{"id":55256,"date":"2026-09-11T10:45:00","date_gmt":"2026-09-11T08:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256"},"modified":"2026-09-09T11:57:54","modified_gmt":"2026-09-09T09:57:54","slug":"1983-miljenko-jergovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","title":{"rendered":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107"},"content":{"rendered":"\n

Roman 1983.<\/em> Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U na\u0161im odrastanjima razne su nam godine bitne i va\u017ene. Neke su prijelomne, neke veselije, neke opasnije, no zasigurno smo i najsna\u017eniji, i najranjiviji, i najsamopouzdaniji, i s najvi\u0161e sumnji u sebe kada nam je sedamnaest, kada se bli\u017ei kraj srednjo\u0161kolskog obrazovanja, kada smo dovoljno odrasli za sve, a jo\u0161 ne znamo \u0161to je pred nama. Miljenko Jergovi\u0107 u svom novom romanu 1983.<\/em> uranja u sebe samoga iz te godine i precizno rekonstruira jednu godinu koja traje do po\u010detka Olimpijskih igara u Sarajevu te onoga sebe iz te godine, mladi\u0107a koji od sada ve\u0107 mitskoga Sepetarevca hoda gradskim ulicama, obilazi knji\u017eare i klubove, kafi\u0107e, ali i opsesivno \u010dita novine te slu\u0161a punk<\/em> i rock<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U 1983.<\/em> pred nama se rastvara godina u kojoj je \u0160ibenki bilo pokradeno prvenstvo, u kojoj je Danilo Ki\u0161 u sabranim djelima izdao novu knjigu Enciklopediju mrtvih<\/em>, godina u kojoj traje su\u0111enje muslimanskim intelektualcima, ali i u kojoj taj tinejd\u017eer u zadimljenom Bugattiju, kamo zapravo i ne pripada, slu\u0161a matricu prvog Bajagina albuma. Godina obilje\u017eena neizvjesno\u0161\u0107u i strahom od odlaska u vojsku, vi\u0161e negoli od upisa na fakultet, ali i prepuna malih radosti, u kojoj nitko ni u primislima ne sluti katastrofu koja \u0107e zapo\u010deti ni deset godina poslije.<\/p>\n\n\n\n

Miljenko Jergovi\u0107 o\u017eivljava tu godinu i svijet kakav vi\u0161e ne postoji. Sada je taj svijet fiksiran kao jedan od mogu\u0107ih svjetova kojem vjerujemo vi\u0161e nego bilo kojoj povijesti. Kroz arheologiju sje\u0107anja, kroz doga\u0111aje kolektivne memorije i one sasvim osobne pisac u ovim romanesknim manevrima, kako je 1983.<\/em> podnaslovljena, pokazuje i dokazuje da se roman krije svugdje, ali da ga tek rijetki mogu napisati na na\u010din da im vjerujemo.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Miljenko Jergovi\u0107 ro\u0111en je u Sarajevu 1966. godine. \u0160est mu je kad burovitoga jesenjeg jutra pje\u0161a\u010di od ku\u0107e u Gornjoj vali do \u0161kole u Donjoj vali, i prvi put jasno osjeti dvije osobe u sebi. Jedna je taj dje\u010dak koji upravo ide u \u0161kolu, a druga odrastao \u010dovjek, tjeskoban i upla\u0161en. Nadnesen nad dje\u010daka, komentira ga s drugog kraja svijesti. S godinama razlika izme\u0111u dvije osobe nije se smanjivala, premda se dijete mijenjalo i u odre\u0111enom smislu raslo. Dijete je napisalo svu fikciju, proznu i pjesni\u010dku. Odrasli bavi se novinarstvom, pi\u0161e o knjigama i o umjetnosti. Prva osoba umije pre\u0107i na poslove druge osobe. Druga nikad ne prelazi na poslove prve. Nije osjetio strepnju da bi se mogli sasvim razdvojiti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tiskano u listopadu 2025. godine
ISBN: 9789533588421
592p<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Op\u0161irnije<\/strong>: https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/1983\/<\/a>\u00a0<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":6,"featured_media":55257,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-55256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":55256,"position":0},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":55256,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":55256,"position":2},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":55256,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":55256,"position":4},"title":"Filip \u0160imunjak – prikaz knjige – Anthony Kaldellis, “Byzantium Unbound”, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54446","url_meta":{"origin":55256,"position":5},"title":"Film “De Gaulle: U sjeni otpora”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kada se \u010dini da je sve izgubljeno \u2013 po\u010dinje pri\u010da o \u010dovjeku koji je odbio kapitulirati. Lipanj 1940. Francuska je pora\u017eena i potpisuje primirje. Dok se zemlja uru\u0161ava, jedan nepoznati general odbija prihvatiti poraz. Sam, bez vojske, bez politi\u010dke podr\u0161ke i bez ikakvih jamstava, odlazi u London s gotovo ludom\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55256"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55258,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55256\/revisions\/55258"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55257"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}