{"id":55544,"date":"2026-09-30T21:15:00","date_gmt":"2026-09-30T19:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544"},"modified":"2026-09-30T20:45:13","modified_gmt":"2026-09-30T18:45:13","slug":"od-valonskih-ugljenokopa-do-suvremenih-europskih-institucija-odrzano-predavanje-o-hrvatskoj-zajednici-u-belgiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","title":{"rendered":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji"},"content":{"rendered":"\n<p>U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije, \u010diji je predsjednik, profesor Ivan Pavi\u0107, u uvodnom pozdravnom govoru istaknuo va\u017enost o\u010duvanja povijesne memorije te neraskidivu povezanost hrvatskoga naroda s europskim kulturnim i politi\u010dkim krugom. Sredi\u0161nje izlaganje odr\u017eao je povjesni\u010dar i arhivist Radoslav Zaradi\u0107, koji je kroz bogato arhivsko gradivo i slikovne priloge okupljenima pribli\u017eio zadivljuju\u0107i razvojni put jedne zajednice koja je iz dubokih belgijskih ugljenokopa postepeno izrasla u uglednog sudionika suvremenih europskih procesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz cjeloviti stogodi\u0161nji presjek hrvatske prisutnosti u Belgiji mogu se izdvojiti tri glavna migracijska vala, od kojih je svaki nosio specifi\u010dne \u017eivotne sudbine i dru\u0161tvenu ulogu. Prvi val \u010dinili su siroma\u0161ni ekonomski migranti koji su tijekom 1920-ih godina s dalmatinskog kr\u0161a odlazili na mukotrpan fizi\u010dki rad u valonskim rudnicima. Nakon Drugoga svjetskog rata uslijedio je drugi val politi\u010dke emigracije, potaknut ideolo\u0161kim progonima u domovini, dok suvremeni, tre\u0107i val \u010dine visokoobrazovani stru\u010dnjaci, diplomati i slu\u017ebenici koji od ulaska Hrvatske u Europsku uniju djeluju u samom sredi\u0161tu Bruxellesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Arhivska statistika iz 1930. svjedo\u010di o izrazitoj koncentraciji od gotovo dvadeset tisu\u0107a Hrvata u te\u0161kim rudarskim i industrijskim bazenima Valonije i Limburga, pri \u010demu je gradi\u0107 Seraing kraj Li\u00e8gea smatran neslu\u017ebenom prijestolnicom te zajednice. Nasuprot tom povijesnom rasporedu, gdje je u Bruxellesu \u017eivjela tek neznatna skupina iseljenika, suvremeno doba donijelo je potpunu geografsku inverziju, pa je \u0161ire podru\u010dje Bruxellesa danas postalo glavno te\u017ei\u0161te zajednice u kojoj \u017eivi izme\u0111u \u0161est i osam tisu\u0107a Hrvata.<\/p>\n\n\n\n<p>Rani poku\u0161aji samostalnoga dru\u0161tvenog i politi\u010dkog organiziranja u me\u0111uratnom razdoblju odvijali su se pod strogim nadzorom obavje\u0161tajnih slu\u017ebi. Sa\u010duvana dokumentacija potvr\u0111uje kako je okupljanje radnika pod hrvatskim imenom u okviru Hrvatskog saveza u Seraingu smatrano sigurnosnim izazovom za tada\u0161nje vlasti Kraljevine Jugoslavije, no radnici su unato\u010d brojnim politi\u010dkim pritiscima uspijevali o\u010duvati prve oblike zajedni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Presudnu ulogu u o\u010duvanju vjere i jezika radnika odigrala je Katoli\u010dka Crkva, predvo\u0111ena prvim misionarima fra Antom Crnicom i fra Vladimirom Bilobrokom koji su u Belgiju stigli u o\u017eujku 1930. Oni su u Li\u00e8geu osnovali Pobo\u017enu zadrugu svetoga Ante s te\u010dajevima opismenjavanja za nepismene rudare, dok je fra Ante Crnica sredinom 1930. razgovarao s belgijskim ministrom Henrijem Jasparom o problemima hrvatskih radnika u Belgiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Upe\u010datljivo ljudsko svjedo\u010danstvo o toj te\u017ea\u010dkoj svakodnevici sa\u010duvano je i kroz pri\u010de hrvatskih radnika koji su jo\u0161 kao mladi\u0107i iz dalmatinskoga zale\u0111a odlazili u Belgiju u potrazi za poslom i boljim \u017eivotom. Neki od njih ondje su proveli desetlje\u0107a rade\u0107i te\u0161ke fizi\u010dke poslove u rudnicima, kamenolomima i industrijskim pogonima. \u017dive\u0107i skromno u radni\u010dkim smje\u0161tajima, znatan dio zarade slali su obiteljima u zavi\u010daj, poma\u017eu\u0107i otplatu dugova, izgradnju obiteljskih ku\u0107a i pobolj\u0161anje \u017eivotnih prilika, a mnogi su se nakon desetlje\u0107a provedenih u Belgiji u mirovini trajno vratili u domovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Drugoga svjetskog rata zajednica se suo\u010dila s novim ideolo\u0161kim podjelama izme\u0111u politi\u010dke emigracije i slu\u017ebenih jugoslavenskih predstavni\u0161tava. U izlaganju je prikazano i kako su jugoslavenske vlasti sportske doga\u0111aje nastojale koristiti u promid\u017ebene svrhe, \u0161to ilustrira i povijesna fotografija s gostovanja splitskoga Hajduka u Li\u00e8geu 1949., dok je politi\u010dka emigracija gradila vlastite neovisne organizacije te inicijative.<\/p>\n\n\n\n<p>Politi\u010dko bu\u0111enje i sindikalno organiziranje do\u017eivljavaju uzlet 1953. osnivanjem Federacije slobodnih hrvatskih radnika u Monceau-sur-Sambreu, kao i sna\u017enim djelovanjem ogranaka Hrvatske selja\u010dke stranke. Klju\u010dnu ulogu u informiranju i odr\u017eavanju demokratske misli u egzilu imao je tisak, pri \u010demu se isticao mjese\u010dnik Hrvatska rije\u010d pod uredni\u0161tvom Otona Ore\u0161kovi\u0107a. Sa\u010duvani arhivski primjerci toga \u010dasopisa svjedo\u010de o masovnosti i visokoj politi\u010dkoj osvije\u0161tenosti dijaspore prigodom godi\u0161njih proslava Hrvatskog narodnog dana i ro\u0111endana dr. Vladka Ma\u010deka.<\/p>\n\n\n\n<p>Institucionalni i kulturni \u017eivot zajednice sna\u017eno se razvija tijekom 1970-ih i 1980-ih, kada su utemeljene katoli\u010dke misije u Bruxellesu i Li\u00e8geu, koje su vodili sve\u0107enici Mladen Kara\u0111ole i Josip Gro\u0161i\u0107. Iz toga sna\u017enog duhovnog korijena razvile su se brojne dru\u0161tvene, kulturne i obrazovne aktivnosti. Pod vodstvom patera Dragutina Rogine djelovali su Hrvatsko kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo Vatroslav Lisinski, subotnja dopunska \u0161kola i dje\u010dji mandolinski orkestar, \u010dasopis Rije\u010d i \u017divot promicao je pisanu rije\u010d, dok su nogometni klub Croatia Li\u00e8ge i ko\u0161arka\u0161ki klub Mladost Li\u00e8ge okupljali mlade\u017e kroz sport.<\/p>\n\n\n\n<p>Izbijanjem Domovinskog rata u Hrvatskoj, hrvatska dijaspora u Belgiji pre\u0161la je iz faze o\u010duvanja identiteta u fazu aktivnog spa\u0161avanja Domovine. Mala, ali uspje\u0161no organizirana zajednica, kroz svoje organizacije SOS Croatie Li\u00e8ge, BelCro i udrugu Edmond Jardas prikupila je i u ratom pogo\u0111ene krajeve u razdoblju izme\u0111u 1991. i 1996. g. poslala \u010dak 194 teglja\u010da humanitarne i medicinske pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010duju\u0107i predavanje, Zaradi\u0107 je istaknuo kako su se tijekom jednoga stolje\u0107a znatno promijenili dru\u0161tveni i \u017eivotni uvjeti hrvatske zajednice u Belgiji: od te\u0161koga rada u rudarskim i industrijskim sredi\u0161tima do dana\u0161nje prisutnosti hrvatskih stru\u010dnjaka, diplomata i slu\u017ebenika u Bruxellesu i europskim institucijama. Istodobno su vjera, hrvatski jezik i osje\u0107aj zajedni\u0161tva ostali va\u017enim sastavnicama identiteta hrvatske zajednice. Pri\u010da koja je zapo\u010dela borbom za egzistenciju tijekom 1920-ih godina tako je kroz jedno stolje\u0107e stigla do dana\u0161njega ravnopravnog sudjelovanja Hrvata u europskim institucijama i suvremenom belgijskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55545,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-55544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=2048%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":55544,"position":0},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":55544,"position":1},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":55544,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":55544,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":55544,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":55544,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55544"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55544\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55546,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55544\/revisions\/55546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}