{"id":55040,"date":"2026-08-21T09:02:00","date_gmt":"2026-08-21T07:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040"},"modified":"2026-08-20T23:34:28","modified_gmt":"2026-08-20T21:34:28","slug":"eric-emmanuel-schmitt-noin-sin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","title":{"rendered":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Noin sin<\/em>\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O romanu:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem Josephu, sinu jedincu iz \u017eidovske obitelji, prijeti opasnost od nacisti\u010dkih deportacija. Kako bi ga spasili, roditelji ga povjeravaju grofici de Sully, a zatim i seoskom \u017eupniku ocu Ponsu \u2013 skromnom, ali plemenitom sve\u0107eniku koji, uz pomo\u0107 mje\u0161tana, skriva \u017eidovsku djecu te im tako spa\u0161ava \u017eivot. U tome mu osobito poma\u017ee gospo\u0111ica Marcelle, ljekarica koja izra\u0111uje la\u017ene dokumente za djecu o kojoj se otac Pons brine. U dru\u0161tvu oca Ponsa i dje\u010daka Rudyja, mali Joseph otkriva \u0161to zna\u010di prijateljstvo, ali jo\u0161 va\u017enije \u2013 shva\u0107a koliko je dragocjeno o\u010duvati i prenositi vlastitu kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Noin sin<\/em>&nbsp;ubrzo nakon objave postao je veliki hit u Francuskoj, posebice zbog toga \u0161to istra\u017euje teme identiteta i religije, sje\u0107anja, etike i hrabrosti, djetinjstva i odrastanja. Jezgrovita pri\u010da ispripovijedana je iz perspektive djeteta, \u0161to stvara veoma dojmljiv i emotivan prikaz tragedije rata. Stil romana je jednostavan i precizan, a roman u cjelini podsje\u0107a na va\u017enost sje\u0107anja na holokaust, nagla\u0161avaju\u0107i da humanost u te\u0161kim okolnostima mo\u017ee predstavljati hrabar \u010din otpora.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, francuski knji\u017eevnik i glumac (1960), autor velikoga dramskoga opusa, dobitnik nagrada za knji\u017eevnost, \u010dije se drame izvode diljem uglednih francuskih i svjetskih kazali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a88317404270&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a88317404270\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"524\" data-attachment-id=\"55041\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=55041\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?fit=300%2C524&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"300,524\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"noin-sin-1492_medium\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?fit=300%2C524&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=300%2C524&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-55041\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?w=300&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=172%2C300&amp;ssl=1 172w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/noin-sin-1492\/\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/noin-sin-1492\/<\/a>\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":55041,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-55040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"\"U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem Josephu, sinu jedincu iz \u017eidovske obitelji, prijeti opasnost od nacisti\u010dkih deportacija.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?fit=300%2C524&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55044","url_meta":{"origin":55040,"position":0},"title":"Nathan Thrall, &#8220;Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Napisana na temelju stvarnoga doga\u0111aja, knjiga Dan u \u017eivotu Abeda Salame \u2013 Anatomija jedne jeruzalemske tragedije ameri\u010dkoga spisatelja i novinara Nathana Thralla duboko je potresan, intimisti\u010dki prikaz svakodnevice u Jeruzalemu i na Zapadnoj obali u kojem autor opisom jednoga izoliranog tragi\u010dnog doga\u0111aja nastoji pojasniti sve uzroke i posljedice izraelsko-palestinskoga sukoba.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Dan-u-zivotu-Aneda-Salame_Naslovnica_web.jpg?fit=660%2C854&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":55040,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":55040,"position":2},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":55040,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54020,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54020","url_meta":{"origin":55040,"position":4},"title":"Tahijev vite\u0161ki turnir 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Donja Stubica, subota i nedjelja 13. i 14. lipnja 2026. od 18 sati - bogat sadr\u017eaj srednjovjekovne tematike U hladu Parka Jure Stubi\u010danca o\u017eivljava se povijest kroz TAHIJEV VITE\u0160KI TURNIR \u2013 atraktivan program s vite\u0161kim borbama, radionicama, srednjovjekovnim igrama, sajmom i ve\u010dernjim vatrenim spektaklom. Rije\u010d je o sadr\u017eaju koji jednako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/StubicaFest2026_Tahijev-turnir.jpg?fit=1080%2C647&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":55040,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=55040"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55043,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/55040\/revisions\/55043"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/55041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=55040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=55040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=55040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}