{"id":54956,"date":"2026-08-13T13:04:00","date_gmt":"2026-08-13T11:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956"},"modified":"2026-08-13T12:15:15","modified_gmt":"2026-08-13T10:15:15","slug":"izlozba-drezdenski-dnevnik-anke-krizmanic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","title":{"rendered":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”"},"content":{"rendered":"\n

Mjesto: <\/strong>Muzej grada Zagreba
Vrijeme otvorenja: <\/strong>14. srpnja 2026., 19 sati
Trajanje izlo\u017ebe: <\/strong> 14. srpnja \u2013 20. rujna 2026.
Autorice:<\/strong> Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107
Stru\u010dna suradnica: <\/strong>dr. sc. Tihana Puc<\/p>\n\n\n\n

U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Anka Krizmani\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Anka Krizmani\u0107 (1896\u20131987), pokazuju\u0107i od najranije dobi interes za slikarstvo, prvu umjetni\u010dku pouku dobiva u zagreba\u010dkoj pu\u010dkoj \u0161koli od nastavnice Olge H\u00f6cker te u Vi\u0161oj djevoja\u010dkoj \u0161koli od Anke Bestall. Obrazovanje nastavlja 1910. u privatnoj slikarskoj \u0161koli Tomislava Krizmana i ve\u0107 te godine kao \u010detrnaestogodi\u0161njakinja izla\u017ee na izlo\u017ebi Nejuna\u010dkom vremenu u prkos Dru\u0161tva \u00bbMeduli\u0107\u00ab, odr\u017eanoj u Umjetni\u010dkom paviljonu, i to uz bok najuglednijim imenima tada\u0161nje likovne scene. Uza stipendiju Zemaljske vlade \u0161kolovanje nastavlja u Umjetni\u010dko-obrtnoj \u0161koli u Dresdenu (1913\u201317), gdje u\u010di raditi primarno u grafi\u010dkim i crta\u010dkim tehnikama, a slikanju prema izravnu promatranju prirode i slobodnoj impresiji pou\u010dava je slikarica Margarete Junge. Ondje se dru\u017ei sa slikarom Ottom Dixom, svojim \u0161kolskim kolegom, istovremeno upijaju\u0107i energiju i puls grada, u kojem je djelovanjem skupine Die Br\u00fccke formiran ekspresionisti\u010dki pokret. Zadugo zaboravljena u hrvatskoj povijesti umjetnosti, retrospektivna izlo\u017eba odr\u017eana u Umjetni\u010dkom paviljonu 1986. smjestila ju je me\u0111u najva\u017enije umjetnike hrvatskog modernizma. Ova izlo\u017eba u organizaciji Umjetni\u010dkog paviljona i Muzeja grada Zagreba, u 130. godi\u0161njici njezina ro\u0111enja i 40. godi\u0161njici afirmacijske retrospektive u Umjetni\u010dkom paviljonu, potvr\u0111uje njezino dosada\u0161nje mjesto kao vrhunske ekspresionisti\u010dke grafi\u010darke, ali ga pro\u0161iruje i na medij slikarstva. Time je simboli\u010dno zaokru\u017een umjetni\u010dki put koji je zapo\u010deo upravo u Umjetni\u010dkom paviljonu prije vi\u0161e od stotinu godina.<\/p>\n\n\n\n

Drezdenski dnevnik<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160to za hrvatsku povijest umjetnosti zna\u010di \u010dinjenica da se mo\u017eda najistaknutija protagonistica hrvatske moderne umjetnosti formirala upravo u Dresdenu, jednom od klju\u010dnih sredi\u0161ta europske avangarde na po\u010detku 20. stolje\u0107a? To je pitanje polazi\u0161te izlo\u017ebe koja drezdenske godine Anke Krizmani\u0107 promatra kao razdoblje u kojem se oblikuju njezin umjetni\u010dki izraz i profesionalni identitet. Simboli\u010dno nazvana dnevnikom, izlo\u017eba sa\u017eima skup iskustava: susreta s modernim velegradom, tamo\u0161njim kulturnim \u017eivotom i novim umjetni\u010dkim idejama, glazbom, kazali\u0161tem i plesom, ali i s neizvjesno\u0161\u0107u ratnog razdoblja i kolektivnom traumom. Svojim vedutama, somnambulnim kompozicijama, portretima u kojima donosi likove u intenzivnim psiholo\u0161kim stanjima, ratnim prizorima, kao i dosad nepoznatim ciklusom Majke,<\/em> zgr\u010denih tijela i lica pretvorenih u maske o\u010daja, do\u010darala je duh destrukcije i straha te bezna\u0111e ljudske egzistencije za Prvoga svjetskog rata. S druge pak strane autoportretima, ciklusima Ljubavnici <\/em>i plesa\u010dica te modnim ilustracijama gradi reprezentaciju \u017eenske emancipacije i nove \u017eene;<\/em> zauzimaju\u0107i se za slobodu kretanja i iskazivanja autenti\u010dnih emocija, ekonomsku slobodu te \u017eensko pravo na seksualni u\u017eitak, pregovarala je o dru\u0161tvenom polo\u017eaju \u017eene i umjetnice u dominantno mu\u0161kom svijetu. Njezini rani radovi, istovremeno zapisi svakida\u0161njice i osobnog iskustva, tvore slojevitu sliku drezdenskog razdoblja kao klju\u010da za razumijevanje cjelokupna opusa. Promatran iz perspektive Dresdena kao izvori\u0161ta ekspresionizma, rad Anke Krizmani\u0107 otvara nova pitanja o vrednovanju pojedinih medija tradicionalno povezanih s tzv. \u017eenskim sferama djelovanja, transferima izme\u0111u hrvatske i europske umjetnosti na po\u010detku 20. stolje\u0107a te o uspostavi, oblikovanju i revalorizaciji primarno maskulinih kanona hrvatske moderne umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/mgz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba\/otvorenje-izlozbe-drezdenski-dnevnik-anke-krizmani%c4%87,3823.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54960,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-54956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=2048%2C632&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":54956,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":54956,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":54956,"position":2},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":54956,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":54956,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":54956,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54956"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54961,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54956\/revisions\/54961"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}