{"id":54923,"date":"2026-08-10T19:05:00","date_gmt":"2026-08-10T17:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923"},"modified":"2026-08-10T19:02:29","modified_gmt":"2026-08-10T17:02:29","slug":"madeline-miller-kirka-i-ahilejeva-pjesma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","title":{"rendered":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Objavljena su hrvatska izdanja romana &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221; (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i &#8220;Kirka&#8221; (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. <\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>KIRKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: <strong>engleski<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: <strong>Patricija Horvat<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Godina objavljivanja: <strong>2024.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: <strong>360<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine &#8220;Kirku&#8221; pripovjeda\u010dkim \u010dudom, o\u010daravaju\u0107om pri\u010dom o obiteljskom suparni\u0161tvu, dvorskim spletkama, ljubavi i gubitku, koja ujedno slavi nesalomljivu \u017eensku snagu u svijetu kojim vladaju mu\u0161karci.<\/p>\n\n\n\n<p>U ku\u0107i Helija, boga Sunca i najmo\u0107nijega Titana, ra\u0111a se k\u0107i Kirka, neobi\u010dno dijete: ni mo\u0107na poput oca ni opako zamamna poput majke. Potra\u017eiv\u0161i dru\u0161tvo u svijetu smrtnika, otkriva da ipak ima mo\u0107: mo\u0107 \u010darobnja\u0161tva koja prijeti i samim bogovima. Osje\u0107aju\u0107i se ugro\u017eenima, protjeruju je na napu\u0161ten otok na kojemu ona usavr\u0161ava okultno umije\u0107e, pripitomljava divlje zvijeri i s vremenom susre\u0107e mnoge od najslavnijih mitolo\u0161kih likova, me\u0111u kojima, naravno, i Odiseja. No Kirka nehotice navla\u010di na sebe gnjev i ljudi i bogova, a kako bi za\u0161titila ono \u0161to najvi\u0161e voli, mora skupiti svu snagu i jednom za svagda odlu\u010diti \u017eeli li pripadati dru\u0161tvu bogova me\u0111u kojima je ro\u0111ena ili smrtnika koje je zavoljela.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova odva\u017ena, subverzivna verzija pri\u010de o mitskoj bo\u017eici uspijeva istodobno biti epska i intimna i preobraziti najozlogla\u0161eniji \u017eenski lik iz \u2018Odiseje\u2019 u vjerodostojnu junakinju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>The New York Times<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>Trijumf!<br><strong>The Times<\/strong> <\/p>\n\n\n\n<p>U njezinu se pomno izgra\u0111enu svijetu ni\u0161ta ne doima kao da onamo ne pripada.<br><strong>The Guardian<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cJedna je od naj\u010dudesnijih osobina ovog romana to \u0161to znamo \u2013 i to ve\u0107 tisu\u0107ama godina \u2013 kako \u0107e koji doga\u0111aj zavr\u0161iti, a Miller je ipak toliko ma\u0161tovito preina\u010dila poznatu nam pri\u010du da uspijeva pobuditi duboke osje\u0107aje i djelovati neo\u010dekivano.\u201d&nbsp;<br><strong>The Washington Post<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMislite da roman zasnovan na gr\u010dkoj mitologiji nije za vas? \u010cekajte samo. Miller ispreda \u010daroliju polako, no \u0161to dalje budete odmicali, bit \u0107ete sve zadivljeniji\u2026 Anti\u010dke pri\u010de i likovi preoblikovani su zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da suvremene \u017eene napokon mogu progovoriti o sestrinstvu i seksizmu, silovanju i srd\u017ebi i, na najtanko\u0107utniji mogu\u0107i na\u010din, o maj\u010dinstvu.\u201d<br><strong>People<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIspreple\u0107u\u0107i Homerov ep s drugim izvorima Miller je satkala klasi\u010dnu pri\u010du o \u017eenskoj emancipaciji. Naslikala je beskompromisan portret superjunakinje koja u\u010di baratati bo\u017eanskom mo\u0107i i polako spoznaje \u0161to zna\u010di biti smrtan.\u201d<br><strong>Publishers Weekly<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSamo najbolji pisci povijesnih romana znaju i mogu vjerno prenijeti neobi\u010dnost i nefamilijarnost povijesti, pogotovo antike.\u201d<br><strong>The Times<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>AHILEJEVA PJESMA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: <strong>engleski<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: <strong>Maja \u0160oljan<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Godina objavljivanja: <strong>2022.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: <strong>328<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Veli\u010danstveno ispripovijedana pri\u010da o dvojici naoko nespojivih junaka, njihovu nje\u017enom prijateljstvu i odrastanju, o odanostima i slabostima, ljubavi i okrutnoj igri sudbine. Anti\u010dkoj pri\u010di iz Homerove &#8220;Ilijade&#8221; u ovome je romanu be\u0161avno udahnut \u017eivot dvadeset i prvog stolje\u0107a \u0161to je autorici priskrbilo hvalospjeve kritike i \u010ditatelja.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBili smo poput bogova u osvit svijeta, a na\u0161a je radost tako blistala da nismo vidjeli ni\u0161ta do jedan drugoga.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Gr\u010dka, doba junaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Neprilago\u0111eni mladi kraljevi\u0107 Patroklo protjeran je na dvor kralja Peleja. Premda su me\u0111usobno vrlo razli\u010diti, Pelejev savr\u0161eni sin Ahilej sprijatelji se s posramljenim kraljevi\u0107em. Dok izrastaju u mu\u0161karce, njihova bliskost sve je ve\u0107a unato\u010d neodobravanju Ahilejeve majke, morske nimfe Tetide.<br>Kad se sazna za otmicu Helene, Ahilej mora po\u0107i ratovati u daleku Troju i ispuniti \u0161to mu je su\u0111eno. Rastrgan izme\u0111u ljubavi i straha za prijatelja, Patroklo odlazi za njim\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Izuzetno\u2026 Te\u0161ko \u0107ete na\u0107i bolje prepri\u010danu Homerovu \u2018Ilijadu\u2019\u2026 Tragi\u010dnost Ahilejeve oholosti i pogibije u bitci za Troju toliko je poetski srceparaju\u0107a da sam, moram priznati, dragi \u010ditatelju, zaplakala.<br><strong>Daily Mail<\/strong> \u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>O\u010daravaju\u0107e\u2026 ne mo\u017ee\u0161 prestati \u010ditati.<br><strong>Donna Tartt<\/strong> \u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>Uzbudljiva, seksepilna, supermenska verzija \u2018Ilijade\u2019.<br><strong>The Guardian<\/strong> \u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>Ova je senzualna i intuitivna ljubavna pri\u010da puna divnih, lirskih opisa koji diraju u srce.<br><strong>The Daily Mail<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cKad sam zavr\u0161ila s \u010ditanjem, srce mi je tuklo kao ludo. Ova je knjiga genijalna, ba\u0161 kao i njezina autorica.\u201d<br><strong>India Knight<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAutori\u010dina proza poeti\u010dnija je od gotovo svih prijevoda Homera\u2026 Madeline Miller ovaj je roman pisala deset godina, ali njezina proza te\u010de tako glatko da skriva sve to naporno istra\u017eivanje. Ova dirljiva ina\u010dica pri\u010de o Ahileju prikazuje nam ga kao trodimenzionalnog mu\u0161karca \u2013 gdje je prije stajao i ratovao junak, sad imamo sina, oca, mu\u017ea i ljubavnika.\u201d<br><strong>The Observer<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAko \u017eelite brz obilazak Ahilejeva \u017eivota i vremena u kojemu je \u017eivio, te\u0161ko \u0107ete prona\u0107i boljega vodi\u010da od Madeline Miller\u2026 Majstorski napisan, \u010ditak roman koji ostavlja dojam da je ba\u0161 ovo knjiga za koju se cijeli \u017eivot pripremala.\u201d<br><strong>The Independent on Sunday<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTe\u0161ko je pustiti ovu knjigu iz ruku, a klasi\u010dare \u0107e odu\u0161eviti karakterizacija bo\u017eice Tetide koja u sebi nosi istinsko divlja\u0161tvo i hladnokrvnost anti\u010dke Donne Tartt.\u201d<br><strong>The Times Books of the Year<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIznena\u0111uju\u0107e originalno umjetni\u010dko djelo nevjerojatno nadarene spisateljice\u2026 knjiga koju nisam mogla ispustiti iz ruku.\u201c<br><strong>Ann Patchett<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPr\u0161ti sirovom seksualno\u0161\u0107u\u2026 Dijelom pri\u010da o odrastanju, dijelom pri\u010da o izlasku iz ormara, a dijelom holivudski hit-film.\u201d<br><strong>The Daily Telegraph<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cSilno sam u\u017eivala u Ahilejevoj pjesmi. Seksepilna, opasna, misti\u010dna i ne srami se istra\u017eivati ljudsku slabost.\u201d<br><strong>Bettany Hughes, Sunday Herald<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c\u010citaju\u0107i ovaj roman, divio sam se kvaliteti pisanja, odmjerenom ritmu naracije i bujnoj ma\u0161ti.\u201d<br><strong>A. N. Wilson<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Madeline Miller<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Madeline Miller<\/strong> za svoj je prvijenac &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221; primila nagradu Orange Prize for Fiction 2012., a iste je godine bila u u\u017eem izboru za nagradu Stonewall Writer of the Year. Roman je odmah po svom objavljivanju u\u0161ao na ljestvici bestselera The New York Timesa. Prodan je u vrtoglavih milijun i pol primjeraka. Drugi roman Madeline Miller &#8220;Kirka&#8221; tako\u0111er se na\u0161ao na samom vrhu ljestvice najprodavanijih knjiga The New York Timesa i Sunday Timesa, u\u0161ao je u u\u017ei izbor za nagradu Women\u2019s Prize 2018. te osvojio mnoge nagrade od kojih izdvajamo Kitschies Red Tentacle Award, Indies Choice Award, Elle Big Book Award.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenuta\u010dno HBO Max snima seriju prema tome romanu.<\/p>\n\n\n\n<p>Romani Madeline Miller prevedeni su na vi\u0161e od dvadeset pet jezika. Madeline Miller magistrirala je klasi\u010dnu knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu Brown, a vi\u0161e je od desetlje\u0107a srednjo\u0161kolcima predavala latinski, starogr\u010dki te Shakespeareova djela. \u017divi u okolici Philadelphije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga wp-block-embed-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"lAD6WBktaC\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/kirka-izdanje-2024\/\">Kirka<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Kirka&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/kirka-izdanje-2024\/embed\/#?secret=EmHRFNPywy#?secret=lAD6WBktaC\" data-secret=\"lAD6WBktaC\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga wp-block-embed-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"fqqyFd64hO\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ahilejeva-pjesma\/\">Ahilejeva pjesma<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Ahilejeva pjesma&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/proizvod\/ahilejeva-pjesma\/embed\/#?secret=ZOPMmBQljv#?secret=fqqyFd64hO\" data-secret=\"fqqyFd64hO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-profil-knjiga wp-block-embed-profil-knjiga\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"eT5s0iPLfg\"><a href=\"https:\/\/www.profil.hr\/autori\/madeline-miller\/\">Madeline Miller<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Madeline Miller&#8221; &#8212; Profil knjiga\" src=\"https:\/\/www.profil.hr\/autori\/madeline-miller\/embed\/#?secret=tdlR72YiFQ#?secret=eT5s0iPLfg\" data-secret=\"eT5s0iPLfg\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54924,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-54923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53183,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53183","url_meta":{"origin":54923,"position":0},"title":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Komemoracija za dr. sc. Snje\u0161ku Kne\u017eevi\u0107 (Zagreb, 9. 12. 1938. \u2013 Zagreb, 16. 10. 2025.), istaknutu povjesni\u010darku umjetnosti, znanstvenu savjetnicu, knji\u017eevnu prevoditeljicu i radijsku urednicu, odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 13. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00 sati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Jela\u010di\u0107a 3\/1). O znanstvenom, umjetni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/snjeska-knezevic-sasa-zinaja.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":54923,"position":1},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":54923,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":54923,"position":3},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":54923,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":54923,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54923"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54925,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54923\/revisions\/54925"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54924"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}