{"id":54774,"date":"2026-07-24T11:05:00","date_gmt":"2026-07-24T09:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774"},"modified":"2026-07-23T00:56:36","modified_gmt":"2026-07-22T22:56:36","slug":"boris-akunin-pelagija-i-crveni-pijetao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","title":{"rendered":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka, duhoborci, njema\u010dki kolonisti, \u017eidovski iseljenici, Kristovi opri\u010dnici, putnici u Sodomu i vladika Mitrofanije. Dok brod sije\u010de ve\u010dernju maglu nad rijekom, u kabini prvoga razreda prona\u0111en je le\u0161: \u010dovjek kojeg su smatrali Manujlom ubijen je silovitim udarcem. Jesu li za njegovu smrt krivi brodski lopovi ili je rije\u010d o atentatu ideolo\u0161kih suparnika pitanja su koja mu\u010de istra\u017eitelje, visoke policijske slu\u017ebenike koji se ukrcavaju na brod da rasvijetle zlo\u010din; no istragom \u0107e se ipak morati pozabaviti redovnica u pratnji vladike Mitrofanija \u2012 \u010duvena sestra Pelagija. Premda se Pelagija ve\u0107 vi\u0161e puta dokazala kao sjajna detektivka koja je spretno iza\u0161la na kraj s crnim monahom i bijelim buldogom, tek treba vidjeti kako \u0107e pro\u0107i u srazu s crvenim pijetlom. Pelagija i crveni pijetao uzbudljiv je bezvremenski triler s fantasti\u010dnim elementima iz pera Borisa Akunina, svjetski popularnog ruskog pisca koji od 2014. \u017eivi u egzilu u Londonu. Pod optu\u017ebom za \u201epodr\u0161ku terorizmu\u201d, u srpnju 2025. sud u Moskvi osudio ga je u odsutnosti na \u010detrnaest godina u ka\u017enjeni\u010dkoj koloniji.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Boris Akunin (pravim imenom Grigor \u0160alvovi\u010d \u010charti\u0161vili) ruski je knji\u017eevnik, esejist i prevoditelj ro\u0111en u Gruziji. Studirao je japanski jezik i kulturu na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu u Moskvi. Prevodio je s japanskog i engleskog i \u0161est godina ure\u0111ivao \u010dasopis Foreign Literature posve\u0107en zapadnoeuropskoj i ameri\u010dkoj knji\u017eevnosti. Uredio je 20 svezaka antologije japanske knji\u017eevnosti i sastavio enciklopediju Pisac i samoubojstvo. Godine 1998. po\u010dinje objavljivati seriju povijesnih krimi\u0107a pod naslovom Do\u017eivljaji Erasta Fandorina \u010dija je radnja smje\u0161tena u Carsku Rusiju. Izme\u0111u ostalih, napisao je i seriju detektivskih romana o sestri Pelagiji koja zasad uklju\u010duje tri romana. Njegove knjige prodane su u vi\u0161e od osamnaest milijuna primjeraka samo u Rusiji i prevedene su na trideset jezika. Poznat je i po svom politi\u010dkom anga\u017emanu i \u017eestokom kritiziranju re\u017eima Vladimira Putina. Nominiran je za nagradu Smirnoff-Booker (2000.), progla\u0161en je ruskim piscem godine, osvojio je nagradu Antibooker 2000. te je bio u finalu knji\u017eevne nagrade Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) 2018. Prema njegovim romanima snimljeni su brojni filmovi i serije.<\/p>\n\n\n\n<p>Tiskano 2025. godine<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 9789535208419<\/p>\n\n\n\n<p>484 str.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.vbz.hr\/book\/pelagija-i-crveni-pijetao\/\">https:\/\/www.vbz.hr\/book\/pelagija-i-crveni-pijeta<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"KaakbzGykm\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156\">Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Boris Akunin, \u201cPelagija i bijeli buldog\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=32156&#038;embed=true#?secret=ErdrqIf8hg#?secret=KaakbzGykm\" data-secret=\"KaakbzGykm\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"TBL8ZMCrUt\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778\">Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778&#038;embed=true#?secret=JcDrO3Del5#?secret=TBL8ZMCrUt\" data-secret=\"TBL8ZMCrUt\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54775,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-54774","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=1654%2C2433&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54778","url_meta":{"origin":54774,"position":0},"title":"Boris Akunin, &#8220;Pelagija i crni monah&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"U ovom romanu \u010ditatelji mogu \u010duti odjeke Tolstoja, Dostojevskog i \u010cehova, u\u017eivati u intrigantnom krimi\u0107u i u dobroj knji\u017eevnosti. Los Angeles Times Mali ruski gradi\u0107 Zavol\u017esk nije se jo\u0161 do kraja oporavio od slu\u010daja Bijelog buldoga, a njegovu je snenu ruralnu rutinu uzdrmala jo\u0161 jedna neobi\u010dna pojava. U grad je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/pelagija-i-crni-monah-naslovnica.jpg?fit=675%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":54774,"position":1},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":54774,"position":2},"title":"Doga\u0111anje &#8220;Nigerija u gostima&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":54774,"position":3},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":54774,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":54774,"position":5},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54774"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54774\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54781,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54774\/revisions\/54781"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}