{"id":54770,"date":"2026-07-24T09:00:00","date_gmt":"2026-07-24T07:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770"},"modified":"2026-07-23T00:42:59","modified_gmt":"2026-07-22T22:42:59","slug":"camille-laurens-mala-cetrnaestogodisnja-plesacica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","title":{"rendered":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica<\/em>, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav. <\/p>\n\n\n\n

O knjizi <\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je vi\u0161e od polovice svoga slikarskog i crta\u010dkog opusa posvetio balerinama, i malodobne Marie van Goethem. Zanima je tko je uistinu bila djevoj\u010dica koja je danas,  zahvaljuju\u0107i Degasovoj vo\u0161tanoj skulpturi i kasnijim bron\u010danim odljevima, poznata u cijelom svijetu i kojoj je posjetitelji brojnih svjetskih muzeja dive. Camille Laurens poku\u0161ava rekonstruirati \u017eivot i sudbinu djevoj\u010dice koja je vrlo rano bila prisiljena zara\u0111ivati za \u017eivot, najvjerojatnije i bave\u0107i se najstarijim zanatom, te koja kao \u017eena i kao pripadnica najni\u017ee dru\u0161tvene klase nije imala previ\u0161e prilika za uspjeh u puritanskom i licemjernom gra\u0111anskom dru\u0161tvu francuske Tre\u0107e Republike. Tekst oscilira izme\u0111u eseja i biografije, temelji se na pomnu istra\u017eivanju arhivske gra\u0111e te u velikoj mjeri naglasak stavlja na problematiku povijesnog pam\u0107enja. Camille Laurens naglasak premje\u0161ta s poznatog i uglednog umjetnika na njegov nepoznati model, na djevoj\u010dicu koja je zaboravljena u meandrima povijesnih zbivanja. <\/p>\n\n\n\n

O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Camille Laurens (1957.), suvremena francuska spisateljica i \u010dlanica Akademije Goncourt, u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica (La petite danseuse de quatorze ans), koju je 2017. godine objavila izdava\u010dka ku\u0107a Stock, bavi se sudbinom Degasova modela, \u010detrnaestogodi\u0161nje djevoj\u010dice Marie van Goethem koja je odrasla u siroma\u0161noj obitelji na pari\u0161kome Montmartreu.  Kao i njezina starija i mla\u0111a sestra, od najranije je dobi poha\u0111ala baletnu \u0161kolu u pari\u0161koj Operi, pripremala se za karijeru plesa\u010dice, no nedugo nakon \u0161to je Degasova skulptura dovr\u0161ena, iz \u0161kole je izba\u010dena, nakon \u010dega joj se gubi svaki trag. Skulptura Edgara Degasa nazvana \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c prvi je put izlo\u017eena 1881. godine na izlo\u017ebi impresionista u Parizu te je izazvala o\u0161tre komentare tada\u0161nje likovne kritike i publike. Degasova skulptura napravljena je u raskoraku s tada\u0161njim kanonima \u017eenske ljepote, iznimno je realisti\u010dna, napravljena od voska, a ne od bronce ili mramora kao \u0161to je uobi\u010dajeno, neobi\u010dne veli\u010dine, ne\u0161to manje od prirodne, odjevena u baletnu haljinicu i papu\u010dice, s pravom kosom i vrpcom na glavi. Kritika i publika smatrali su je ru\u017enom, a njezino lice uspore\u0111ivali s majmunskim. <\/p>\n\n\n\n

Tiskano u velja\u010di 2025. <\/p>\n\n\n\n

ISBN 978-953-340-196-6 <\/p>\n\n\n\n

176 str.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija\/300<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"Camille Laurens u knjizi \"Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\" rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0"},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":54770,"position":0},"title":"Tanja Petrovi\u0107, “Utopija uniforme”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":54770,"position":1},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":54770,"position":2},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":54770,"position":3},"title":"Osnovna \u0161kola “Vladimir Nazor” \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":54770,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":54770,"position":5},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54770"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54773,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54770\/revisions\/54773"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}