{"id":55359,"date":"2026-09-18T12:00:00","date_gmt":"2026-09-18T10:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55359"},"modified":"2026-09-18T11:52:36","modified_gmt":"2026-09-18T09:52:36","slug":"francois-dosse-gilles-deleuze-i-felix-guattari-ukrstena-biografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55359","title":{"rendered":"Fran\u00e7ois Dosse, &#8220;GILLES DELEUZE I F\u00c9LIX GUATTARI. Ukr\u0161tena biografija&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Fran\u00e7ois Dosse prati \u017eivot i delo dvojice autora, <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/alografije\/pregovori\/\">Gillesa Deleuzea<\/a> (1925\u20131995), filozofa i profesora na vi\u0161e francuskih univerziteta, i F\u00e9lixa Guattarija (1930\u20131992), psihoanaliti\u010dara, politi\u010dkog aktiviste i upravnika nesvakida\u0161nje psihijatrijske klinike La Bord. Njihovi putevi su neraskidivo povezani: vi\u0161e od dvadeset godina zajedno su pisali filozofske i psihoanaliti\u010dke knjige, uspevaju\u0107i da spoje stvarala\u010dki na\u010din mi\u0161ljenja s novim stilom izraza. Uticaj ovih dela na istoriju ideja danas je nesporan.<br>Deleuze i Guattari su se susreli 1969. godine. To je bio po\u010detak prijateljske saradnje i intelektualne pustolovine bez presedana. Od <em>Anti-Edipa<\/em> do <em>\u0160ta je filozofija?<\/em>, preko <em>Hiljadu ravni<\/em>, stvorili su izuzetno delo u \u010detiri ruke, koje se isti\u010de svojom konceptualnom inventivno\u0161\u0107u i raznoliko\u0161\u0107u referenci, a sve u slu\u017ebi njihove zajedni\u010dke borbe protiv psihoanalize i kapitalizma.<br>U ovoj ukr\u0161tenoj biografiji, koriste\u0107i neobjavljenu arhivsku gra\u0111u i ispituju\u0107i na stotine svedoka, Fran\u00e7ois Dosse isti\u010de logiku rada koji spaja teoriju i eksperiment, stvaranje koncepata, kriti\u010dku misao i dru\u0161tvenu praksu. On istra\u017euje tajne jedinstvene saradnje, koja predstavlja jo\u0161 uvek aktuelnu stranicu evropske istorije misli i ideja, na taj na\u010din uspevaju\u0107i da prika\u017ee bogatu intelektualnu panoramu tog razdoblja u Francuskoj, od ranih tridesetih godina, preko maja 1968, pa sve do prevrata s kraja osamdesetih. U delu nailazimo i na korisne prikaze misaonog sveta onih filozofa i pisaca koji su bitno uticali na rad dvojice klju\u010dnih aktera knjige \u2013 od Spinoze, Humea, Bergsona, <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/supplementa\/fridrih-nice-aristokratski-radikalizam-sa-niceovim-pismima-georgu-brandesu-georg-brandes\/\">Nietzschea<\/a>, <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/supplementa\/svakodnevni-zivot-frojda-i-njegovih-pacijenata-lidija-flem\/\">Freuda<\/a>, Bergsona, Prousta, Kafke, pa do <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/novo-1-jacques-lacan-prikaz-jednog-zivota-i-istorija-jednog-sistema-misljenja-elisabeth-roudinesco-2-el-greko-domenikos-teotokopulos-biografija-pandelis-prevelakis\/\">Lacana <\/a>i <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/misel-fuko\/\">Foucaulta<\/a>. Dosseova knjiga ne nudi jednu ukr\u0161tenu biografiju, ve\u0107 mno\u0161tvo kratkih, ve\u0161to uklopljenih i isprepletanih biografija; ona tako\u0111e razmatra posthumni odjek Deleuzeove i Guattarijeve misli i njen uticaj na intelektualne, akademske i profesionalne krugove.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fran\u00e7ois Dosse<\/strong>, ro\u0111en 1950, francuski je istori\u010dar i epistemolog, koji se specijalizovao za francusku intelektualnu istoriju druge polovine XX veka. Napisao je dvotomnu <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/uskoro-istorija-strukturalizma-1-polje-znaka-1945-1966-fransoa-dos\/\">Istoriju strukturalizma<\/a> (franc. 1991. i 1992, srpski prevod 2016. i 2019, Karpos), kao i <em>Povest o francuskim intelektualcima<\/em> (<em>La Saga des intellectuels fran\u00e7ais<\/em>), tako\u0111e u dva toma (franc. 2018). Poznat je i po brojnim biografijama posve\u0107enim francuskim filozofima i istori\u010darima, kao \u0161to su biografije Paula Ricoeura (<em>Paul Ric\u0153ur. Les sens d\u2019une vie<\/em>, 1997), Michela de Certeaua (<em>Michel de Certeau.<\/em> <em>Le marcheur bless\u00e9<\/em>, 2002), biografije posve\u0107ene Castoriadisu (<em>Castoriadis. Une vie<\/em>, 2014), Pierreu Norau (<em>Pierre Nora. Homo Historicus<\/em>, 2011) i Pierreu Vidal-Naquetu (<em>Pierre Vidal-Naquet. Une vie<\/em>, 2020).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prevod: Goran Bojovi\u0107<br>Broj strana: 622<br>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/gilles-deleuze-i-felix-guattariukrstena-biografijafrancois-dosse\/\">https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/gilles-deleuze-i-felix-guattariukrstena-biografijafrancois-dosse\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6aad276906fc5&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6aad276906fc5\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"569\" height=\"788\" data-attachment-id=\"55360\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=55360\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"569,788\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Dosse\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?resize=569%2C788&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-55360\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?w=569&amp;ssl=1 569w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?resize=217%2C300&amp;ssl=1 217w\" sizes=\"auto, (max-width: 569px) 100vw, 569px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55360,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-55359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U ovoj ukr\u0161tenoj biografiji, koriste\u0107i neobjavljenu arhivsku gra\u0111u i ispituju\u0107i na stotine svedoka, Fran\u00e7ois Dosse isti\u010de logiku rada koji spaja teoriju i eksperiment, stvaranje koncepata, kriti\u010dku misao i dru\u0161tvenu praksu. On istra\u017euje tajne jedinstvene saradnje, koja predstavlja jo\u0161 uvek aktuelnu stranicu evropske istorije misli i ideja, na taj na\u010din uspevaju\u0107i da prika\u017ee bogatu intelektualnu panoramu tog razdoblja u Francuskoj, od ranih tridesetih godina, preko maja 1968, pa sve do prevrata s kraja osamdesetih.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Dosse.webp?fit=569%2C788&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":55359,"position":0},"title":"Gostovanje predstave &#8211; George Bernard Shaw, &#8220;Oru\u017eje i \u010dovjek&#8221; &#8211; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":55266,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55266","url_meta":{"origin":55359,"position":1},"title":"Pet stolje\u0107a nakon Moha\u010da \u2013 novi prilozi povodom 500. godi\u0161njice bitke","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 500. obljetnice Moha\u010dke bitke, jednoga od prijelomnih doga\u0111aja hrvatske, ugarske i srednjoeuropske povijesti, posljednjih su tjedana na internetskim portalima objavljeni brojni stru\u010dni i popularno-znanstveni prilozi. Obljetnica je potaknula ponovno razmatranje vojnih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih posljedica poraza 29. kolovoza 1526., ali i pitanja njegova mjesta u hrvatskoj povijesnoj periodizaciji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":55359,"position":2},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":55359,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":55359,"position":4},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":55359,"position":5},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55359"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55362,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55359\/revisions\/55362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}