{"id":55338,"date":"2026-09-17T18:30:00","date_gmt":"2026-09-17T16:30:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338"},"modified":"2026-09-17T14:25:51","modified_gmt":"2026-09-17T12:25:51","slug":"snjezana-koren-i-dea-maric-koncepti-kojima-razumijemo-svijet-oko-sebe-godinu-dana-projekta-kompas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","title":{"rendered":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 – Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS"},"content":{"rendered":"\n
\n\n\n\n

Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107<\/p>\n\n\n\n

Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n

Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS<\/h3>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za razumijevanje modernog i suvremenog dru\u0161tva<\/em>, skra\u0107eno KOMPaS (\u0161ifra NPOO 581-990-1027). U nazivu stoji i pitanje kojim se projekt vodi: razumiju li mladi ljudi koncepte poput nacije, dr\u017eave, demokracije, rata ili identiteta dovoljno dobro da im oni doista mogu poslu\u017eiti kao alati za razumijevanje svijeta oko sebe?<\/p>\n\n\n\n

Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program NextGenerationEU. Okuplja interdisciplinarni tim povjesni\u010dara, sociologa, psihologa te stru\u010dnjaka za u\u010denje i podu\u010davanje povijesti i sociologije s Odsjeka za povijest i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz vanjske suradnike s Instituta za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu te Javne ustanove Spomen-podru\u010dja Jasenovac. Voditeljica projekta je dr. sc. Snje\u017eana Koren, a \u010dlanovi istra\u017eiva\u010dkog tima su dr. sc. Tvrtko Jakovina, dr. sc. Rodoljub Jovanovi\u0107, dr. sc. Nikola Toma\u0161egovi\u0107, dr. sc. \u0110ur\u0111ica Dega\u010d, Dea Mari\u0107, Loranda Mileti\u0107, doktorand Ivan \u0106ori\u0107 te diplomantice Tamara Kre\u0161i\u0107 i Irena Ragu\u017e. Projekt \u0107e trajati do 2029. godine.<\/p>\n\n\n\n

Projekt polazi od pretpostavke da koncepti poput dr\u017eave ili nacije nisu tek definicije koje u\u010denici trebaju nau\u010diti za ocjenu iz povijesti ili sociologije, ve\u0107 temeljni spoznajni aparat koji mladima omogu\u0107uje razumijevanje dru\u0161tva u kojemu \u017eive i aktivno sudjelovanje u raspravama o va\u017enim dru\u0161tvenim pitanjima. No, kurikulumi povijesti uglavnom su usmjereni na podu\u010davanje konkretnih povijesnih doga\u0111aja i procesa, dok se manje pa\u017enje posve\u0107uje samim konceptima koji daju smisao tim sadr\u017eajima. Primjerice, da bi u\u010denik doista razumio naslov nastavne jedinice \u201eUzroci Francuske revolucije\u201c, nije dovoljno poznavati \u010dinjenice o doga\u0111ajima iz 1789. godine. Potrebno je razumjeti i zna\u010denje dvaju klju\u010dnih koncepata: uzroka i revolucije. To podrazumijeva vi\u0161e od pukog memoriranja njihovih definicija. U\u010denici trebaju razviti sposobnost primjene tih koncepata na razli\u010dite povijesne situacije, jer upravo oni predstavljaju misaoni okvir za tuma\u010denje konkretnih zbivanja. Za razliku od povijesti, kurikulumi sociologije su u ve\u0107oj mjeri organizirani oko temeljnih dru\u0161tvenih koncepata. No, sociologija se naj\u010de\u0161\u0107e podu\u010dava samo jednu godinu u gimnazijskom obrazovanju. Nasuprot tome, povijest se podu\u010dava i u osnovnoj \u0161koli i u razli\u010ditim tipovima srednjih \u0161kola pa stoga ostaje klju\u010dan predmet za sustavni razvoj konceptualnog vokabulara potrebnog za razumijevanje modernog i suvremenog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010dki tim pristupa prou\u010davanju ovih koncepata iz tri disciplinarna kuta. Didaktika povijesti razlikuje supstantivne koncepte, poput dr\u017eave, revolucije ili autoritarizma, od disciplinarnih, koji se odnose na to kako povjesni\u010dari istra\u017euju i obja\u0161njavaju pro\u0161lost (uzroci, posljedice, promjene, izvori, perspektive, interpretacije). Sociologija prati sli\u010dnu logiku svojim aparatom koji s jedne strane \u010dine koncepti poput identiteta, nejednakosti, obitelji koji se odnose na konkretne dru\u0161tvene fenomene, a s druge strane koncepti poput sociolo\u0161ke imaginacije i razina dru\u0161tvene stvarnosti koji predstavljaju alate za interpretaciju dru\u0161tvenih fenomena. Psihologija pak obja\u0161njava za\u0161to su koncepti uop\u0107e potrebni: oni su na\u010din na koji um povezuje pojedina\u010dne informacije u prepoznatljive obrasce i strukture (generalizacije, kategorije, klasifikacije, principe, teorije, modele).<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je podijeljeno u nekoliko faza. Prva faza obuhva\u0107a analizu koncepata u osnovno\u0161kolskim i srednjo\u0161kolskim kurikulumima te visoko\u0161kolskim silabima, kako bi se utvrdilo koji se koncepti pojavljuju u tim dokumentima te \u0161to se utje\u010de na njihov odabir, razradu i interpretaciju. U ovoj fazi predvi\u0111ena je i anketa me\u0111u nastavnicima povijesti i sociologije o tome kako te koncepte podu\u010davaju.<\/p>\n\n\n\n

Druga faza, koja slijedi u naredne dvije godine, bit \u0107e usmjerena na u\u010denike. Intervjuima i fokusnim grupama ispitivat \u0107e se ne samo kako mladi kognitivno razumiju te koncepte, nego i kako na njihovo poimanje demokratskih i gra\u0111anskih vrijednosti utje\u010du emocije i pripadnost razli\u010ditim dru\u0161tvenim, pa i etni\u010dkim skupinama. Tre\u0107a, zavr\u0161na faza, projekta KOMPaS vra\u0107a se u u\u010dionicu: na temelju rezultata istra\u017eivanja u prve dvije faze projekta nastojat \u0107e odgovoriti na potrebe nastavnika i u\u010denika te utjecati na unapre\u0111enje nastavne prakse. Zato se planiraju radionice za nastavnike povijesti i sociologije te izrada repozitorija nastavnih materijala o u\u010denju i podu\u010davanju o odabranim konceptima.<\/p>\n\n\n\n

Konkretni rezultati vidljivi su ve\u0107 u prvoj godini projekta. Nakon analize kurikuluma i silaba, istra\u017eiva\u010dki tim odabrao je koncepte na kojima \u0107e se dalje raditi, kako zbog njihove frekventnosti, tako i njihove va\u017enosti za razumijevanje suvremenog dru\u0161tva. U sredi\u0161tu su rat, dr\u017eava i nacija te s njima povezani koncepti poput identiteta, ideologije, demokracije, migracija i nasilja. Pokrenuta je dubinska analiza artikulacije pojedinih koncepata u kurikulumima: Dea Mari\u0107 i \u0110ur\u0111ica Dega\u010d bave se nacionalnim identitetom u hrvatskim kurikulumima dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih predmeta, Snje\u017eana Koren konceptom rata u kurikulumima Hrvatske i Kantona Sarajevo, Nikola Toma\u0161egovi\u0107 konceptima nacije i nacionalizma, a Rodoljub Jovanovi\u0107 i Dea Mari\u0107 konceptom nasilja. Zapo\u010deti su i intervjui s kreatorima i izvo\u0111a\u010dima visoko\u0161kolskih programa u Austriji i Njema\u010dkoj koji se bave povije\u0161\u0107u Hrvatske i Jugoisto\u010dne Europe. Tvrtko Jakovina i Ivan \u0106ori\u0107 prate kako se u tim programima prepli\u0107u nacionalne, transnacionalne i globalne perspektive. Uz to, u sklopu projekta nastavlja se istra\u017eivanje za doktorski rad Dee Mari\u0107 o odnosu povijesnog mi\u0161ljenja i prihva\u0107anja nacionalnih narativa kod mladih, diplomski rad Irene Ragu\u017e (mentor Nikola Toma\u0161egovi\u0107) o konceptu ideologije u ud\u017ebenicima povijesti, te istra\u017eivanje Tamare Kre\u0161i\u0107 o odnosu izme\u0111u razumijevanja demokracije i kolektivne akcije na primjeru studentskih prosvjeda u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja predstavljeni su i \u0161iroj publici. Projekt je u svibnju 2026. predstavljen prvo na Trinaestom festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, a potom i na Danu projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Krajem kolovoza uslijedile su i dvije me\u0111unarodne konferencije na kojima su \u010dlanovi projektnog tima odr\u017eali ukupno pet izlaganja. Na konferenciji HEIRNET (History Educators Research Network) u Padovi Dea Mari\u0107 i Rodoljub Jovanovi\u0107 predstavili su projekt te vlastita istra\u017eivanja, a Snje\u017eana Koren vlastito istra\u017eivanje nastalo u okviru projekta. Na 17. konferenciji Europskog sociolo\u0161kog udru\u017eenja (ESA) u Var\u0161avi svoja su istra\u017eivanja predstavile \u0110ur\u0111ica Dega\u010d i Tamara Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Takva prisutnost na me\u0111unarodnim konferencijama u prvoj godini rada ukazuje na dinamiku kojom se projekt razvija. Sljede\u0107e dvije godine tim \u0107e nastaviti sa zapo\u010detim istra\u017eivanjima te raditi na pripremi i realizaciji anketnih upitnika i pitanja za fokusne grupe s mladima. Rije\u010d je o dijelu istra\u017eivanja u kojem se dosada\u0161nja teorijska i kurikulumska analiza susre\u0107e s iskustvima i stavovima u\u010denika. Ta faza istra\u017eivanja treba pokazati kako i u kojoj mjeri mladi ljudi rabe koncepte predvi\u0111ene kurikulumima i silabima za razumijevanje svijeta oko sebe te suvremenih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih pitanja.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u0160ifra projekta: NPOO 581-990-1027. Vi\u0161e o projektu KOMPaS na: https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/projekti\/#<\/a>. Uskoro \u0107e biti dostupna i zasebna mre\u017ena stranica projekta.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or the European Education and Culture Executive Agency (EACEA). Neither the European Union nor EACEA can be held responsible.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/td>\"\"
<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-55338","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za razumijevanje modernog i suvremenog dru\u0161tva, skra\u0107eno KOMPaS (\u0161ifra NPOO 581-990-1027).\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":55338,"position":0},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":55338,"position":1},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":55338,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":55338,"position":3},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":55338,"position":4},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":55338,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55338"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55355,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55338\/revisions\/55355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}