{"id":54782,"date":"2026-07-24T13:28:00","date_gmt":"2026-07-24T11:28:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782"},"modified":"2026-07-23T01:04:19","modified_gmt":"2026-07-22T23:04:19","slug":"gostovanje-predstave-george-bernard-shaw-oruzje-i-covjek-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","title":{"rendered":"Gostovanje predstave &#8211; George Bernard Shaw, &#8220;Oru\u017eje i \u010dovjek&#8221; &#8211; u Zagrebu"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petak 04.09.2026. u 19:30<br><br>Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>George Bernard Shaw<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><em>Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod: <strong>Stojan \u010caprazov<\/strong> i <strong>Rajko \u010caprazov<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Re\u017eija: <strong>John Malkovich<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Scenografija: <strong>Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kostimografija: <strong>Jordan Mihalev<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oblikovanje zvuka: <strong>Julian Stoi\u010dkov<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oblikovanje svjetla: <strong>Ilja Pa\u0161nin<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Asistentica re\u017eije: <strong>Anastasia Dimitrova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobna asistentica redatelja: <strong>Ivajla Veleva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dramaturginja: <strong>Mira Todorova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pomo\u0107ne asistentice re\u017eije: <strong>Olga Nedjalkova, Elena Kostova<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Grafi\u010dki dizajn: <strong>Nikolaj Dimitrov NAD<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fotografija: <strong>Stefan Zdraveski<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podjela:&nbsp;<strong>Nen\u010do Kostov, Plamen Dimov, Eva Tepavi\u010darova, Kremena Slav\u010deva, Irina Miteva, Hristo Petkov, Stojan Pepelanov, Konstantin Elenkov<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em> drama je u tri \u010dina glasovita irskog dramati\u010dara Georgea Bernarda Shawa, praizvedena 1894. godine u londonskom kazali\u0161tu Avenue Theatre. Praizvedba na West Endu bila je Shawov prvi komercijalni uspjeh kojim se afirmirao kao dramski pisac, a ta drama do danas je ostala jedna od najizvo\u0111enijih komedija ovoga nobelovca. Slu\u017ee\u0107i se jezikom komedije, Shaw ismijava stavove u dru\u0161tvu koji veli\u010daju rat te razotkriva proturje\u010dnosti i nepotrebno romantiziranje takvih predod\u017eaba. Upravo je ta namjera sadr\u017eana ve\u0107 u naslovu preuzetu iz engleskog prijevoda po\u010detnih stihova Vergilijeve <em>Eneide<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvotnoj verziji drame likovi i mjesto radnje bili su op\u0107eniti, no u svom nastojanju da postigne \u0161to ve\u0107u uvjerljivost Shaw je na poticaj svojih prijatelja me\u0111uljudske odnose i zbivanja smjestio u kontekst Srpsko-bugarskog rata. Radnja se tako odvija u domu \u010dasnika Petkova u bugarskom gradi\u0107u nedaleko od Dragomana nakon Bitke kod Slivnice 1885. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Johna Malkovicha u ovoj drami privla\u010di kritika romantizirana pogleda na rat, ali i sukob ljubavi kao ideala i onoga \u0161to je ona u stvarnosti. Osobito ga intrigira izra\u017een kontrast izme\u0111u Shawova idealizirana svijeta i suvremene, profane stvarnosti obilje\u017eene normalizacijom kriza, ljudskim otu\u0111enjem, podjelama i beskrajnim ratnim sukobima. Rat se vi\u0161e ne povezuje s pojmovima juna\u0161tva, \u017ertve, slobode i ljudskog dostojanstva, nego sa stradanjem, u\u017easom i smr\u0107u. Malkovich na pozornicu donosi romanti\u010dnu antiratnu komediju u kojoj se suvremeni svijet ogleda kao da je pod pove\u0107alom \u0161to njegove probleme \u010dini jo\u0161 uo\u010dljivijima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Bugarskoj je dramu <em>Oru\u017eje i \u010dovjek<\/em> Nikolay Polyakov postavio dvaput pod naslovom <em>\u010cokoladni vojnik<\/em> (u neobjavljenu prijevodu Georgija Stan\u010deva). Prva je predstava premijerno izvedena 1995. godine u Dramsko-lutkarskom kazali\u0161tu u Vraci, a Poljakov je osvojio nagradu za najbolju re\u017eiju na Nacionalnom festivalu malih formi. Drugi je put predstavu postavio 2000. godine u Dramskom kazali\u0161tu Sava Ognjanov u Ruseu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je drugi put da Malkovich re\u017eira Shawovo znamenito djelo. Prvi ga je put postavio 1985. godine u kazali\u0161tu Circle in the Square u New Yorku s gluma\u010dkom postavom koju su \u010dinili Kevin Kline (kojega je poslije zamijenio sam Malkovich), Glenne Headly i Raul Julia. Predstava je do\u017eivjela velik uspjeh i izvedena je vi\u0161e od stotinu puta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">John Malkovich jedan je od najuglednijih ameri\u010dkih glumaca, redatelja i producenata. Dobitnik je brojnih me\u0111unarodnih nagrada te nominacija za filmska, televizijska i kazali\u0161na ostvarenja, me\u0111u kojima su nagrada Emmy, nagrada Udru\u017eenja njujor\u0161kih filmskih kriti\u010dara (New York Film Critics Circle Award), priznanja filmskih festivala u Karlovym Varyma, Locarnu i M\u00fcnchenu, dvije nominacije za nagradu Oscar, tri nominacije za Zlatni globus te nominacija za Nagradu BAFTA. Ujedno je i jedan od osniva\u010da kazali\u0161ne dru\u017eine Steppenwolf Theatre Company iz Chicaga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predstava se izvodi na bugarskom jeziku uz nadnaslove na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/oru%C5%BEje-i-%C4%8Dovjek\/#04.09.19.30\">https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/oru%C5%BEje-i-%C4%8Dovjek\/#04.09.19.30<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54783,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-54782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"\"Slu\u017ee\u0107i se jezikom komedije, Shaw ismijava stavove u dru\u0161tvu koji veli\u010daju rat te razotkriva proturje\u010dnosti i nepotrebno romantiziranje takvih predod\u017eaba.\""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":54782,"position":0},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":54782,"position":1},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55676,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55676","url_meta":{"origin":54782,"position":2},"title":"Zagreba\u010dki velesajam \u2013 70 godina na desnoj obali Save","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak 22. rujna 2026. u 19 sati, u Kineskom paviljonu Zagreba\u010dkog velesajma, otvara se izlo\u017eba Zagreba\u010dki velesajam \u2013 70 godina na desnoj obali Save, autorica Melite \u010cavlovi\u0107 (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), Sonje Lebo\u0161 (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja) i Lane Lovren\u010di\u0107 (Institut za povijest umjetnosti). Izlo\u017eba je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":54782,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":54782,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":54782,"position":5},"title":"Ante Tomi\u0107, &#8220;Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54782"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54785,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54782\/revisions\/54785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}