{"id":54696,"date":"2026-07-21T15:06:00","date_gmt":"2026-07-21T13:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696"},"modified":"2026-07-21T15:10:29","modified_gmt":"2026-07-21T13:10:29","slug":"leidulf-melve-i-eivind-heldaas-seland-sta-je-globalna-istorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","title":{"rendered":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”"},"content":{"rendered":"\n

U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta.<\/p>\n\n\n\n

O knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja utemeljeno u decenijama nakon 1960. S\u00e2m globalnoistorijski projekat mnogo je stariji, ali kako bismo ga razlikovali od moderne globalne istorije, nazivamo ga univerzalnom istorijom. Od antike do prosvetiteljstva, ovakve univerzalne istorije pomogle su prevazila\u017eenju postoje\u0107ih okvira pisanja istorije. Globalna istorija i univerzalna istorija moraju, s druge strane, da se razlikuju od svetske istorije. Svetska istorija, kako je mi razumemo, bila je uglavnom nastavni predmet. Nastala je po\u010detkom 20. veka i bila fokusirana na opisivanje razvoja evropskih velesila i SAD, kao i zapadne kulture. [\u2026] Istoriografija je uvek odra\u017eavala razvoj dru\u0161tva, a globalna istorija nije nikakav izuzetak. Dok nastanak moderne globalne istorije na Zapadu mo\u017ee da se shvati kao obra\u010dun s kolonijalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, daleko manje istaknuta uloga globalne istorije u ostatku sveta mo\u017ee na prvi pogled delovati paradoksalno. Kako to mo\u017eemo objasniti? S jedne strane, to je rezultat snage nacionalne istoriografije: koliko je ona \u010dinila i jo\u0161 uvek \u010dini ideolo\u0161ki arsenal zapadnih zemalja, toliko je i usmerenost na nacionalnu pro\u0161lost postala va\u017ena u poku\u0161ajima neevropskih zemalja da se oslobode zapadnog uticaja. S druge, zapadne strane, primamljivo je videti osnivanje globalne istorije kao nekog oblika iskupljenja; obrazovana bela srednja klasa je potpuno svesna uloge Zapada u kolonizaciji, a s njom i rasta modernog svetskog sistema koji biv\u0161e kolonije dr\u017ei u zavisni\u010dkoj vezi u odnosu na Zapad. Jedan od brojnih poku\u0161aja da se ta odgovornost ubla\u017ei bila je globalna istorija, u vidu istoriografije koja \u017eeli da vidi ceo svet kao povezanu celinu, i koja je neretko smi\u0161ljala globalne narative koji upravo usmeravaju pa\u017enju na razvijenost i nerazvijenost \u2013 na odnos izme\u0111u siroma\u0161nih i bogatih.\u201c<\/p>\n\n\n\n

O autorima: <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Leidulf Melve (ro\u0111. 1972. g.) profesor je istorije na Univerzitetu u Bergenu i bavi se istorijom srednjeg veka. Napisao je brojne studije na norve\u0161kom: \u201eIstorija: istoriografija od antike do danas\u201c (2010), \u201eGlobalna istoriografija. Istorija i istoriografija od najstarijih vremena do danas\u201c (2015), \u201eStvaranje javne sfere. Javna rasprava za vreme borbe za investituru (oko 1030\u20131122)\u201c (2007). Na srpski su prevedene njegove knjige \u201e\u0160ta je srednji vek?\u201c (Karpos, 2017) i \u201eSvet koji se menja. Globalni srednji vek 500\u20131500.\u201c (Karpos, 2024).<\/p>\n\n\n\n

Eivind Heldaas Seland (ro\u0111. 1975. g.) profesor je starije globalne istorije i anti\u010dke istorije na Univerzitetu u Bergenu. Me\u0111u knjigama koje je napisao isti\u010du se \u201eAtlas globalne istorije\u201c (2012) i \u201eAnti\u010dki globalni svet: Azija, Evropa i Afrika pre islama\u201c (2019). <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tiskano 2026. godine<\/p>\n\n\n\n

ISBN: 978-86-6435-277-2<\/p>\n\n\n\n

144 str.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-globalna-istorijalejdulf-melve-ejvin-heldos selan\/<\/a> <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54697,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"U knjizi, koju je prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54967,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54967","url_meta":{"origin":54696,"position":0},"title":"Milan Ristovi\u0107, \u201eUti\u0161ani glasovi. Iz istorije obi\u010dnih ljudi\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Devedesetih godina pro\u0161log veka pojavili su se mla\u0111i i hrabriji istori\u010dari pi\u0161u\u0107i eseje o malim sudbinama pojedinaca u vihorima tih ogromnih prevrata sveta. \u017deleli su da makar naknadno ostave trag dostojanstvu nepravedno nazvanom Mali \u010dovek. Pokazali su da istorijska faktografija nudi beskona\u010dno mnogo izuzetnih pri\u010da koje ravnopravno i jednako zanimljivim\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Utisani-glasovi.jpg?fit=373%2C551&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":54696,"position":1},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":54696,"position":2},"title":"Ante Tomi\u0107, “Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":54696,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":54696,"position":4},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":54696,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54696"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54722,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696\/revisions\/54722"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}