{"id":54951,"date":"2026-08-13T11:50:00","date_gmt":"2026-08-13T09:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951"},"modified":"2026-08-13T11:46:38","modified_gmt":"2026-08-13T09:46:38","slug":"nelio-biedermann-lazar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","title":{"rendered":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><em>L\u00e1z\u00e1r<\/em> Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u rujnu 2025., debitantski roman <em>L\u00e1z\u00e1r<\/em> Nelija Biedermanna postao je prava knji\u017eevna senzacija. Dosad je preveden na desetke jezika, a u pripremi je i njegova filmska adaptacija. Svaki \u0107e \u010ditatelj ve\u0107 od prvih stranica razumjeti za\u0161to. Rije\u010d je o romanu koji knji\u017eevnosti vra\u0107a dignitet klasika i koji su mnogi kriti\u010dari ve\u0107 uspo\u00adredili s <em>Buddenbrookovima<\/em> Thomasa Manna ili s M\u00e1rquezovim djelima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve po\u010dinje kad se na rubu mra\u010dne \u0161ume, u rasko\u0161noj, ali ve\u0107 na\u010detoj rezidenciji ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji L\u00e1z\u00e1r, po\u010detkom 20. stolje\u0107a rodi dje\u010dak neobi\u010dna izgleda \u2013 blijed, gotovo proziran, kao da je od samog po\u010detka obilje\u017een sudbinom. Njegovo ro\u0111enje pokre\u0107e pri\u010du o trima generacijama obitelji \u010diji \u0107e se \u017eivoti lomiti pod teretom ljubavi, tajni, rata i povijesti koja nezaustavljivo bri\u0161e svijet kakav su poznavali.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz raspad Austro-Ugarske Monarhije, dva svjetska rata, uspon fa\u0161izma i sovjetsku okupaciju Nelio Biedermann ispisuje monumentalnu obiteljsku sagu i gotovo goti\u010dku pri\u010du o naslje\u00ad\u00ad\u0111u, \u0161utnji i traumama koje se prenose generacijama. Istodobno rasko\u0161an i mra\u010dan, nje\u017ean i okrutan, roman <em>L\u00e1z\u00e1r<\/em> potvr\u0111uje da je Nelio Biedermann jedan od najupe\u010datljivijih novih glasova europske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Nelio Biedermann<\/h3>\n\n\n\n<p>Nelio Biedermann, ro\u0111en 2003. godine, autor je knjiga <em>Anton will bleiben<\/em> i <em>L\u00e1z\u00e1r<\/em>. Izvorno objavljen u Njema\u010dkoj, <em>L\u00e1z\u00e1r<\/em> je postao me\u0111unarodna senzacija i odmah po objavljivanju bestseler. Dobitnik je nagrade za omiljenu knjigu nezavisnih knji\u017eara za 2025. godinu i preveden je na vi\u0161e od dvadeset i osam jezika. Biedermann, rodom iz Z\u00fcricha, studira njema\u010dku knji\u017eevnost i film na Sveu\u010dili\u0161tu u Z\u00fcrichu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>prijevod: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/prevoditelji\/latica-bilopavlovic-vukovic\/\">Latica Bilopavlovi\u0107 Vukovi\u0107<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>naslov izvornika: L\u00e1z\u00e1r<\/p>\n\n\n\n<p>broj stranica: 272<\/p>\n\n\n\n<p>datum izdanja: srpanj 2026.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/lazar-2\/\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/lazar-2\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a7dbb8a21b81&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a7dbb8a21b81\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"686\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"54952\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=54952\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?fit=768%2C1146&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"768,1146\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"slika\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?fit=686%2C1024&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?resize=686%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-54952\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?resize=686%2C1024&amp;ssl=1 686w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?resize=201%2C300&amp;ssl=1 201w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-3.png?w=768&amp;ssl=1 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 686px) 100vw, 686px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54954,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-54951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"\"Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":54951,"position":0},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":54951,"position":1},"title":"Doga\u0111anje &#8220;Nigerija u gostima&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":54951,"position":2},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":54951,"position":3},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":54951,"position":4},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":54951,"position":5},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54951"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54955,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54951\/revisions\/54955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}