\n\t\t\t\tSkup je organiziran to\u010dno pola stolje\u0107a nakon \u0161to je skupina hrvatskih politi\u010dkih emigranata, predvo\u0111ena Zvonkom Bu\u0161i\u0107em, 10. rujna 1976. izvr\u0161ila otmicu ameri\u010dkog putni\u010dkog zrakoplova. Uvodnu rije\u010d odr\u017eao je Radoslav Zaradi\u0107, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, koji je na samom po\u010detku podsjetio kako se susret odr\u017eava u sjeni trinaeste obljetnice smrti Zvonka Bu\u0161i\u0107a (1. rujna) te nedavnoga odlaska njegove supruge Julienne Bu\u0161i\u0107 (21. svibnja), zbog \u010dega je skup zapo\u010deo minutom \u0161utnje. Posebno je pozdravio obitelj pokojnog Zvonka Bu\u0161i\u0107a koja je prisustvovala doga\u0111aju. U ime Splitsko-dalmatinske \u017eupanije pozdrav je uputio pro\u010delnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu za\u0161titu i ljudska prava Damir Gabri\u0107, a u ime grada Splita pro\u010delnica Upravnog odjela za kulturu, ba\u0161tinu i turizam dr. Silvana Burilovi\u0107 Crnov.<\/p>\n\n\n\n
U svojem izlaganju Zaradi\u0107 je naglasio kako sama otmica zrakoplova nije bila cilj akcije, nego sredstvo kojim su njezini akteri nastojali privu\u0107i me\u0111unarodnu pozornost na hrvatsko pitanje. Jedini zahtjev otmi\u010dara bila je objava teksta Deklaracije, autora Brune Bu\u0161i\u0107a, na naslovnicama pet vode\u0107ih svjetskih dnevnih tiskovina uz distribuciju letaka iznad vi\u0161e sjevernoameri\u010dkih i europskih gradova, nakon \u010dega su se otmi\u010dari u Parizu mirno predali.<\/p>\n\n\n\n
Analiziraju\u0107i sadr\u017eaj Deklaracije, napisane pod pseudonimom \u201eVrhovnog zapovjedni\u0161tva\u201c, Zaradi\u0107 je istaknuo kako se dokument pozivao na Op\u0107u deklaraciju UN-a o ljudskim pravima iz 1948. godine i pravo na nacionalno samoodre\u0111enje. U dokumentu se ukazivalo na ekonomski kolonijalizam te kulturni i jezi\u010dni etnocid. Deklaracija je istodobno nudila viziju slobodne Hrvatske izvan vojnih i politi\u010dkih blokova, nagla\u0161avaju\u0107i da borba nije usmjerena protiv srpskog naroda nego protiv beogradskog poretka.<\/p>\n\n\n\n
Osvr\u0107u\u0107i se na pravni epilog i tragi\u010dnu pogibiju njujor\u0161kog policajca Briana Murrayja, Zaradi\u0107 je podsjetio na drugostupanjsku presudu \u017dalbenog suda SAD-a za Drugi okrug od 30. listopada 1978., kojom su optu\u017eeni osu\u0111eni za zra\u010dno piratstvo i zavjeru, napomenuv\u0161i da ameri\u010dko zakonodavstvo tada jo\u0161 nije poznavalo dana\u0161nju zakonsku definiciju terorizma. Posebno je citirao nekoliko izjava i pisama okru\u017enog suca Johna R. Bartelsa u kojima je izri\u010dito naveo da bra\u010dni par Bu\u0161i\u0107 ne smatra teroristima te da je naknadna odluka o odbijanju otpusta bila neuobi\u010dajeno i nepotrebno o\u0161tra.<\/p>\n\n\n\n
Prvo znanstveno izlaganje pod naslovom \u201ePercepcija slu\u010daja Zvonka Bu\u0161i\u0107a (1976. \u2013 2008.): izme\u0111u Jugoslavije, SAD-a i Hrvatske\u201c odr\u017eala je dr. sc. Andrijana Perkovi\u0107 Palo\u0161 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, autorica knjige Vlada demokratskog jedinstva<\/em>. Njezina se analiza temeljila na osobnim arhivima Julienne Eden Bu\u0161i\u0107 i Tihomira Bu\u0161i\u0107a (SDB dokumentacija, tisak) te diplomatskim telegramima iz zbirki WikiLeaks i Office of the Historian.<\/p>\n\n\n\nDr. sc. Perkovi\u0107 Palo\u0161 prikazala je odnos jugoslavenskog re\u017eima prema politi\u010dkom nasilju, usporediv\u0161i ga s odbijanjem izru\u010denja me\u0111unarodnog bjegunca Ilicha Ramireza Sancheza \u201eCarlosa\u201c Njema\u010dkoj nakon M\u00fcnchena 1972. S druge strane, SAD je potporu neovisnosti Jugoslavije smatrao branom od sovjetskog utjecaja, pa su memorandumi iz 1977. i 1978. potvrdili ameri\u010dku distanciranost od hrvatske emigracije i namjeru da se predsjedniku Titu doka\u017ee odlu\u010dnost u ka\u017enjavanju.<\/p>\n\n\n\n
Izlaganje je obuhvatilo analizu brojnih pisama utjecajnih pojedinaca u SAD-u koji su se zalagali za uvjetni otpust ili premje\u0161taj Zvonka Bu\u0161i\u0107a u Hrvatsku \u2013 od suca Bartelsa (1989., 1991., 1992.), voditelja pokreta za prava osoba s invaliditetom Evana Kempa (1993.), senatora Marka O. Hatfielda (1993.), biv\u0161eg predsjednika B\u2019nai B\u2019ritha Tommyja Baera (1999.), umirovljenog veleposlanika Thomasa P. Meladyja (2006.) te \u010dika\u0161kog kardinala Francisa Georgea (2006.). Kempovo pismo iz 1993. godine otkrilo je da su visoki izvori potvrdili kako je pritisak jugoslavenske vlade bio \u010dimbenik od izrazito velike va\u017enosti pri odbijanju otpusta.<\/p>\n\n\n\n
Autorica je ukazala i na selektivnost i nedosljednost ameri\u010dke politike kroz presedane premje\u0161taja komunisti\u010dke aktivistice Silvije Baraldini 1999. te ubla\u017eavanje kazni i osloba\u0111anje pripadnika portorikanske paravojne skupine FALN u kolovozu i rujnu 1999. pod predsjednikom Billom Clintonom. U zavr\u0161nom dijelu izlaganja prikazane su slu\u017ebene inicijative hrvatskih vlasti (Sanader 1993., Tu\u0111man 1994. i 1996., Vlada RH 1995., oporba 1999., Tom\u010di\u0107 2003., kardinal Bozani\u0107 2008.) te gra\u0111anske akcije pod vodstvom dr. Tihomira Bu\u0161i\u0107a, poput peticije s 200.000 potpisa prikupljenih 1996. godine na splitskoj Pjaci, pisma op\u0107inskih sudaca u Splitu predsjedniku Tu\u0111manu te prosvjeda pred ameri\u010dkim veleposlanstvom u Zagrebu 2002., sve do Bu\u0161i\u0107eva izlaska na slobodu 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n
Drugo izlaganje pod naslovom \u201eVi\u0161e od otmice: Julienne i Zvonko Bu\u0161i\u0107 u tajnim dokumentima iz hladnog rata\u201c odr\u017eao je dr. sc. Luka Knez s Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, autor monografije Slu\u010daj Mlinar<\/em> i tajnik zadarskog Ogranka Matice hrvatske.<\/p>\n\n\n\nDr. sc. Knez smjestio je doga\u0111aje u hladnoratovski okvir prioriteta Zapada \u2013 odr\u017eavanja Jugoslavije (\u201ekeeping Tito afloat\u201c) nakon razlaza Tita i Staljina 1948. godine. Na temelju arhivskoga gradiva SDS-a RSUP-a SRH i obavje\u0161tajnih izvora, Knez je rekonstruirao po\u010detak obavje\u0161tajne obrade nad Zvonkom Bu\u0161i\u0107em 1969. godine preko suradnika pod \u0161ifrom \u201ePutnik\u201c te u okviru akcije \u201eKlek\u201c.<\/p>\n\n\n
\n
\n\t\t\t\n\t\t\t\tPredava\u010d je iznio detalje o akciji iz studenog 1970. kada je Julienne Bu\u0161i\u0107 bacala letke s nebodera u Zagrebu, nakon \u010dega je bila pritvorena te je imala za\u0161titu Generalnog konzulata SAD-a. Prikazano je i razdoblje boravka u Austriji 1971. pod opse\u017enim nadzorom austrijskog STAPO-a i jugoslavenske slu\u017ebe te protjerivanje iz Salzburga u listopadu 1971. Knez je naglasio kako su stvarni motiv odlaska u SAD i same otmice bili senzibiliziranje javnosti i neposredan strah od likvidacije od strane jugoslavenskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n
U analizi same otmice prikazani su dokumenti jugoslavenske akcije \u201eLet\u201c, uklju\u010duju\u0107i depe\u0161u saveznog sekretara Franje Herljevi\u0107a od 11. rujna 1976. koja je zabilje\u017eila stvaranje slike o \u201evrlo ljubaznim otmi\u010darima koji su prinu\u0111eni skrenuti pa\u017enju svetu\u201c. Iz arhivskih spisa FBI-a i dokumentacije SDS-a izveden je zaklju\u010dak kako je izricanje visoke kazne bio takti\u010dki potez ameri\u010dkih vlasti zbog politi\u010dkoga pritiska Jugoslavije. Na koncu izlaganja Knez je najavio skora\u0161nji izlazak zbornika znanstvenih radova posve\u0107enih istoimenoj temi i znanstveni skup u Zadru u listopadu ove godine. Okrugli stol pratila je ispunjena dvorana posjetitelja razli\u010ditih generacija, a nakon izlaganja razvila se i rasprava s brojnim pitanjima i komentarima od strane splitske publike.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/hu-benedikt.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/IMG-20260911-WA0044-1024x768.jpg?resize=860%2C645&ssl=1\")