{"id":54967,"date":"2026-08-14T11:50:00","date_gmt":"2026-08-14T09:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967"},"modified":"2026-08-14T11:49:31","modified_gmt":"2026-08-14T09:49:31","slug":"milan-ristovic-utisani-glasovi-iz-istorije-obicnih-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","title":{"rendered":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim \u010dine delove poznatih doga\u0111aja, revolucija, ratova i dinastija. Me\u0111u pionirima \u201ebele\u017enika\u201c ovih \u0161tafeta koje su nosili uglavnom znani imenom, zanemareni, a nekada i anonimni pojedinci, bio je i profesor Milan Ristovi\u0107. Svojom knjigom \u201eObi\u010dni ljudi. Prilozi za istoriju\u201c iz 1999. godine (Geopoetika), zajedno sa istori\u010darima poput Petera Englunda, utro je put istra\u017eivanjima malih \u017eivota i svetova pro\u0161losti. Ovo je njena dopunjena verzija. Autori poput Ristovi\u0107a moderni su zapisiva\u010di doga\u0111aja sa oboda sveta kao negda\u0161nji srednjovekovni prepisiva\u010di. Kao \u0161to su ovi uz svoj mukotrpni posao na marginama svitaka i listova bele\u017eili i svoje utiske o tekstovima koje su umno\u017eavali i ostavili ih u zbirci \u201eIz tmine pojanje\u201c (sastavlja\u010d istori\u010dar knji\u017eevnosti \u0110or\u0111e Trifunovi\u0107), tako je Milan Ristovi\u0107 ispisao i poklonio nam svoju i istori\u010darsku zbirku \u201eUti\u0161ani glasovi\u201c. (Vladislav Bajac)<\/p>\n\n\n\n

\u201eObi\u010dni ljudi\u201c Milana Ristovi\u0107a su poput nevidljivih niti koje povezuju stranice istorije, o\u017eivljavaju\u0107i je svojim koracima i uti\u0161anim glasovima, i \u010dine\u0107i je dubljom, ljudskijom, bogatijom i vi\u0161eslojnijom. Njihove pri\u010de oslikavaju duh vremena, oblikuju\u0107i pejza\u017e pro\u0161losti u kojem svaka sudbina doprinosi istoriji. Ovi, za veliku istoriju bezimeni ljudi, koji su usled vihora Drugog svetskog rata poku\u0161ali da se spasu be\u017ee\u0107i brodovima, vozovima, avionima, neki pe\u0161a\u010de\u0107i stotine kilometara, \u010desto su zavr\u0161avali svoj put, a neki i \u017eivot, u logorima, zatvorima, hotelima, bolnicama, policijskim barakama\u2026 Vode\u0107i nas sa svojim junacima na dramati\u010dna putovanja od Jugoslavije ka Egiptu, Palestini, \u010cileu, Velikoj Britaniji, Bugarskoj, Nema\u010dkoj, Vi\u0161ijevskoj Francuskoj, Turskoj, Finskoj, Milan Ristovi\u0107 ne samo da je ove obi\u010dne ljude otrgao od zaborava, nego nam je, ukr\u0161taju\u0107i fragmente njihovih \u017eivota iz pra\u0161njavih arhivskih kutija, pomogao da bolje razumemo svu slo\u017eenost istorije i ljudskih sudbina u dramati\u010dnim istorijskim trenucima. (Radina Vu\u010deti\u0107) <\/p>\n\n\n\n

O autoru: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Milan Ristovi\u0107 (Pri\u0161tina, 1953), redovni je profesor op\u0161te savremene istorije na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Predavao je na doktorskim studijama na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu i bio profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Glavni je urednik Godi\u0161njaka za dru\u0161tvenu istoriju i predsednik Udru\u017eenja za dru\u0161tvenu istoriju. Bavi se istorijom Jugoisto\u010dne Evrope u 20. veku, dru\u0161tvenom istorijom Srbije, politikom Nema\u010dke u Jugoisto\u010dnoj Evropi, holokaustom na Balkanu. Dr\u017eao je po pozivu predavanja na desetak evropskih univerziteta i na Tokijskom dr\u017eavnom univerzitetu. Novinskom ilustracijom bavio se od sredine sedamdesetih do po\u010detka devedesetih godina 20. veka. Jedan je od osniva\u010da \u201eGeopoetike\u201c. Objavio je samostalno ili kao koautor petnaest nau\u010dnih monografija, u zemlji i inostranstvu i oko sto pedeset nau\u010dnih \u010dlanaka, studija u doma\u0107im i stranim \u010dasopisima.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tiskano 2024. godine<\/p>\n\n\n\n

ISBN 978-86-6145-439-4<\/p>\n\n\n\n

174 str.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/geopoetika.com\/o-knjizi\/1861\/utisani-glasovi<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54968,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54967","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54840,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54840","url_meta":{"origin":54967,"position":0},"title":"Chiara Bonfiglioli, “\u017dene i industrija na Balkanu. Uspon i pad tekstilne industrije u Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga donosi pri\u010du o \u017eenama koje su desetlje\u0107ima \u010dinile okosnicu jedne od najva\u017enijih industrijskih grana socijalisti\u010dke Jugoslavije. Kroz njihove glasove otvara se povijest tekstilne industrije \u2013 od poslijeratne industrijalizacije i \u0161irenja tvornica, koje su mijenjale \u017eivote \u017eena i lokalnih zajednica, do dramati\u010dne deindustrijalizacije, zatvaranja pogona i gubitka stotina tisu\u0107a radnih\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Zene-i-industrija-na-Balkanu.jpg?fit=1200%2C734&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":54967,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":54967,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":54967,"position":3},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":54967,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":54967,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54967","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54967"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54970,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54967\/revisions\/54970"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}