{"id":55479,"date":"2026-09-25T19:47:18","date_gmt":"2026-09-25T17:47:18","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55479"},"modified":"2026-09-25T21:45:51","modified_gmt":"2026-09-25T19:45:51","slug":"filip-budic-izmedu-mita-povijesti-i-arheologije-koliko-je-nolanova-odiseja-jos-homerova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55479","title":{"rendered":"Filip Budi\u0107: Izme\u0111u mita, povijesti i arheologije: koliko je Nolanova Odiseja jo\u0161 \u201eHomerova\u201c?"},"content":{"rendered":"\n

Izme\u0111u mita, povijesti i arheologije: koliko je Nolanova Odiseja <\/em>jo\u0161 \u201eHomerova\u201c?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Malo je filmova o anti\u010dkim temama posljednjih godina izazvalo toliko pozornosti i rasprava kao Odiseja<\/em> Christophera Nolana. Tijekom ljeta 2026. godine bilo je nemogu\u0107e izbje\u0107i komentare o filmu, a o njemu se raspravljalo na dru\u0161tvenim mre\u017eama, internetskim platformama, u novinama i mnogim drugim medijima. Posebnu su pozornost privla\u010dile usporedbe s \u201eHomerovom\u201c[1]<\/a> Odisejom<\/em>, osobito kroz pitanja vjernosti izvorniku, na\u010dina na koji su oblikovani i predstavljeni likovi te pojedine mitolo\u0161ke epizode, a neprestano su se iznosili raznovrsni dojmovi o svijetu koji je Nolan poku\u0161ao prikazati. Prve reakcije bile su vrlo razli\u010dite. Dok je za neke rije\u010d o impresivnoj suvremenoj interpretaciji jednog od temeljnih djela europske knji\u017eevnosti, drugi su mnogo kriti\u010dnije promatrali na\u010din na koji je \u201eHomerov\u201c svijet prenesen na filmsko platno.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da su teme iz Odiseje<\/em> integrirane u nastavu koju izvodim, odlu\u010dio sam podijeliti nekoliko razmi\u0161ljanja i zapa\u017eanja. Moj je interes za Odiseju<\/em> proizi\u0161ao iz osnovno\u0161kolskog i srednjo\u0161kolskog klasi\u010dnog obrazovanja, a dodatno se produbio tijekom studija. Kao student diplomskog studija vodio sam projekt Gr\u010dka mitologija i isto\u010dna obala Jadrana<\/em>, koji me jo\u0161 sna\u017enije usmjerio prema mitolo\u0161kim temama te suvremenim pristupima i interpretacijama gr\u010dke mitologije. Kasnije, rade\u0107i na doktorskoj disertaciji, \u010desto sam se vra\u0107ao tekstu Odiseje<\/em>, ponajprije tra\u017ee\u0107i usporedne motive i obrasce koji mogu pomo\u0107i u razmatranju gr\u010dke plovidbe, susreta s nepoznatim prostorima i zajednicama te naseljavanja u dalekom prekomorskom svijetu. Tijekom srpnja obratio mi se novinar Anton Tipura s idejom da zajedno pogledamo Nolanov film te da mu tijekom gledanja pru\u017eim stru\u010dne komentare o pojedinim prizorima, motivima i njihovu odnosu prema \u201eHomerovoj\u201c Odiseji<\/em> i povijesnom kontekstu epu. To je zajedni\u010dko gledanje preto\u010deno u novinski intervju, objavljen u Jutarnjem listu<\/em> 21. srpnja 2026. godine, u kojem je preneseno nekoliko mojih prvih dojmova.<\/p>\n\n\n\n

Ovim tekstom nastojim ta razmi\u0161ljanja nadopuniti i ponegdje produbiti. Razlog je prije svega vrlo jednostavan: prostor jedne stranice dnevnih novina ograni\u010dava mogu\u0107nost detaljnijeg uvida, dok pojedina pitanja koja se na prvi pogled mogu \u010diniti jednostavnima zahtijevaju mnogo vi\u0161e konteksta i obja\u0161njenja. Osim toga, odre\u0111ene su mi se teme tek naknadno u\u010dinile va\u017enijima nego \u0161to su se \u010dinile neposredno nakon gledanja filma. Na ponovno promi\u0161ljanje potaknuli su me i mnogi osvrti koji su se pojavili nakon premijere, me\u0111u njima i komentari uglednih povjesni\u010dara, arheologa i klasi\u010dnih filologa. U ovom tekstu nemam cilj pru\u017eiti iscrpnu analizu svih odstupanja od \u201eHomerova\u201c teksta, nego \u017eelim dati osobni i stru\u010dno utemeljen osvrt na nekoliko pitanja koja su mi se tijekom i nakon gledanja filma nametnula.<\/p>\n\n\n\n

Arheolo\u0161ko-povijesna strana pri\u010de<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Odiseja<\/em> je prije svega mitolo\u0161ko djelo i ta se \u010dinjenica ne smije zanemariti ni u kojem trenutku. Shodno tome, svakoj se kritici mo\u017ee suprotstaviti jednostavan argument \u2013 to je mitologija i njezino tuma\u010denje ovisi isklju\u010divo o odlukama autora adaptacije. Me\u0111utim, toj \u010dinjenici na putu stoji bitan \u010dimbenik. U mitolo\u0161ki svijet Odiseje<\/em> utkani su brojni detalji koji pripadaju povijesnom i odra\u017eavaju zbivanja kasnoga bron\u010danog i ranog \u017eeljeznog doba. U stru\u010dnoj i znanstvenoj literaturi povijesni elementi Odiseje<\/em> i Ilijade<\/em> nerijetko se koriste kao bitan izvor za raspravu o svakodnevici, dru\u0161tvenim odnosima i materijalnoj kulturi spomenutih razdoblja. Zato ne \u010dudi da je me\u0111u strukom, prvenstveno povjesni\u010darima, arheolozima i klasi\u010dnim filolozima, pojava filma izazvala brojne reakcije \u2013 i to nerijetko negativne.<\/p>\n\n\n\n

Od filma ne treba o\u010dekivati da Odiseju<\/em> tretira kao povijesni dokument, jer ona to u svojoj biti i nije. Tra\u017eiti \u201epovijesnu to\u010dnost\u201c u filmskoj adaptaciji pogre\u0161no je postavljen zahtjev, jer je \u201eHomerov\u201c svijet prije svega mitski, a ujedno i kronolo\u0161ki vi\u0161eslojan. Me\u0111utim, kada autor filmske interpretacije svjesno posegne za konkretnim arheolo\u0161kim ili povijesnim detaljima, opravdano se javlja pitanje za\u0161to su neki elementi rekonstruirani s velikom pa\u017enjom, dok se kod drugih povijesna i arheolo\u0161ka logika potpuno napu\u0161ta. Primjerice, odluka da se me\u0111u posu\u0111em na ita\u010dkim stolovima u filmu pojave stremenaste posude (engl. stirrup jars<\/em>) vrlo je zanimljiva i o\u010dito nije slu\u010dajna. Rije\u010d je o tipu posude koji se vrlo dobro uklapa u materijalnu kulturu kasnoga bron\u010danog doba egejskog prostora. Me\u0111utim, u potpunoj opreci s takvim arheolo\u0161ki osvije\u0161tenim detaljem stoje odre\u0111eni odjevni predmeti likova, koji bi, slijedimo li istu logiku, tako\u0111er trebali barem u odre\u0111enoj mjeri odra\u017eavati kasnobron\u010danodobnu tradiciju. Taj je aspekt scenografije, me\u0111utim, gotovo potpuno zanemaren i o\u010dito Nolanu nije bio osobito va\u017ean. Umjesto dosljednije primjene kasnobron\u010danodobnih obrazaca,[2]<\/a> me\u0111u kostimima i naoru\u017eanjem pojavljuju se elementi vojne opreme koji pripadaju klasi\u010dnom razdoblju i \u010dija je svrha o\u010dito prije svega vizualno asocirati gledatelja na ne\u0161to prepoznatljivo \u201eanti\u010dko\u201c ili \u201egr\u010dko\u201c. Istodobno se pojavljuju i rje\u0161enja koja su s arheolo\u0161ko-povijesnog gledi\u0161ta gotovo bizarna. Takav je primjer Agamemnonov oklop, koji djeluje poput ne osobito uvjerljivog amalgama srednjovjekovnoga crnog viteza i nekog od brojnih \u201emra\u010dnih\u201c gospodara iz znanstveno fantasti\u010dnih filmova, poput Darth Vadera. Jo\u0161 je problemati\u010dniji prikaz Lestrigonaca u masivnim metalnim oklopima, koji se toliko udaljava od bilo kakva povijesnog ili arheolo\u0161kog konteksta da njihova prezentacija mo\u017eda predstavlja i jedan od najo\u010ditijih primjera karikaturalne holivudske estetike. Ne bi bilo zgorega istaknuti rije\u010di Ilana Dawidowitza, koji dobro primje\u0107uje da, kada Nolan ve\u0107 toliko inzistira na konceptu propasti bron\u010danoga doba, u njegovu filmskom svijetu zapravo ima iznena\u0111uju\u0107e malo toga \u0161to pripada bron\u010danodobnoj materijalnoj kulturi.[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Kao arheolog i povjesni\u010dar zato se pitam: \u010demu onda stremenasta posuda? Ako povijesna i arheolo\u0161ka dosljednost ionako nije cilj, na stolu je mogla stajati, primjerice, neka mnogo prepoznatljivija crnofiguralna ili crvenofiguralna vaza. Ona bi prosje\u010dnog gledatelja, koji nije upoznat s periodizacijom gr\u010dke keramike, mnogo izravnije asocirala na anti\u010dki gr\u010dki svijet. Takav kontrast pokazuje koliko je Nolanov odnos prema povijesno-arheolo\u0161koj autenti\u010dnosti selektivan, donekle povr\u0161an pa \u010dak i nemaran: pojedini su detalji kronolo\u0161ki podudarni s kasnobron\u010danodobnim razdobljem, dok se drugi, mnogo vidljiviji elementi materijalne kulture svjesno zanemaruju. Neki predmeti pak okvirno pripadaju razdoblju, primjerice kraljevski tron na Itaki, koji je nedvojbeno inspiriran slavnim primjerkom iz pala\u010de u kretskom Knosu.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini mi se da je takav povr\u0161an pristup postao gotovo uobi\u010dajena praksa u suvremenim filmskim prikazima anti\u010dkih tema. Nasuprot tomu postavlja se jednostavno pitanje: kako bismo reagirali kada bi, primjerice, u Nolanovu Oppenheimeru<\/em> jedan od likova izvadio mobilni telefon i njime nekoga nazvao? Bismo li takav detalj prihvatili kao legitimnu autorsku slobodu, inovativnu reinterpretaciju ili krajnje udaljavanje od povijesne stvarnosti? Nema sumnje da bi ga struka u velikoj mjeri odredila kao apsurdan anakronizam koji naru\u0161ava vjerodostojnost prikazanog svijeta. Kod filmova smje\u0161tenih u anti\u010dki kontekst ipak smo znatno skloniji tolerirati vremenske i materijalne anakronizme. Tome je dakako najva\u017eniji razlog \u0161to je prosje\u010dnome gledatelju novija povijest bolje poznata pa su i odstupanja od nje lak\u0161e uo\u010dljiva i samim time podlo\u017enija kritici. Me\u0111utim, stru\u010dnjacima koji se bave anti\u010dkim razdobljem takvi \u0107e detalji logi\u010dno zasmetati.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno k tome, od filmova koji se predstavljaju kao povijesni spektakli o\u010dekujemo druk\u010diju razinu vjerodostojnosti nego od znanstvene fantastike. Upravo se zato name\u0107e op\u0107enito pitanje kamo zapravo smjestiti suvremene filmove o antici. Te\u017ee li oni uop\u0107e rekonstruirati pro\u0161lost u skladu sa suvremenim spoznajama o anti\u010dkom svijetu ili pripadaju  obi\u010dnoj povijesnoj fantaziji koja se anti\u010dkim svijetom koristi tek kao estetskom kulisom? Me\u0111utim, i u tom slu\u010daju ponovno treba prizvati \u010dinjenicu da Nolanova Odiseja<\/em> ne pripada nijednoj od tih dviju kategorija, ve\u0107 je slobodna i proizvoljna vizualizacija jednog od najznamenitijih anti\u010dkih mitova, a ne povijesnog narativa!<\/p>\n\n\n\n

Zanimljiv je poku\u0161aj da se u scenarij Nolanove Odiseje <\/em>uklju\u010de neke od aktualnih arheolo\u0161ko-povijesnih spoznaja o kasnom bron\u010danom dobu.[4]<\/a> Prvenstveno mislim na spominjanje naroda s mora, me\u0111u kojima su bili i pomorski ratnici koji su potaknuli velika previranja u isto\u010dnom Sredozemlju tijekom kasnoga 13. i po\u010detkom 12. stolje\u0107a pr. Kr. Najvi\u0161e podataka o njima potje\u010de iz egipatskih izvora, koji bilje\u017ee njihove napade za vladavine faraona Merneptaha i Ramzesa III. Ideja povezivanja Odisejevih lutanja sa seobama naroda s mora je intrigantna. Kronolo\u0161ki se te dvije pojave mogu do odre\u0111ene mjere pribli\u017eiti, a u znanstvenoj se literaturi raspravlja i o mogu\u0107nosti da se neki od naroda koji su spomenuti u egipatskim izvorima, pove\u017eu s populacijama egejskog svijeta. Stoga zamisao prema kojoj bi Odisej i njegovi suputnici predstavljali ratni\u010dku pomorsku dru\u017einu, kakva je u to vrijeme plovila isto\u010dnim Sredozemljem, dobar je primjer uklju\u010divanja suvremene povijesno-arheolo\u0161ke interpretacije koja je na kreativan na\u010din obogatila filmsku obradu mita. Me\u0111utim, film se ne zadr\u017eava samo na sugestiji svijeta zahva\u0107enog politi\u010dkim, dru\u0161tvenim i gospodarskim previranjima, nego izravno pose\u017ee za suvremenim konceptom \u201epropasti bron\u010danoga doba\u201c. To osobito dolazi do izra\u017eaja u trenutku kada Odisej najavljuje propast bron\u010danoga doba. Za povjesni\u010dara ili arheologa takva re\u010denica te\u0161ko mo\u017ee pro\u0107i nezapa\u017eeno, jer je rije\u010d o suvremenoj historiografskoj i arheolo\u0161koj kategoriji. Odisej ne mo\u017ee biti svjestan da \u017eivi u bron\u010danom dobu, jednako kao \u0161to ljudi koji su pro\u017eivljavali te doga\u0111aje nisu mogli svoje vrijeme promatrati kao zavr\u0161etak jedne povijesno i arheolo\u0161ki definirane epohe. Za radnju filma bilo bi puno logi\u010dnije kad bi suvremena arheolo\u0161ka saznanja slu\u017eila kao nenametljiva podloga za izgradnju mitolo\u0161kog svijeta povezanog s kasnobron\u010danodobnim kontekstom. Iako ovaj primjer pokazuje da je Christopher Nolan nedvojbeno upoznat sa suvremenim znanstvenim promi\u0161ljanjima, paradoksalna Odisejeva re\u010denica prvenstveno upu\u0107uje na to da je razumno uklju\u010diti stru\u010dnjake u pisanje ili barem recenziranje scenarija.<\/p>\n\n\n\n

Mitolo\u0161ka strana pri\u010de<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Ep sastavljen od 12 109 heksametara ne mo\u017ee se u cijelosti prenijeti u film od 3 sata.[5]<\/a> Tu \u010dinjenicu valja ponavljati, jer u velikoj mjeri relativizira kritike usmjerene na Nolanovu odluku da izostavi pojedine epizode i motive iz \u201eHomerove\u201c pri\u010de. Me\u0111u takvim primjerima su, me\u0111u ostalim, znamenita Odisejeva dosjetka u pri\u010di o Polifemu kada se predstavlja kao \u201eNitko\u201c, narativ o Eolu i Lotofazima, epizoda s Nausikajom i Fea\u010danima, a reducirani su i neki va\u017eni elementi Penelopina prepoznavanja Odiseja. Stru\u010dnjaci su na takve propuste vi\u0161e puta upozorili,[6]<\/a> a s pravom se mo\u017ee raspravljati o tome jesu li neki od njih opravdani ili ne. Ipak, o\u010dito je da film u potpunosti ne mo\u017ee obuhvatiti svu \u0161irinu, digresije i slojevitost \u201eHomerova\u201c epa. Stoga pravo pitanje mo\u017eda nije za\u0161to je Nolan toliko toga izostavio, nego \u0161to je odlu\u010dio zadr\u017eati, \u0161to je svjesno izmijenio i koliko njegove odluke funkcioniraju u okviru osmi\u0161ljene cjeline.<\/p>\n\n\n\n

Iako Nolan vi\u0161e-manje slijedi nit Odisejeva mita, pritom uklju\u010duju\u0107i niz elemenata koji ne potje\u010du iz \u201eHomerove\u201c verzije poput epizoda iz Trojanskog rata ili lik Sinona te njegov odnos s Antinojem, pojedina rje\u0161enja ipak znatno odstupaju od uvrije\u017eenoga mitolo\u0161kog okvira. Najradikalniji je primjer Odisejev odlazak s Itake, koji, po mojem mi\u0161ljenju, duboko zadire u temeljnu logiku mita i homerovsku poruku. Naime, sr\u017e narativa o ita\u010dkom junaku je kona\u010dni povratak na rodni otok, jer se tako zaokru\u017euje mitolo\u0161ki ciklus: od odlaska u Trojanski rat i desetogodi\u0161njeg ratovanja, preko dugotrajnog lutanja i neprestane \u010de\u017enje za domom, sve do povratka na Itaku, susreta s ocem, \u017eenom i sinom te ponovne uspostave vlasti. Cijeli je ep, uostalom, strukturiran oko ideje juna\u010dkog povratka ku\u0107i (tzv. \u03bd\u03cc\u03c3\u03c4\u03bf\u03c2 [n\u00f3stos]). Zato Odisejev ponovni odlazak nije samo slobodna interpretacija nekoga sporednog detalja, nego zahvat u jedan od sredi\u0161njih motiva ovoga mita. Ta je promjena usko povezana i s mnogo dubljom intervencijom u lik Odiseja, koji se znatno udaljava od homerovskoga junaka. \u201eHomerov\u201c je Odisej prvorazredan primjer sredozemnoga lukavog putnika: la\u017eljivac je, \u0161armantan, duhovit, prilagodljiv, ponekad pokvaren, ali iznad svega, vrlo domi\u0161ljat. Njegova snaga ne po\u010diva samo na fizi\u010dkoj hrabrosti, nego prije svega na inteligenciji, sposobnosti obmane i neprestanoj spremnosti da se prilagodi okolnostima. Kako je primijetio Daniel Mendelsohn, jedan od prevoditelja Odiseje<\/em> na engleski jezik, u filmu je ita\u010dki junak prije svega prilago\u0111en tzv. nolanovskim protagonistima koje progoni osje\u0107aj krivnje, [7]<\/a> u Odisejevom slu\u010daju bilo zbog odlaska u rat, zbog stradanja koja je junak sam prouzro\u010dio, zbog nevolja koje je priu\u0161tio suputnicima ili pak zbog obe\u0107anja Penelopi da \u0107e jednoga dana zajedno zaploviti prema zapadu. Takva ga karakterizacija znatno udaljava od na\u010dina na koji je Odisej predstavljen u \u201eHomerovu\u201c epu.[8]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Iz navedenih se primjera mo\u017ee zaklju\u010diti da je redatelju bilo va\u017enije prilagoditi likove i radnju suvremenim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim okvirima. Tako je Nolanov Odisej oblikovan prema vrijednostima koje dana\u0161njica lak\u0161e prepoznaje i prihva\u0107a: empati\u010dan, odan, moralno optere\u0107en vlastitim postupcima i svjestan odgovornosti prema drugima. Sli\u010dna se tendencija mo\u017ee prepoznati i u nagla\u0161enom ponavljanju va\u017enosti Zeusova zakona. Iako ga u epu nema kao takvog, koncept je nedvojbeno nadahnut anti\u010dkim obi\u010dajem gostoprimstva, odnosno gostinjske solidarnosti (gr\u010d. \u03be\u03b5\u03bd\u03af\u03b1) koji podrazumijevaju po\u0161tovanje me\u0111u gr\u010dkim ili stranim doma\u0107inima i gostima te prihva\u0107anje ure\u0111enih pravila i svijest o granicama dopu\u0161tenoga pona\u0161anja. Ipak, u filmu je neprestano nagla\u0161avanje ciljano usmjereno na suvremena politi\u010dka zbivanja, osobito na kontekst kr\u0161enja i negiranja me\u0111unarodnog prava kojima u posljednje vrijeme gotovo svakodnevno svjedo\u010dimo.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107u kritiku izazvalo je dominantno potiskivanje uloge bogova i prili\u010dno plo\u0161no oblikovanje bo\u017eice Atene. Ipak, ni takav pristup nije neuobi\u010dajen u suvremenim adaptacijama anti\u010dke mitologije. Dok pojedini autori nastoje \u0161to sna\u017enije istaknuti bo\u017eansku intervenciju i njezinu va\u017enost za razvoj radnje, drugi je svjesno marginaliziraju ili gotovo potpuno uklanjaju. U potonjem se slu\u010daju mitolo\u0161ki sadr\u017eaj mo\u017ee razumjeti prvenstveno kao pri\u010da o \u010dovjeku, njegovim izborima, odgovornosti i unutarnjim sukobima, pri \u010demu bo\u017eanska razina ostaje u drugom planu.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci su kritizirali i niz drugih elemenata, osobito nedovoljnu pozornost posve\u0107enu \u017eenskim likovima.[9]<\/a> Jednu od najsna\u017enijih kritika iznijela je klasi\u010dna filologinja Emily Wilson, koja smatra da je Nolanov film u velikoj mjeri propustio prenijeti \u201eistinsku\u201c dra\u017e \u201eHomerove\u201c Odiseje<\/em>. Prema njezinu mi\u0161ljenju, zanemarena je va\u017enost motiva hrane, seksualnih odnosa i humora, koji u epu imaju znatno istaknutiju ulogu, dok su filmski likovi u cjelini ostali bez psiholo\u0161ke, emocionalne i eti\u010dke dubine koja ina\u010de obilje\u017eava \u201eHomerov\u201c narativ.[10]<\/a> Kada se sagleda \u010ditav niz prethodno izdvojenih odstupanja, postaje jasno koliko je zapravo sporedna rasprava oko izbora crnopute glumice Lupite Nyong\u2019o za ulogu Helene i transrodnog glumca Elliotta Pagea za ulogu Sinona. Udaljavanje od \u201ehomerovskog\u201c kod Nolana nije iznimka, nego dosljedan dio njegova pristupa. Ipak, upravo su izbori glumaca postali me\u0111u najosjetljivijim i najkomentiranijim aspektima filma, nedvojbeno zbog dru\u0161tveno-politi\u010dkih zbivanja u SAD-u. Dio javnosti mo\u017eda takvu odluku do\u017eivljava kao osobito radikalan zahvat u mitolo\u0161ki predlo\u017eak koji se tradicionalno smatra jednim od temelja europske i \u0161ire zapadne kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n

U kona\u010dnici, ne smije se zanemariti da su prerade i reinterpretacije \u201eHomerovih\u201c epova sasvim uobi\u010dajena pojava, prisutna jo\u0161 od anti\u010dkih vremena pa sve do danas.[11]<\/a> U tom smislu ni Nolanove intervencije nisu iznimka. Njegove odluke o tome koje \u0107e mitolo\u0161ke elemente naglasiti, koje izmijeniti, a koje u potpunosti izostaviti neizbje\u017eno \u0107e i dalje izazivati podijeljene reakcije.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n

Iako je moj osvrt u velikoj mjeri usmjeren na kriti\u010dko propitivanje Nolanove prilagodbe \u201eHomerovog\u201c sadr\u017eaja, ne bih \u017eelio da se stekne dojam kako pritom zanemarujem brojne spektakularne elemente filma. To se osobito odnosi na vizualnu komponentu i niz mitolo\u0161kih motiva koji su veoma dojmljivi. Me\u0111u njima se isti\u010du Kirkina preobrazba Odisejevih suputnika, susret s Kiklopom, prolazak kroz Skilu i Haribdu te magi\u010dni trenutak Odisejeva napinjanja luka. U takvim prizorima film nedvojbeno ostvaruje sna\u017ean umjetni\u010dki u\u010dinak te funkcionira kao pravi filmski spektakl.<\/p>\n\n\n\n

Nolanov projekt tako\u0111er ima sna\u017enu ekonomsku i popularizacijsku dimenziju. Britanski The Guardian<\/em> donio je zapanjuju\u0107i podatak o porastu zanimanja za \u201eHomerove\u201c epove. Naime, u \u010detirima tjednima nakon dolaska filma u kina (zaklju\u010dno s 25. srpnja 2026.), prodaja tiskanih izdanja Odiseje<\/em> u Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je za \u010dak 1 400 %, u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, dok su razli\u010dita izdanja Odiseje<\/em> i Ilijade<\/em> tijekom 2026. godine, zaklju\u010dno s po\u010detkom kolovoza, dosegnula prodajnu vrijednost od 980.000 funti.[12]<\/a> Mjesta na kojima je film sniman tako\u0111er bilje\u017ee rast turisti\u010dkih prihoda. Procjenjuje se da bi Nolanova Odiseja<\/em> Favignani, talijanskom otoku koji je u filmu poslu\u017eio kao lokacija za Itaku, tijekom sljede\u0107e tri godine mogla donijeti pribli\u017eno 287 milijuna dolara prihoda od turizma, dok dugoro\u010dne procjene prema\u0161uju 500 milijuna dolara.[13]<\/a> Brojke na stranu, veli\u010danstveno je vidjeti da jedna filmska adaptacija pobu\u0111uje tako veliko zanimanje za gr\u010dku mitologiju te povijesni i kulturni svijet koji stoji u njezinoj pozadini. Nolan je bez sumnje sna\u017eno popularizirao anti\u010dku povijest, arheologiju i filologiju, pribli\u017eiv\u0161i \u0161iroj publici na intrigantan na\u010din neke od najzanimljivijih tema kojima se te znanosti bave.<\/p>\n\n\n\n

Mora se isto tako naglasiti da svaka adaptacija, kao i Nolanova, stremi biti posebna na svoj na\u010din, a gotovo je neizostavno pritom izravno ili posredno progovaranje o dru\u0161tvenim i politi\u010dkim problemima vlastitog vremena. Takvi se primjeri mogu pratiti ve\u0107 u anti\u010dko vrijeme pa primjerice Euripidove tragedije Hekuba<\/em> i Trojanke<\/em>, nastale u kontekstu Peloponeskog rata i njegove krvave svakodnevice, nose sna\u017enu proturatnu poruku, pri \u010demu se koriste slavnim mitolo\u0161kim epizodama trojanskog ciklusa. Iako je Nolanova Odiseja<\/em> zadr\u017eala osnovni okvir pri\u010de (uz, prema mojem mi\u0161ljenju, nepotrebnu intervenciju u zavr\u0161etak), vrijedi upitati se ho\u0107e li budu\u0107i trendovi te\u017eiti jo\u0161 sna\u017enijim intervencijama u izvornu radnju. Pitam se vodi li to prema situaciji usporedivoj s internetskim trendom poznatim kao Create the Exact Replica of This Image, Don\u2019t Change a Thing<\/em>. U tom se eksperimentu ista slika vi\u0161e puta reproducira uz pomo\u0107 umjetne inteligencije, pri \u010demu svaka nova verzija postaje predlo\u017eak za sljede\u0107u. Nakon nekoliko desetaka ponavljanja izvorna se fotografija toliko izobli\u010di da prikazana osoba naposljetku promijeni izgled, spol i tjelesnu gra\u0111u. Iako se s Odisejom<\/em> to u posljednjih 2 500 godina nije dogodilo, pitam se jesmo li do\u0161li do to\u010dke kad \u0107e suvremene adaptacije krenuti sli\u010dnim putem, osobito uz sve ra\u0161irenije kori\u0161tenje umjetnom inteligencijom. U svakom slu\u010daju, bit \u0107e zanimljivo vidjeti kamo \u0107e nas taj proces odvesti i kakva Odiseja<\/em> nas \u010deka nakon Nolanove.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da jo\u0161 ne postoji suvremena ekranizacija Odiseje<\/em> ili Ilijade<\/em> koja bi, prema mojem mi\u0161ljenju u potpunosti spojila vjernost mitolo\u0161kom predlo\u0161ku s dosljednim uva\u017eavanjem suvremenih povijesnih i arheolo\u0161kih spoznaja o kasnom bron\u010danom i ranom \u017eeljeznom dobu, volio bih u skorijoj budu\u0107nosti vidjeti i takvo ostvarenje. Zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161kim mogu\u0107nostima kojima danas raspola\u017ee filmska industrija, takav bi projekt, prije u obliku televizijske serije nego filma zbog svoje opse\u017enosti, mogao biti iznimno atraktivan. Uklju\u010divanje stru\u010dnjaka name\u0107e se kao logi\u010dan korak, a ekranizaciju vidim i kao priliku da se nove povijesne i arheolo\u0161ke spoznaje na atraktivan na\u010din pribli\u017ee \u0161iroj publici. Odiseja<\/em> to zasigurno zaslu\u017euje, jer vi\u0161e od 2500 godina zaokuplja na\u0161u pozornost i raspiruje znati\u017eelju.<\/p>\n\n\n\n

Filip Budi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Napomena: <\/strong>tekst \u0107e biti objavljen u sljede\u0107em broju \u010dasopisa Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Navodnici uz Homerovo ime upu\u0107uju na nerije\u0161eno pitanje autorstva Ilijade <\/em>i Odiseje<\/em>. Ime u ovom tekstu rabimo kao konvencionalnu oznaku za pjesnika kojemu se epovi tradicionalno pripisuju, pritom imaju\u0107i na umu da ih je mo\u017eda sastavilo vi\u0161e autora.<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Vidi raspravu o tipu kacige koja bi mogla pripadati Odiseju u WILLIAMS 2025.<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> U tom je smislu zanimljiva usporedba s filmom Troja iz 2004. godine, koji je re\u017eirao Wolfgang Petersen. Premda ni Troja nije arheolo\u0161ki vjerna rekonstrukcija kasnobron\u010danodobnog Egeja, u njezinu je vizualnom oblikovanju ipak bilo znatno vi\u0161e naglaska na bron\u010danom oru\u017eju i drugim elementima koji su nastojali odraziti materijalnu kulturu egejskoga bron\u010danog doba. Usp. DAVIDOWITZ 2026.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Pozitivne ocjene uklju\u010divanja toga segmenta kasnobron\u010danodobne povijesti iznose, primjerice, BAXTER 2026. i REBEGGIANI 2026.<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> Primjerice, homerolog Joel CHRISTENSEN (2026.) odlu\u010dio je upravo tom poantom zapo\u010deti komentar o filmu.<\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a> Usp. BEARD 2026; HAUSER 2026.<\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a> Ovo mi\u0161ljenje Daniela Mendelsohna izdvojeno je u ITALIE 2026.<\/p>\n\n\n\n

[8]<\/a> O\u0161trije ili bla\u017ee kritike o udaljavanju od homerovskog Odiseja istaknuli su me\u0111u ostalima i BEARD 2026; D’ANGOUR 2026; HAUSER 2026; WILSON 2026 i dr.<\/p>\n\n\n\n

[9]<\/a> Npr. LESSER 2026. Ipak, druga\u010diji stav izrazile su povjesni\u010darke Lydie Bodiou i V\u00e9ronique Mehl, stru\u010dnjakinje za staru povijest i rodne teme. Vidi u DUPONT 2026.<\/p>\n\n\n\n

[10]<\/a> WILSON 2026.<\/p>\n\n\n\n

[11]<\/a> MATOVI\u0106 2026.<\/p>\n\n\n\n

[12]<\/a> LOFFHAGEN 2026.<\/p>\n\n\n\n

[13]<\/a> NEWS DESK 2026.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Bibliografija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

BAXTER, Jason M. 2026. A Catholic classicist on Christopher Nolan\u2019s \u2018The Odyssey\u2019. America Magazine<\/em>, 17.7.2026. https:\/\/www.americamagazine.org\/film\/2026\/07\/17\/christopher-nolan-the-odyssey-catholic-review\/<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

BEARD, Mary. 2026. Mary Beard on The Odyssey: It\u2019s great, but where are Homer\u2019s jokes? The Times<\/em>, 15.7.2026. https:\/\/www.thetimes.com\/culture\/film\/article\/mary-beard-the-odyssey-sg3hhq087<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

CHRISTENSEN, Joel. 2026. A Homerist Reacts to Christopher Nolan\u2019s \u201cThe Odyssey\u201d. Hyperallergic<\/em>, 20.7.2026. https:\/\/hyperallergic.com\/a-homerist-reacts-to-christopher-nolans-the-odyssey\/<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

D\u2019ANGOUR, Armand. 2026. Expert Comment: Is Christopher Nolan\u2019s Odyssey faithful to Homer? University of Oxford<\/em>, 20.7.2026. https:\/\/www.ox.ac.uk\/news\/2026-07-20-expert-comment-is-christopher-nolans-odyssey-faithful-to-homer <\/a>(posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

DAVIDOWITZ, Ilan. 2026. The Odyssey (2026) Has a Historical Accuracy Problem (But Not That One). CANE \u2013 Classical Association of New England<\/em>, 5.8.2026. https:\/\/caneweb.org\/the-odyssey-2026-has-a-historical-accuracy-problem-but-not-that-one\/<\/a> (posjet 8.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

DUPONT, Marion. 2026. In Christopher Nolan\u2019s \u2018The Odyssey,\u2019 \u2018women are present everywhere in the construction of masculinity\u2019. <\/strong>Le Monde<\/em>, 26.7.2026. https:\/\/www.lemonde.fr\/en\/opinion\/article\/2026\/07\/26\/in-christopher-nolan-s-the-odyssey-women-are-present-everywhere-in-the-construction-of-masculinity_6755843_23.html<\/a> (posjet 10.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

HAUSER, Emily. 2026. A classicist\u2019s verdict on Nolan\u2019s Odyssey: a soulful hero flatters our times as women and nuance pushed overboard. The Guardian<\/em>, 15.7.2026. https:\/\/www.theguardian.com\/film\/2026\/jul\/15\/the-odyssey-christopher-nolan-classicists-verdict <\/a>(posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

ITALIE, Hillel. 2026. Not Greek to them. Scholars question Christopher Nolan\u2019s \u2018The Odyssey\u2019. Associated Press<\/em>, 19.7.2026. https:\/\/apnews.com\/article\/odyssey-christopher-nolan-greek-translators-ea67da1d543d021773824bd7e8de8abe<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

LESSER, Rachel. 2026. Nolan\u2019s \u201cOdyssey\u201d is Big on Suffering and the Grotesque, Short on Cunning and Women. Society for Classical Studies Blog<\/em>, 20.7.2026. https:\/\/classicalstudies.org\/scs-blog\/rlesser\/blog-nolan%E2%80%99s-odyssey-big-suffering-and-grotesque-short-cunning-and-women<\/a> (posjet 10.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

LOFFHAGEN, Emma. 2026. Christopher Nolan\u2019s The Odyssey<\/em> Gives UK Poetry Sales an Epic Boost. The Guardian<\/em>, 4. 8. 2026. https:\/\/www.theguardian.com\/books\/2026\/aug\/04\/christopher-nolan-the-odyssey-uk-poetry-sales-boost <\/a>(posjet 23. 9. 2026.)<\/p>\n\n\n\n

MATOVI\u0106, Petra. 2026. Nolanova \u201eOdiseja\u201d u kontekstu recepcije Homera. Historiografija.hr<\/em>, 11.8.2026. https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926<\/a> (posjet 8.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

NEWS DESK. 2026. \u2018The Odyssey\u2019 Sparks Sicily Tourism Boom with $500m Boost. The Express Tribune<\/em>, 1. 8. 2026. https:\/\/tribune.com.pk\/story\/2621421\/the-odyssey-sparks-sicily-tourism-boom-with-500m-boost<\/a> (posjet 23. 9. 2026.)<\/p>\n\n\n\n

REBEGGIANI, Stefano. 2026. Nolan\u2019s \u2018The Odyssey\u2019 is faithful in all the right ways. Angelus News<\/em>, 23.7.2026. https:\/\/angelusnews.com\/arts-culture\/odyssey-review\/<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

WILLIAMS, Owain. 2025. Thoughts on Matt Damon\u2019s Odysseus. Ancient History Magazine<\/em>, February 2025. <\/strong>https:\/\/www.karwansaraypublishers.com\/en-us\/blogs\/ancient-history-blog\/thoughts-on-matt-damons-odysseus<\/a> (posjet 8.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

WILSON, Emily. 2026. An Uncomplicated Man. London Review of Books<\/em>, 27.7.2026. https:\/\/www.lrb.co.uk\/the-paper\/v48\/n14\/emily-wilson\/an-uncomplicated-man<\/a> (posjet 9.9.2026.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-55479","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":55479,"position":0},"title":"Jasen Boko, “Tragovima Odiseja” – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":55479,"position":1},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":55479,"position":2},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":55479,"position":3},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":55479,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54744,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54744","url_meta":{"origin":55479,"position":5},"title":"Prikazivanje filma “Odiseja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Christopher Nolanov film, Odiseja, mitski je akcijski ep snimljen diljem svijeta kori\u0161tenjem potpuno nove IMAX\u00ae filmske tehnologije. Film po prvi put donosi Homerovu temeljnu sagu na IMAX\u00ae filmska platna i u kinima diljem svijeta. Izvorni naslov: The OdysseyRe\u017eiser: Christopher NolanUloge: Matt Damon, Tom Holland, Anne Hathaway, Robert Pattinson, Lupita Nyong'o,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55479","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55479"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55479\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55483,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55479\/revisions\/55483"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55479"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55479"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55479"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}