{"id":54926,"date":"2026-08-11T13:00:00","date_gmt":"2026-08-11T11:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926"},"modified":"2026-08-11T12:54:15","modified_gmt":"2026-08-11T10:54:15","slug":"petra-matovic-nolanova-odiseja-u-kontekstu-recepcije-homera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","title":{"rendered":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera"},"content":{"rendered":"\n

Nolanova Odiseja <\/em>u kontekstu recepcije Homera<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Filmska adaptacija Odiseje <\/em>redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se \u010dak i ovi prvi javljaju u vezi tema za koje nisu mjerodavni, kao \u0161to je primijetio Igor Razum u svojem prilogu na ovom portalu (klasi\u010dna filologinja Emily Wilson izjavljuje da bi se sramila biti suradnik na ovom filmu, iako nije po struci ni scenarist, ni redatelj, ni filmolog, pa se postavlja pitanje bi li itko uop\u0107e tra\u017eio da ona sudjeluje). Ono \u0161to redovito izostaje iz ovih rasprava je bilo kakav kontekst u kojem bismo mogli promatrati Nolanov film, osim povremenih usporedbi s filmom Troja <\/em>Wolfganga Petersena, ili, rje\u0111e, Povratak <\/em>Uberta Pasolinija, a dominira pitanje je li Nolan woke <\/em>ili ne (zanimljivo je da ga se istovremeno smatra i jednim i drugim). Ovdje \u0107emo ponuditi odabrane primjere recepcije Homerovih epova i kroz njega poku\u0161ati barem djelomi\u010dno odgovoriti na woke<\/em>-ili-ne debatu.<\/p>\n\n\n\n

Adaptacije Homera nisu nikakva novost i po\u010dele su se pojavljivati puno prije 21. stolje\u0107a. Mnogi bi se slo\u017eili da je najzna\u010dajniji primjer recepcije Homera u antici Vergilijeva Eneida<\/em>. Prva polovica ovog epa opisuje lutanja trojanskog junaka Eneje, a druga Enejino ratovanje protiv stanovnika Italije. Uzor za prvi dio bila je Odiseja<\/em>, za drugi Ilijada<\/em>. Vergilije govori i o Enejinom bijegu nakon pada Troje. Klju\u010dnu ulogu u kona\u010dnoj propasti Trojanaca odigrao je la\u017eljivi Sinon, lik koji Nolan posu\u0111uje za svoj film, ali ga pretvara u naivnog dobricu odanog Odiseju. Spomenimo jo\u0161 i Latinsku Ilijadu<\/em>, djelo koje prepri\u010dava zbivanja pod Trojom uz dodavanje elemenata rimske kulture poput trijumfa. U kasnoj antici i srednjem vijeku bili su popularni romani koji su se pripisivali autorima po imenu Daret iz Frigije i Diktij s Krete, a bili su pisani kao izvje\u0161taji o\u010devidaca, sudionika u Trojanskom ratu, te su dugo bili smatrani valjanim povijesnim izvorima. U srednjem vijeku interes za Homera ne zamire usprkos sve slabijem poznavanju gr\u010dkog na zapadu te, primjerice, Joseph iz Exetera pi\u0161e heksametarsku latinsku verziju Ilijade <\/em>na temelju Daretovog romana. Na oblikovanje pri\u010de o Trojanskom ratu utjecala je i trubadurska tradicija te se u djelima kao \u0161to je Pripovijest o propasti Troje<\/em> Guida delle Colonne ili Roman o Troji <\/em>Beno\u00eeta de Sainte-Maurea (koji je utjecao na hrvatskoglagoljski Rumanac trojski<\/em>) primje\u0107uje pomak s pitanja ratni\u010dke \u010dasti prema ljubavnim pri\u010dama, naro\u010dito onoj izme\u0111u Troila i Kreside koju je opjevao i Shakespeare.<\/p>\n\n\n\n

Jedno razdoblje relevantno za prou\u010davanje recepcije Homera i za usporedbu s Nolanom je svakako klasicizam. Klasicisti\u010dka na\u010dela zahtijevaju da umjetnost bude pou\u010dna i doli\u010dna, bez vulgarnih i sirovih elemenata. Ta je estetika uo\u010dljiva i u brojnim prijevodima Homera nastalima u to doba. Houdar de la Motte je u prijevodu Homera na francuski “popravljao” Homerove likove da ih u\u010dini eti\u010dki manje problemati\u010dnima. Dubrov\u010danin Bernard D\u017eamanji\u0107 preveo je Odiseju <\/em>na latinski i pritom tako\u0111er pokazao sklonost uljep\u0161avanju likova, naro\u010dito glavnog, koji u njegovom tekstu postaje bolji vo\u0111a nego \u0161to je to kod Homera, uz zna\u010dajnu upotrebu Vergilijevih izraza za koje nema povoda u izvorniku. Iako, za razliku od Nolana, ne ume\u0107e cijele epizode iz Vergilija, njihov pristup je tu usporediv. Tako\u0111er, glavni lik koji je u izvorniku problemati\u010dan vo\u0111a dobiva kod D\u017eamanji\u0107a nove epitete kojima ga se \u010dini ve\u0107im junakom, a kod Nolana taj problemati\u010dni vo\u0111a se kaje zbog svojih postupaka, pati zbog smrti drugova i nevinih civilnih \u017ertava, i predstavlja gotovo klasicisti\u010dku verziju anti\u010dkog Odiseja koji je bio dijelom Jason Bourne, dijelom Delboy iz Mu\u0107ki<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Od novijih umjetni\u010dkih djela spomenimo strip Bron\u010dano doba<\/em> Erica Shanowera. Shanower pri\u010da pri\u010du o Trojanskom ratu linearno, za razliku od Homera (i Nolana), i koristi se i drugim knji\u017eevnim djelima osim Ilijade <\/em>i Odiseje<\/em>, npr. odnos Parisa i njegove prve ljubavi Enone preuzet je od mitografa Apolodora. Bogovi se kod njega prakti\u010dki ne pojavljuju. Iako se Nolanu predbacuju odstupanja od Homera, sli\u010dan pristup nije na\u0161tetio Shanoweru, koji je za svoj rad dobio i presti\u017enu nagradu Eisner. U stripu Martina Mjesec<\/em> Darka Macana i Gorana Sud\u017euke u jednoj se epizodi pojavljuje Odisej, prikazan kao lukavi \u017eenskaro\u0161, kao lik sli\u010dniji Odiseju u Pri\u010dama Broja Jedan: Ilijada i Odiseja<\/em>, epizodi Alan Forda<\/em> koja parodira Homera i koja je bliska komi\u010dkim prikazima Odiseja. Da je Homerobra\u0111ivan u svakoj vrsti umjetnosti, pokazuje i plesna predstava Kompas <\/em>Sa\u0161e Bo\u017ei\u0107a i Petre Hra\u0161\u0107anec nadahnuta Odisejom <\/em>i brojnim brodolomima i isku\u0161enjima koje glavni lik do\u017eivljava. Od hrvatskih autora spomenimo jo\u0161 Jakova Sko\u010dibu\u0161i\u010da i njegovu proznu adaptaciju Odiseje <\/em>pod naslovom Zovem se nitko<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Iz ovdje navedenih primjera, koje predstavljaju tek jedan si\u0107u\u0161ni dio recepcije Homera, mo\u017eemo zaklju\u010diti da su pristupi razli\u010diti, a stupanj vjernosti varira, \u0161to \u010desto ovisi o mediju u koji se Homer prenosi. Ve\u0107 sama rije\u010d adaptacija sugerira da ne treba o\u010dekivati stopostotnu vjernost. Moramo se zapitati \u010demu bi slu\u017eila adaptacija Homera koje je vjerna u svakom detalju \u2013 ne bi li gledanje (ili slu\u0161anje, ili \u010ditanje) takve adaptacije bilo zapravo vrlo dosadno, pa \u010dak i besmisleno? Serija Odissea <\/em>Franca Rossija pati upravo od tog problema \u2013 toliko je vjerna da je predvidiva, na trenutke \u010dak i zamorna. Moramo imati na umu da u Hrvatskoj postoji sna\u017ena tradicija klasi\u010dnog obrazovanja te je svaki klasi\u010dar (u\u010denik klasi\u010dne gimnazije, a ponekad i klasi\u010dne osnovne \u0161kole) pri\u010du o Odiseju i Kiklopu tokom svog \u0161kolovanja \u010duo poprili\u010dan broj puta; taj i mnogi drugi dijelovi Odiseje <\/em>trebali bi se smatrati op\u0107im znanjem. Ono u \u010demu je Nolan uspio je uno\u0161enje inovacija u te dobro poznate epizode. Iako \u0107e 9 od 10 klasi\u010dnih filologa biti \u0161okirano \u0161to Odisej u filmu ne izgovara onu slavnu re\u010denicu “Zovem se Nitko.”, prizor s Kiklopom i dalje funkcionira, dapa\u010de, kao \u0161to je ve\u0107 primijetio Igor Razum, upravo su ti jezivi momenti u ovom filmu osobito uspje\u0161ni.<\/p>\n\n\n\n

Velike rasprave izazvao je odabir crne glumice Lupite Nyong’o za ulogu Helene i navodni odabir transseksualca Elliotta Pagea za ulogu Ahileja. Iako neki negativne reakcije publike pripisuju isklju\u010divo rasizmu ili transfobiji, valja imati na umu da je film Troja <\/em>jo\u0161 uvijek \u017eiv u sje\u0107anju publike i da je neizbje\u017eno da se likovi i glumci uspore\u0111uju. Brad Pitt u Troji <\/em>je bio upravo ono \u0161to je Ahilej u Ilijadi<\/em>: lijep i sna\u017ean mladi\u0107 duge plave kose; Diane Kruger je biv\u0161a manekenka (i odli\u010dna glumica) idealna za ulogu Helene koju Homer opisuje epitetom “bjeloruka”. Ipak, publika treba imati na umu da Homer nije povjesni\u010dar, a njegovi likovi nisu povijesne li\u010dnosti, te ih mo\u017ee tuma\u010diti bilo koji glumac bez obzira na razlike u izgledu. Iz perspektive homerologa zanimljivo je da se rasprava vodi oko glumaca u ulogama likova koji nisu ba\u0161 uvijek uvjerljivo napisani. I Helena i Sinon zna\u010dajno odstupaju od na\u010dina na koji su prikazani u anti\u010dkoj knji\u017eevnosti: ona je zavodnica koja uvijek izvla\u010di maksimalnu korist za sebe i prolazi neka\u017enjeno \u0161to god u\u010dinila, on je prijetvorni la\u017eljivac. Kod Nolana oni postaju glasovi savjesti, no Helena kao kriti\u010darka rata i patnica klasi\u010darskoj publici ne\u0107e biti ba\u0161 tako uvjerljiva. Nolan je u ovom filmu izrazito didakti\u010dan i umjesto da pusti da publika sama, prvenstveno kroz Odisejev lik, do\u0111e do zaklju\u010dka da je rat ne\u0161to lo\u0161e \u0161to ostavlja trajne posljedice i na pojedince i na cijele zajednice, on ipak mora staviti likovima u usta moralne pouke da slu\u010dajno gledatelji ne bi ne\u0161to krivo shvatili. Upada u o\u010di da se kod likova koji su bolje napisani i nije im svrha izbacivanje dubokih misli ne pojavljuju kritike na ra\u010dun boje ko\u017ee (Himesh Patel u ulozi Euriloha) ili porijekla (John Leguizamo, koji glumi Eumeja, je Latinoamerikanac). Euriloh i Eumej u filmu funkcioniraju kao protute\u017ea Odiseju (Euriloh je oprezan i savjestan, Odisej povremeno nepromi\u0161ljen i uvijek pustolovan) i Telemahu (Eumej je star i bespomo\u0107an, Telemah mlad, pun nade i ambiciozan). Nolan je razradio ove likove u odnosu na Homera i to je bilo vrlo uspje\u0161no, kao i kod svih ostalih mu\u0161kih likova. Vrlo je uvjerljiv i buddy<\/em>–buddy <\/em>odnos Odiseja i Menelaja, te formalniji odnos prvoga prema Agamemnonu. Iako Nolanu \u017eenski likovi \u010de\u0161\u0107e slu\u017ee kao direktan izraz moralnih i progresivnih ideja, glumice su na razini zadatka te zbog toga film ne gubi puno na kvaliteti. Nolan je u svojoj adaptaciji izvukao maksimum iz filma kao medija \u2013 iako je morao skratiti izvorni materijal da bi film trajao samo tri sata, uspje\u0161no je prikazao ono \u010dega kod Homera nema ili je tek nazna\u010deno. Iako kod Homera ima puno dijaloga, opisi reakcija na tu\u0111e rije\u010di su kod Homera vrlo \u0161turi, a reakcije na vizualne elemente su rijetke. U prikazu Telemaha zaista vrijedi ona da slika govori tisu\u0107u rije\u010di: njegovo djetinje odu\u0161evljenje bogatom, blje\u0161tavom Spartom;  potom tatom koji se pokazuje kao pravi akcijski junak ne treba opisivati dugim govorima \u2013 izrazi lica Toma Hollanda sasvim su dovoljni.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj, osvrnimo se misao iz priloga Igora Razuma: da je Nolan napravio veliku stvar za humanistiku, ne samo za kino. To je apsolutno to\u010dno: \u010dinjenica da je porasla prodaja prijevoda Odiseje <\/em>iako bi svatko mogao zatra\u017eiti od umjetne inteligencije da mu prevede cijeli ep ili ga sa\u017eme, da se gugla “u\u010denje gr\u010dkog jezika”, i da publika navikla na kratke digitalne sadr\u017eaje sjedi tri sata u kinu, govori nam da je Nolan ostvario zaista velik uspjeh.<\/p>\n\n\n\n

Petra Matovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Zainteresirani za uklju\u010divanje u raspravu o filmu svoje kra\u0107e ili du\u017ee priloge mogu slobodno slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,4,17],"tags":[],"class_list":["post-54926","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-filmovi-i-serije","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":"\"Ono \u0161to redovito izostaje iz ovih rasprava je bilo kakav kontekst u kojem bismo mogli promatrati Nolanov film, osim povremenih usporedbi s filmom Troja Wolfganga Petersena, ili, rje\u0111e, Povratak Uberta Pasolinija, a dominira pitanje je li Nolan woke ili ne (zanimljivo je da ga se istovremeno smatra i jednim i drugim). Ovdje \u0107emo ponuditi odabrane primjere recepcije Homerovih epova i kroz njega poku\u0161ati barem djelomi\u010dno odgovoriti na woke-ili-ne debatu.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":54926,"position":0},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54744,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54744","url_meta":{"origin":54926,"position":1},"title":"Prikazivanje filma “Odiseja”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Christopher Nolanov film, Odiseja, mitski je akcijski ep snimljen diljem svijeta kori\u0161tenjem potpuno nove IMAX\u00ae filmske tehnologije. Film po prvi put donosi Homerovu temeljnu sagu na IMAX\u00ae filmska platna i u kinima diljem svijeta. Izvorni naslov: The OdysseyRe\u017eiser: Christopher NolanUloge: Matt Damon, Tom Holland, Anne Hathaway, Robert Pattinson, Lupita Nyong'o,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Odisej.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":54926,"position":2},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":54926,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu “Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54893","url_meta":{"origin":54926,"position":4},"title":"Jasen Boko, “Tragovima Odiseja” – 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje hit-putopisa donosi nova saznanja o tome kako se nesta\u0161ni Penelopin suprug izgubio u Jadranu. Tragovima Odiseja \u2013 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje Prvo izdanje putopisa Tragovima Odiseja \u2013 Kontroverzni putopis o lutanju gr\u010dkog junaka Jadranom Jasena Boke izi\u0161lo je 2012. i odmah osvojilo \u010ditatelje i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/TRAGOVIMA-ODISEJA-2.-izdanje.jpg?fit=800%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":54926,"position":5},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54926","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54926"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54926\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54930,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54926\/revisions\/54930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54926"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54926"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54926"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}