iza\u0161ao \u2013 povjesni\u010dari iz jugoslavenskih republika nisu se mogli slo\u017eiti oko tuma\u010denja slo\u017eene povijesne stvarnosti modernog i suvremenog doba.<\/p>\n\n\n\n

U predavanju \u0107e biti ukazano na to kako su povjesni\u010dari, me\u0111u kojima su bili i bardovi poslijeratne historiografije poput Mirjane Gross, Ljube Bobana, Boge Grafenauera, Janka Pleterskog, Rade Petrovi\u0107a, Avda Su\u0107eske, Sime \u0106irkovi\u0107a, Andreja Mitrovi\u0107a, Zefa Mirdite i drugih, u sutonu postojanja zajedni\u010dke dr\u017eave namjeravali iznova napisati, i to cjelovitu, povijest svih \u0161est narod\u00e2 SFRJ, kojima su dodane i \u201enarodnosti\u201c; prije svega, bili su to \u2013 Albanci.<\/p>\n\n\n\n

Damir Agi\u010di\u0107<\/strong> (1963), povjesni\u010dar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Bavi se srednjoeuropskim kontekstima hrvatske povijesti u moderno doba i povije\u0161\u0107u hrvatske historiografije. Bio je predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka od 2003. do 2020. te pro\u010delnik Odsjeka za povijest 2004-2006. i 2011-2012. Od 1996. do 2008. ure\u0111ivao je ud\u017ebenike i priru\u010dnike za nastavu povijesti, a uredio je i brojne knjige s podru\u010dja povijesti i drugih humanisti\u010dkih znanosti. Godine 2003. s grupom suradnika pokrenuo je \u010dasopis Povijest u nastavi<\/em>, kojemu je do 2008. bio glavni i odgovorni urednik. Od 2008. do 2022. bio je glavni i odgovorni urednik \u010dasopisa Historijski zbornik<\/em>. Pokrenuo je web portal za popularizaciju povijesnih znanosti www.historiografija.hr<\/a> te Festival povijesti Kliofest. Izme\u0111u 2012. i 2024. bio je predsjednik Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje \u0107e biti u ponedjeljak, 12. oktobra 2026. u 12. 00 sati u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n

Izvor – ANUBiH<\/a> i UMHIS<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje \u0107e se mo\u0107i pratiti i online na YT kanalu ANUBiH.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n