{"id":54782,"date":"2026-07-24T13:28:00","date_gmt":"2026-07-24T11:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782"},"modified":"2026-07-23T01:04:19","modified_gmt":"2026-07-22T23:04:19","slug":"gostovanje-predstave-george-bernard-shaw-oruzje-i-covjek-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","title":{"rendered":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu"},"content":{"rendered":"\n

Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Petak 04.09.2026. u 19:30

Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska)<\/p>\n\n\n\n

George Bernard Shaw<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prijevod: Stojan \u010caprazov<\/strong> i Rajko \u010caprazov<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Re\u017eija: John Malkovich<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kostimografija: Jordan Mihalev<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Asistentica re\u017eije: Anastasia Dimitrova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osobna asistentica redatelja: Ivajla Veleva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dramaturginja: Mira Todorova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pomo\u0107ne asistentice re\u017eije: Olga Nedjalkova, Elena Kostova<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Grafi\u010dki dizajn: Nikolaj Dimitrov NAD<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fotografija: Stefan Zdraveski<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podjela: Nen\u010do Kostov, Plamen Dimov, Eva Tepavi\u010darova, Kremena Slav\u010deva, Irina Miteva, Hristo Petkov, Stojan Pepelanov, Konstantin Elenkov<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em> drama je u tri \u010dina glasovita irskog dramati\u010dara Georgea Bernarda Shawa, praizvedena 1894. godine u londonskom kazali\u0161tu Avenue Theatre. Praizvedba na West Endu bila je Shawov prvi komercijalni uspjeh kojim se afirmirao kao dramski pisac, a ta drama do danas je ostala jedna od najizvo\u0111enijih komedija ovoga nobelovca. Slu\u017ee\u0107i se jezikom komedije, Shaw ismijava stavove u dru\u0161tvu koji veli\u010daju rat te razotkriva proturje\u010dnosti i nepotrebno romantiziranje takvih predod\u017eaba. Upravo je ta namjera sadr\u017eana ve\u0107 u naslovu preuzetu iz engleskog prijevoda po\u010detnih stihova Vergilijeve Eneide<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

U prvotnoj verziji drame likovi i mjesto radnje bili su op\u0107eniti, no u svom nastojanju da postigne \u0161to ve\u0107u uvjerljivost Shaw je na poticaj svojih prijatelja me\u0111uljudske odnose i zbivanja smjestio u kontekst Srpsko-bugarskog rata. Radnja se tako odvija u domu \u010dasnika Petkova u bugarskom gradi\u0107u nedaleko od Dragomana nakon Bitke kod Slivnice 1885. godine.<\/p>\n\n\n\n

Johna Malkovicha u ovoj drami privla\u010di kritika romantizirana pogleda na rat, ali i sukob ljubavi kao ideala i onoga \u0161to je ona u stvarnosti. Osobito ga intrigira izra\u017een kontrast izme\u0111u Shawova idealizirana svijeta i suvremene, profane stvarnosti obilje\u017eene normalizacijom kriza, ljudskim otu\u0111enjem, podjelama i beskrajnim ratnim sukobima. Rat se vi\u0161e ne povezuje s pojmovima juna\u0161tva, \u017ertve, slobode i ljudskog dostojanstva, nego sa stradanjem, u\u017easom i smr\u0107u. Malkovich na pozornicu donosi romanti\u010dnu antiratnu komediju u kojoj se suvremeni svijet ogleda kao da je pod pove\u0107alom \u0161to njegove probleme \u010dini jo\u0161 uo\u010dljivijima.<\/p>\n\n\n\n

U Bugarskoj je dramu Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em> Nikolay Polyakov postavio dvaput pod naslovom \u010cokoladni vojnik<\/em> (u neobjavljenu prijevodu Georgija Stan\u010deva). Prva je predstava premijerno izvedena 1995. godine u Dramsko-lutkarskom kazali\u0161tu u Vraci, a Poljakov je osvojio nagradu za najbolju re\u017eiju na Nacionalnom festivalu malih formi. Drugi je put predstavu postavio 2000. godine u Dramskom kazali\u0161tu Sava Ognjanov u Ruseu.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je drugi put da Malkovich re\u017eira Shawovo znamenito djelo. Prvi ga je put postavio 1985. godine u kazali\u0161tu Circle in the Square u New Yorku s gluma\u010dkom postavom koju su \u010dinili Kevin Kline (kojega je poslije zamijenio sam Malkovich), Glenne Headly i Raul Julia. Predstava je do\u017eivjela velik uspjeh i izvedena je vi\u0161e od stotinu puta.<\/p>\n\n\n\n

John Malkovich jedan je od najuglednijih ameri\u010dkih glumaca, redatelja i producenata. Dobitnik je brojnih me\u0111unarodnih nagrada te nominacija za filmska, televizijska i kazali\u0161na ostvarenja, me\u0111u kojima su nagrada Emmy, nagrada Udru\u017eenja njujor\u0161kih filmskih kriti\u010dara (New York Film Critics Circle Award), priznanja filmskih festivala u Karlovym Varyma, Locarnu i M\u00fcnchenu, dvije nominacije za nagradu Oscar, tri nominacije za Zlatni globus te nominacija za Nagradu BAFTA. Ujedno je i jedan od osniva\u010da kazali\u0161ne dru\u017eine Steppenwolf Theatre Company iz Chicaga.<\/p>\n\n\n\n

Predstava se izvodi na bugarskom jeziku uz nadnaslove na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/oru%C5%BEje-i-%C4%8Dovjek\/#04.09.19.30<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54783,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-54782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Slu\u017ee\u0107i se jezikom komedije, Shaw ismijava stavove u dru\u0161tvu koji veli\u010daju rat te razotkriva proturje\u010dnosti i nepotrebno romantiziranje takvih predod\u017eaba.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":54782,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":54782,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":54782,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":54782,"position":3},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":54782,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":54782,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54782"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54785,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782\/revisions\/54785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}