{"id":54764,"date":"2026-07-23T14:14:00","date_gmt":"2026-07-23T12:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764"},"modified":"2026-07-23T00:18:11","modified_gmt":"2026-07-22T22:18:11","slug":"christopher-willis-gortner-trilogija-kronike-mestra-uhoda-elizabete-i-tajna-tudora-urota-tudora-i-osveta-tudora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","title":{"rendered":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)"},"content":{"rendered":"\n

C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je na hrvatski jezik preveo Marko Maras.<\/p>\n\n\n\n

O trilogiji: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

1. \u201eTajna Tudora\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvi je roman trodijelnog serijala \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c. \u010cak i ljubitelje i dobre poznavatelje romana i filmova o Tudorima, najpoznatijoj i najutjecajnijoj kraljevskoj lozi u engleskoj povijesti koja je tom zemljom vladala od 1485. do 1603. godine, o\u010darat \u0107e Gortnerovi zanimljivi junaci i njegovo pripovijedanje koje osvaja \u010ditatelja brzim ritmom i bogatom povijesnom scenografijom. Godina je 1553., a Engleska je opasna zemlja. Kralj Eduard je na samrti. Za krunu se bore Elizabeta, njezina polusestra Mary i njihova ro\u0111akinja Jane Grey kojom manipulira mo\u0107ni svekar. Usred te drame pojavljuje se Brendan Prescott, dvadesetogodi\u0161nje siro\u010de koje je odgojila slu\u017ein\u010dad u dvorcu vojvode od Northumberlanda. Kad ga po\u0161alju na dvor da slu\u017ei vojvodinim sinovima, jedan je od njegovih prvih zadataka dostaviti tajnu poruku princezi Elizabeti. Ali njezin za\u0161titnik William Cecil ubrzo nagovori Brendana da radi za nju, a zauzvrat obe\u0107a da \u0107e mu pomo\u0107i rije\u0161iti tajnu njegova podrijetla. Svjedo\u010de\u0107i izdajama, Brendan shva\u0107a da mora izabrati stranu jer izbor prestolonasljednika postaje pitanje \u017eivota i smrti \u2013 i to ne samo za mogu\u0107e kraljice. <\/p>\n\n\n\n

Tiskano 2025. godine<\/p>\n\n\n\n

ISBN: 978-953-342-214-5<\/p>\n\n\n\n

304 str.<\/p>\n\n\n\n

2. \u201eUrota Tudora\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eUrota Tudora\u201c nadovezuje se na \u201eTajnu Tudora\u201c. Engleska 1553. godine: kraljevstvo je pritisnula o\u0161tra zima. Mary Tudor postala je kraljica voljom naroda, a njezini su neprijatelji zato\u010deni u Toweru. <\/strong>Ali kad se zaru\u010di za katoli\u010dkog \u0161panjolskog princa Filipa i time ugrozi svoje protestantske podanike, pro\u0161ire se glasine o uroti radi njezina svrgavanja, a u sredi\u0161tu tih glasina je osoba koju mnogi smatraju najboljom nasljednicom i jedinom nadom Engleske \u2013 kralji\u010dina polusestra princeza Elizabeta. <\/strong>Optere\u0107en tajnama pro\u0161losti, Brendan Prescott \u017eivi daleko od dvorskih intriga. Ali njegov se miran \u017eivot okon\u010da kad njegov protivnik i u\u010ditelj, me\u0161tar uhoda Cecil, do\u0111e s uznemiruju\u0107im vijestima zbog kojih se Brendan zaputi na opasan zadatak usred drame izme\u0111u kraljice Marije i njezine polusestre Elizabete. Cijela se Engleska pograbila zbog religije, a obje strane \u2013 Marijini katolici i Elizabetini protestanti \u2013 \u017eele vladati i diktirati masovna obra\u0107enja. <\/strong>Elizabeta ne mo\u017ee napustiti dvor, a \u0161panjolski veleposlanik \u017eeli njezinu smrt. Nakon povratka u pala\u010du u kojoj je ve\u0107 zamalo izgubio \u017eivot, Brendan mora igrati ulogu dvostrukog agenta jer mu kraljica Marija zapovjedi da prona\u0111e dokaze koji \u0107e uni\u0161titi njegovu voljenu Elizabetu. <\/strong>U smrtonosnoj igri ma\u010dke i mi\u0161a, u kojoj tajanstveni suparnik krije stra\u0161nu tajnu, Brendan se mora dokopati princezinih skrivenih pisama. U tom mra\u010dnom svijetu izdaje i prijevare, u kojemu se zbog vlasti sestra okre\u0107e protiv sestre, na\u0161 junak otkriva da nitko nije onakav kakvim se \u010dini.<\/p>\n\n\n\n

Tiskano 2025. godine<\/p>\n\n\n\n

ISBN: 978-953-342-215-2<\/p>\n\n\n\n

300 str.<\/p>\n\n\n\n

3. \u201eOsveta Tudora\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studeni 1558. godine: na englesko prijestolje stupila je Elizabeta I., ali nemiri obilje\u017eavaju njezinu vladavinu od prvog dana. Kraljevstvo je oslabjelo zbog sukoba iz pro\u0161losti i njezina je vlast na klimavim nogama. Kad se kralji\u010din intimni \u0161pijun Brendan Prescott vrati na dvor na njezin zahtjev, ubrzo postane sudionik smrtonosne igre protiv svojeg starog neprijatelja Roberta Dudleyja. Ali Elizabeta ima jo\u0161 opasniji zadatak za njega: u Yorkshireu je nestala gospa Parry, njezina najdra\u017ea dvorska dama. Dok putuje s dvora u oronulu plemenita\u0161ku ku\u0107u da rije\u0161i zagonetku nestanka gospe Parry, Brendan mora bje\u017eati od nepoznatog neprijatelja koji tra\u017ei osvetu i koji bi mogao razotkriti njegovu tajnu pro\u0161lost, ali i odavno skriveni misterij koji za Elizabetu zna\u010di propast.<\/p>\n\n\n\n

Tiskano 2025. godine<\/p>\n\n\n\n

ISBN: 978-953-342-216-9<\/p>\n\n\n\n

260 str.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

C. W. Gortner ro\u0111en je i odrastao na jugu \u0160panjolske, a ve\u0107 se u djetinjstvu po\u010deo sna\u017eno zanimati za povijest. Nakon \u0161to je godinama radio kao urednik i voditelj marketinga u jednoj modnoj ku\u0107i, vratio se studiju te stekao magisterij na podru\u010dju spisateljstva i renesansne knji\u017eevnosti. Tijekom detaljnih priprema za pisanje romana putuje diljem svijeta pa je tako plesao dvorske plesove u dvorcu obitelji Tudor te neko vrijeme \u017eivio u dvorcu u \u0160panjolskoj. Romani su mu donijeli me\u0111unarodnu slavu, a njegova su djela do danas prevedena na trinaest jezika. Borac je za prava \u017eivotinja i za\u0161titu okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/tajna-tudora<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/urota-tudora<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/osveta-tudora<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.najboljeknjige.com\/autor\/c-w-gortner<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54765,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-54764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. "},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Trilogija-o-Tudorima.png?fit=352%2C172&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":54764,"position":0},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":54764,"position":1},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":54764,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":54764,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":54764,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":54764,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54764"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54766,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54764\/revisions\/54766"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}