{"id":54696,"date":"2026-07-21T15:06:00","date_gmt":"2026-07-21T13:06:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696"},"modified":"2026-07-21T15:10:29","modified_gmt":"2026-07-21T13:10:29","slug":"leidulf-melve-i-eivind-heldaas-seland-sta-je-globalna-istorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","title":{"rendered":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja utemeljeno u decenijama nakon 1960. S\u00e2m globalnoistorijski projekat mnogo je stariji, ali kako bismo ga razlikovali od moderne globalne istorije, nazivamo ga univerzalnom istorijom. Od antike do prosvetiteljstva, ovakve univerzalne istorije pomogle su prevazila\u017eenju postoje\u0107ih okvira pisanja istorije. Globalna istorija i univerzalna istorija moraju, s druge strane, da se razlikuju od svetske istorije. Svetska istorija, kako je mi razumemo, bila je uglavnom nastavni predmet. Nastala je po\u010detkom 20. veka i bila fokusirana na opisivanje razvoja evropskih velesila i SAD, kao i zapadne kulture. [\u2026] Istoriografija je uvek odra\u017eavala razvoj dru\u0161tva, a globalna istorija nije nikakav izuzetak. Dok nastanak moderne globalne istorije na Zapadu mo\u017ee da se shvati kao obra\u010dun s kolonijalnom pro\u0161lo\u0161\u0107u, daleko manje istaknuta uloga globalne istorije u ostatku sveta mo\u017ee na prvi pogled delovati paradoksalno. Kako to mo\u017eemo objasniti? S jedne strane, to je rezultat snage nacionalne istoriografije: koliko je ona \u010dinila i jo\u0161 uvek \u010dini ideolo\u0161ki arsenal zapadnih zemalja, toliko je i usmerenost na nacionalnu pro\u0161lost postala va\u017ena u poku\u0161ajima neevropskih zemalja da se oslobode zapadnog uticaja. S druge, zapadne strane, primamljivo je videti osnivanje globalne istorije kao nekog oblika iskupljenja; obrazovana bela srednja klasa je potpuno svesna uloge Zapada u kolonizaciji, a s njom i rasta modernog svetskog sistema koji biv\u0161e kolonije dr\u017ei u zavisni\u010dkoj vezi u odnosu na Zapad. Jedan od brojnih poku\u0161aja da se ta odgovornost ubla\u017ei bila je globalna istorija, u vidu istoriografije koja \u017eeli da vidi ceo svet kao povezanu celinu, i koja je neretko smi\u0161ljala globalne narative koji upravo usmeravaju pa\u017enju na razvijenost i nerazvijenost \u2013 na odnos izme\u0111u siroma\u0161nih i bogatih.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autorima:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Leidulf Melve (ro\u0111. 1972. g.) profesor je istorije na Univerzitetu u Bergenu i bavi se istorijom srednjeg veka. Napisao je brojne studije na norve\u0161kom: \u201eIstorija: istoriografija od antike do danas\u201c (2010), \u201eGlobalna istoriografija. Istorija i istoriografija od najstarijih vremena do danas\u201c (2015), \u201eStvaranje javne sfere. Javna rasprava za vreme borbe za investituru (oko 1030\u20131122)\u201c (2007). Na srpski su prevedene njegove knjige \u201e\u0160ta je srednji vek?\u201c (Karpos, 2017) i \u201eSvet koji se menja. Globalni srednji vek 500\u20131500.\u201c (Karpos, 2024).<\/p>\n\n\n\n<p>Eivind Heldaas Seland (ro\u0111. 1975. g.) profesor je starije globalne istorije i anti\u010dke istorije na Univerzitetu u Bergenu. Me\u0111u knjigama koje je napisao isti\u010du se \u201eAtlas globalne istorije\u201c (2012) i \u201eAnti\u010dki globalni svet: Azija, Evropa i Afrika pre islama\u201c (2019).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Tiskano 2026. godine<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-86-6435-277-2<\/p>\n\n\n\n<p>144 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-globalna-istorijalejdulf-melve-ejvin-heldos%20selan\/\">https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-globalna-istorijalejdulf-melve-ejvin-heldos selan\/<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54697,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54696","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"U knjizi, koju je prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":54696,"position":0},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":54696,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":45459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45459","url_meta":{"origin":54696,"position":2},"title":"Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. o\u017eujka 2025.","format":false,"excerpt":"Zbornik radova koji su uredili Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107 predstavlja nove pristupe u studijima nacija i nacionalizma koji preispituju prevladavaju\u0107a mi\u0161ljenja o etni\u010dkim i nacionalnim identifikacijama. Nasuprot tome, radovi zagovaraju koncepte poput nacionalne ravnodu\u0161nosti i ukazuju na svepro\u017eimni odnos emocija i nacionalizma, kao i sveprisutni svakodnevni nacionalizam. Zbornik donosi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":54696,"position":3},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":54696,"position":4},"title":"Debata &#8220;Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":54696,"position":5},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54696"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54722,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54696\/revisions\/54722"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54697"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}