{"id":54862,"date":"2026-08-03T17:20:00","date_gmt":"2026-08-03T15:20:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862"},"modified":"2026-08-03T17:24:08","modified_gmt":"2026-08-03T15:24:08","slug":"jukka-m-heikkila-antigon-bozji-sin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","title":{"rendered":"Jukka M. Heikkil\u00e4, &#8220;Antigon, bo\u017eji sin&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Nuori Aleksis 2001.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, bo\u017eji sin pripovijeda pri\u010du o ratovima dijadoha, nasljednika Aleksandra Velikog, prete\u017eito njegovih vojnih zapovjednika. Glavni su likovi knjige mladi Antigon Gonata, sin Demetrija Opsjeda\u010da i unuk Antigona Jednookog, koji je kasnije postao kralj Makedonije, te mladi Pir, isprva Antigonov prijatelj, a potom rival. Roman prati put te dvojice budu\u0107ih kraljeva i njihove o\u0161tro suprotstavljene stavove prema politici i mo\u0107i. Antigon postupno sazrijeva u mudrog kralja filozofa, a Pir slijedi svoj put pustolovnog i impulzivnog ratnika koji ne<br>mo\u017ee zamisliti \u017eivot bez osvaja\u010dkih pohoda. Ostali likovi uklju\u010duju Ptolemeja I., Seleuka, Antioha, Stratoniku, filozofe Zenona i Epikura, matemati\u010dara Euklida i mnoge druge znamenite li\u010dnosti iz tog povijesnog perioda. Doga\u0111aji obuhva\u0107aju razdoblje izme\u0111u 302. i 294. godine prije Krista. Radnja se odvija \u017eivo, puna je napetosti i romantike te se knjiga lako \u010dita, \u0161to je vjerojatno razlog da su je finski srednjo\u0161kolci 2001. godine proglasili najboljim romanom i dodijelili joj nagradu Mladi Aleksis (Nuori Aleksis).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/antigon-bozji-sin\">https:\/\/www.ljevak.hr\/antigon-bozji-sin<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/uzbudljiv-i-zanimljiv-povijesni-roman-koji-preporucuju-i-tinejdzeri-cak-su-mu-dodijelili-nagradu-1966344\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/uzbudljiv-i-zanimljiv-povijesni-roman-koji-preporucuju-i-tinejdzeri-cak-su-mu-dodijelili-nagradu-1966344<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/heikkila-antigon-gonata-i-pir-epirski-roman-o-dijadozima-15728792\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/heikkila-antigon-gonata-i-pir-epirski-roman-o-dijadozima-15728792<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a70c6e481c44&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a70c6e481c44\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"664\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"54863\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=54863\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?fit=1653%2C2549&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1653,2549\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"antigon_1\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?fit=664%2C1024&amp;ssl=1\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=664%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-54863\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=664%2C1024&amp;ssl=1 664w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=195%2C300&amp;ssl=1 195w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=768%2C1184&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=996%2C1536&amp;ssl=1 996w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?resize=1328%2C2048&amp;ssl=1 1328w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_1.jpg?w=1653&amp;ssl=1 1653w\" sizes=\"auto, (max-width: 664px) 100vw, 664px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\taria-label=\"Uve\u0107aj\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.imageButtonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.imageButtonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54865,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-54862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"\"Povijesni roman finskog autora Jukke M. Heikkile Antigon, bo\u017eji sin pripovijeda pri\u010du o ratovima dijadoha, nasljednika Aleksandra Velikog, prete\u017eito njegovih vojnih zapovjednika.\" "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1653%2C951&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":54862,"position":0},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53144,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53144","url_meta":{"origin":54862,"position":1},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c (44\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2025. godini iza\u0161la su dva nova broja \u010dasopisa \u201ePovijesni prilozi\u201c Hrvatskog instituta za povijest, oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 68, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25945 Povijesni prilozi, Vol. 44 No. 69, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26431","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Povijesni-prilozi-44.webp?fit=707%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54556","url_meta":{"origin":54862,"position":2},"title":"Patrick Teichmann, &#8220;Die Nation als Familie. Die Konterrevolution im franz\u00f6sischen Roman um 1870&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Patrick Teichmann u knjizi \u201eDie Nation als Familie\u201c analizira na\u010dine na kojima se u djelima francuske knji\u017eevnosti koja su nastala oko 1870. godine tematizira kontrarevolucija iz 1790-ih, pri \u010demu se koristi povijesni narativ i obiteljska metaforika za promi\u0161ljanje politi\u010dke nestabilnosti i budu\u0107nosti francuske nacije. O knjizi: \u201eDie franz\u00f6sische Konterrevolution der\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Die-Nation-als-Familie-Buch-2.jpg?fit=800%2C545&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53233,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53233","url_meta":{"origin":54862,"position":3},"title":"Podcast Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U novom podcastu Ve\u010dernji TV-a \u201ePovijesni dijalozi\u201c razgovore s povjesni\u010darima o kontroverznim povijesnim temama vodit \u0107e povjesni\u010dar Ivan Tepe\u0161. Prvu emisiju bit \u0107e mogu\u0107e pogledati u \u010detvrtak, 14. svibnja 2026. u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Ve\u010dernjeg lista. Op\u0161irnije: https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tepes-najavljuje-novi-podcast-vecernjeg-o-najbolnijim-temama-treba-razgovarati-bez-emocija-i-tenzija-1959269","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dijalozi.jpeg?fit=1200%2C579&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":54862,"position":4},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":54862,"position":5},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54862"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54862\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54871,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54862\/revisions\/54871"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}