{"id":55080,"date":"2026-08-25T13:05:00","date_gmt":"2026-08-25T11:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080"},"modified":"2026-08-24T22:49:46","modified_gmt":"2026-08-24T20:49:46","slug":"stig-dagerman-njemacka-jesen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55080","title":{"rendered":"Stig Dagerman, &#8220;Njema\u010dka jesen&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac <strong><a href=\"https:\/\/neolit.hr\/autori\/stig-dagerman\/\">Stig Dagerman<\/a><\/strong> odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 <strong><em>Njema\u010dka jesen<\/em><\/strong> \u2013 potresno, duboko humano i literarno briljantno djelo koje se i danas smatra jednim od najva\u017enijih dokumentarnih zapisa 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga precizna je vivisekcija poraza. Dagerman silazi u poplavljene podrume razru\u0161enih gradova, ulazi u pretrpane vagone vlakova bez voznog reda i sjedi za oskudnim stolovima ljudi koji su izgubili sve \u2013 od krova nad glavom do prava na dostojanstvo. Njegovo oko precizno bilje\u017ei sivilo gladi i teret kolektivne krivnje koji priti\u0161\u0107e pre\u017eivjele.<\/p>\n\n\n\n<p>Dagermanov stil, istovremeno suzdr\u017ean i pro\u017eet sna\u017enom empatijom, postavlja klju\u010dno pitanje: mo\u017ee li se iz pepela i mr\u017enje ponovno izgraditi ljudskost? <em>Njema\u010dka jesen<\/em> univerzalna je meditacija o patnji, pravdi i tankoj granici izme\u0111u civilizacije i barbarstva.<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 Od mladog pisca koji putuje spaljenom i razorenom poslijeratnom Njema\u010dkom u\u010dim \u0161to zna\u010di pisati li\u0161en srd\u017ebe i predrasuda. Sine ira et studio.<\/em> <strong>(Elfriede Jelinek, iz predgovora)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 Opisuju\u0107i \u017eivote pojedinaca, Dagerman raskrinkava sve generalizacije o Njema\u010dkoj. Bezna\u0111e i patnje koje izviru iz njegovih eseja potvr\u0111uju da je svaka jednostrana optu\u017eba proma\u0161ena.<\/em> <strong>(Johan \u00d6stling, Svenska Dagbladet)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Osvrti na knjigu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;&#8230;\u0160vedski se autor\u2026 pona\u0161a vi\u0161e nego anga\u017eirano, humanisti\u010dki, ali i problemski polemi\u010dno, aktivno i \u017eustro pi\u0161u\u0107i, uz \u017eivopisne prikaze tada\u0161njih konkretnih \u017eivotnih situacija, i zahtjevne politi\u010dko filozofske diskusije, odnosno isprepli\u0107u\u0107i prirodnim i naro\u010ditim darom, ali i znanjem, erudicijom, u svom napetom polemi\u010dnom tekstu jedno i drugo, pokazuju\u0107i time izvanredan dar za o\u0161troumne dru\u0161tvene analize, koje odva\u017eno, vite\u0161ki neprikosnoveno, stoje na putu traganja za su\u0161tinskim istina ponora ljudske svijesti, psihologije i emocija&#8230;&#8221; (<strong>Tatjana Groma\u010da<\/strong>: <em>Dokumentaristi\u010dki zapisi iznimne knji\u017eevne vrijednosti<\/em>, <strong><a href=\"https:\/\/www.istra24.hr\/kultura\/stig-dagerman-njemacka-jesen-dokumentaristicki-zapisi-iznimne-knjizevne-vrijednosti?fbclid=IwY2xjawRtqp9leHRuA2FlbQIxMQBzcnRjBmFwcF9pZBAyMjIwMzkxNzg4MjAwODkyAAEeEnR4IJRwx__WkB3IHVDO-XiC0s_6wjLuKYnNUHDe5iuAIlqXdQ1eiQ9GEa0_aem_N4lWGq_naOyeDTT2NV1QAg\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Istra24<\/a><\/strong>, 19. 4. 2026.)<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Dagerman&#8230; ko\u0161marni Hamburg, i cijelu Njema\u010dku kojom \u0107e putovati, opisuje ujedno izvjestiteljski to\u010dno i prozno zavodljivo. Ne da se pretjerivanjima niti patetici&#8230; ve\u0107 pi\u0161e jednu divnu esejisti\u010dku prozu, nepretenciozan putopis po jednoj dr\u017eavi, a zapravo europskoj povijesti i svijesti 20. stolje\u0107a&#8230;&#8221; (<strong>Ena Katarina Haler<\/strong>: <em>Stvarnost, ru\u0161evna i bijedna do neprepoznatljivosti<\/em>, BestBook, Express, 8. 5. 2026.)<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;&#8230;S kime razgovaramo kada preko Stiga Dagermana razgovaramo s mladim njema\u010dkim piscem? Te\u0161ko je objasniti njegova proturje\u010dja, razumjeti njegove stavove. Ali kada eremita stavimo u niz s bljedunjavim pu\u010dko\u0161kolskim u\u010diteljem, s ra\u010dunovo\u0111om slabog \u017eeluca, \u010duvarom bloka s o\u010dima vjeverice i bakicom s vu\u010djim zubima\u2026 stvari postaju jasnije, sve je dio iste tragikomi\u010dne procesije oportunizma, konformizma, nacionalizma, eskapizma, ogor\u010denosti, mediokritetstva, idiotizma&#8230;&#8221; (<strong>Dragan Jurak<\/strong>: <em>Dvostruko dno denacifikcije<\/em>, <strong><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/dvostruko-dno-denacifikcije\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Portal Novosti<\/a><\/strong>, 14. 6. 2026.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Publicistika <\/p>\n\n\n\n<p>Sa \u0161vedskog preveo Edin Badi\u0107 <\/p>\n\n\n\n<p>136 str.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj ulomak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-neolit wp-block-embed-neolit\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"qViRstW1KQ\"><a href=\"https:\/\/neolit.hr\/trgovina\/njemacka-jesen\/\">Njema\u010dka jesen<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Njema\u010dka jesen&#8221; &#8212; Neolit\" src=\"https:\/\/neolit.hr\/trgovina\/njemacka-jesen\/embed\/#?secret=K8IUOO6sD8#?secret=qViRstW1KQ\" data-secret=\"qViRstW1KQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55081,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-55080","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"U jesen 1946. godine, dok se Europa jo\u0161 uvijek oporavljala od ratnih trauma, mladi \u0161vedski novinar i pisac Stig Dagerman odlazi u Njema\u010dku kako bi izvje\u0161\u0107ivao o stanju u pora\u017eenom Reichu. Ono \u0161to je zabilje\u017eio nije bila klasi\u010dna reporta\u017ea o politici i odnosu elita prema nacizmu, ve\u0107 Njema\u010dka jesen \u2013 potresno, duboko humano i literarno briljantno djelo koje se i danas smatra jednim od najva\u017enijih dokumentarnih zapisa 20. stolje\u0107a.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/dagerman.jpg?fit=902%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":55080,"position":0},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":55080,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":55080,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":55080,"position":3},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":55080,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":55080,"position":5},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55080"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55080\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55082,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55080\/revisions\/55082"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55081"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}