Izlo\u017eba u Tehni\u010dkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu daje povijesno-tehnolo\u0161ki pregled naprava i ure\u0111aja za ra\u010dunanje od davnina do sredine osamdesetih godina 20.stolje\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
mjesto odr\u017eavanja: Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, IZLO\u017dBENA DVORANA
\ndatum po\u010detka\/zavr\u0161etka: 07.06.2017. \/ 30.09.2017.
\nradno vrijeme: utorak \u2013 petak: 11 – 20 sati, subota \u2013 nedjelja: 10 \u2013 17 sati, PONEDJELJKOM I PRAZNIKOM ZATVORENO
\ncijena ulaznice: 10 kn
\nautor stru\u010dne koncepcije: prof. dr. sc. Boris Halasz
\nautor likovnog postava: Hrvoje \u0110ukez
\nbroj eksponata: 500
\norganizator: Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Izlo\u017eba<\/p>\n
<\/p>\n
Koji je tvoj (z)broj? \u2013 Povijest ra\u010dunanja od abakusa do kalkulatora<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla, izlo\u017ebena dvorana, Savska cesta 18<\/p>\n <\/p>\n 6. srpnja \u2013 30. rujna 2017.<\/p>\n <\/p>\n radno vrijeme: <\/p>\n Organizator: Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla <\/p>\n <\/p>\n Povijest ra\u010dunanja od abakusa do kalkulatora<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Ra\u010dunanje se smatra jednim od najve\u0107ih intelektualnih dostignu\u0107a ljudske vrste. Stoga je interesantno u povijesnom aspektu i sagledati na\u010dine na koje je ljudski rod svladavao i najslo\u017eenije ra\u010dunske operacije, a koriste\u0107i se tu naravno i razli\u010ditim pomagalima. Cilj najnovije izlo\u017ebe Tehni\u010dkog muzeja Nikola Tesla je upoznati javnost sa povije\u0161\u0107u ra\u010dunanja od abacusa do elektronskog kalkulatora. Autor izlo\u017ebe je prof.dr.sc. Boris Halasz, a na izlo\u017ebi \u0107e biti prezentirano skoro pet stotina izlo\u017eaka od kojih najstarije Fullerovo cilindri\u010dno logaritamsko ra\u010dunalo datira iz oko 1895. godine.<\/p>\n <\/p>\n Poseban dio izlo\u017ebe posve\u0107en je doma\u0107oj industriji me\u0111u kojima su zastupljene hrvatske tvrtke TRS Zagreb, Digitron Buje i RIZ Zagreb, ali i Unis iz Sarajeva i Ei iz Ni\u0161a. Najte\u017ei izlo\u017eak je registar blagajna \u010dija je masa oko 60 kg, dok najlak\u0161i izlo\u017eak \u0161iber Sun Hemmi ima tek 17 grama. Na izlo\u017ebi \u0107e biti predstavljen i cijeli niz interesantnih izlo\u017eaka poput prvog elektronskog kalkulatora manjeg od pisa\u0107eg stroja Sharp QT 8D iz 1969., prvog d\u017eepnog znanstvenog elektronskog kalkulatora Hewlett Packard HP-35 iz 1972., prvoga d\u017eepnog programibilnog kalkulatora Hewlett-Packard HP-65 iz 1974., najsporijeg(!) d\u017eepnog elektronskog kalkulatora Canon Palmtronic F 2 iz 1975. itd.<\/p>\n <\/p>\n Abak (lat. abacus) je bio jedno od najranijih pravih ra\u010dunskih pomagala, kori\u0161ten jo\u0161 u Mezopotamiji i starom Egiptu. \u010cini se da je abak u davno doba slu\u017eio prvenstveno kao pomagalo za zbrajanje i oduzimanje. Mno\u017eenje i dijeljenje i dalje su predstavljali problem, pa su u uporabi bile razne pomo\u0107ne tablice, a gdjekad i geometrijske konstrukcije. <\/p>\n U sedamnaestom stolje\u0107u po\u010deo je i razvoj mehani\u010dkih ra\u010dunskih pomagala. Prvi se ra\u010dunski stroj pripisuje Nijemcu Wilhelmu Schickardu u godini 1623., ali taj je stroj nestao u po\u017earu prije nego je predstavljen javnosti. Francuz Blaise Pascal je 1642. izumio zbrajalicu Pascaline, njema\u010dki matemati\u010dar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz je 1672. izumio ra\u010dunski stroj za sve \u010detiri ra\u010dunske operacije. Do sredine devetnaestog stolje\u0107a izredali su se deseci najrazli\u010ditijih i egzoti\u010dnih izuma, ali je tek oko 1850. Francuz Xavier Thomas de Colmar sa svojim Arithmometerom doveo mehani\u010dke ra\u010dunske strojeve do uporabne pouzdanosti i komercijalne isplativosti. U sljede\u0107ih 120 godina mehani\u010dki su ra\u010dunski strojevi, zajedno s logaritamskim ra\u010dunalima i logaritamskim tablicama, bili jedina dostupna (ne i jeftina!) ra\u010dunska pomagala.Deseci, pa i stotine proizvo\u0111a\u010da nudili su tisu\u0107e modela koji su se izra\u0111ivali u mnogim milijunima primjeraka.<\/p>\n <\/p>\n Mehani\u010dki ra\u010dunski strojevi dosegli su vrhunac razvoja nakon Drugoga svjetskog rata. Nevjerojatno je koliko su ti mehanizmi bili slo\u017eeni i skupi \u2013 npr. Divisumma 24 je 1956. godine u Italiji ko\u0161tao 325 000 lira, dok je novi Fiat 500 Nuova ko\u0161tao 465 000 lira! A kad su se pojavili elektronski kalkulatori, zbog tisu\u0107a ugra\u0111enih skupih tranzistora i dioda cijene su postale jo\u0161 vi\u0161e pa je dobar stroj ko\u0161tao na tisu\u0107e onda\u0161njih dolara, vi\u0161e i od dobrog automobila!<\/p>\n <\/p>\n Prvo elektronsko ra\u010dunalo ENIAC (oko 17.500 elektronskih cijevi) tro\u0161ilo je oko 150 kW struje, a moglo je obavljati samo \u010detiri ra\u010dunske operacije. Danas moderni kalkulator za to tro\u0161i manje od pola milivata, ili tristo milijuna puta manje!<\/p>\n <\/p>\n Prvi stolni elektronski kalkulator bio je 1961. godine Anita Mk VII engleske firme Sumlock Bell Punch, do tada poznate po izradi mehani\u010dkih ra\u010dunskih strojeva. Bio je to i jedini stolni elektronski kalkulator s elektronskim cijevima (\u201elampama\u201c).<\/p>\n <\/p>\n Dva su epohalna izuma (1948. izum tranzistora i dioda i 1958. izum integriranog kruga) omogu\u0107ila nevjerojatan razvoj ra\u010dunskih pomagala, ali je svaki od tih izuma, zbog izvanredne slo\u017eenosti potrebnih tehnologija, trebao i vi\u0161e od deset godina da postane tehnolo\u0161ki pouzdan. Tako su se tek 1964. pojavili prvi stolni elektronski kalkulatori s tranzistorima i diodama (Friden 130, Sharp CS-10A, IME-84, Canon Canola 130, Mathatronic Mathatron), a tek potkraj \u0161ezdesetih godina i prvi kalkulatori s integriranim krugovima. I dok su kalkulatori s tranzistorima i diodama, zbog tisu\u0107a ugra\u0111enih elemenata, nu\u017eno bili veliki poput pisa\u0107ih strojeva ili jo\u0161 ve\u0107i, integrirani su krugovi omogu\u0107ili njihovo smanjivanje prvo na veli\u010dinu telefona, a onda i na d\u017eepni format, uz istodobno pove\u0107anje ra\u010dunskih mogu\u0107nosti.<\/p>\n <\/p>\n Sedamdesete godine i puna primjena integriranih krugova visoke gusto\u0107e integracije svjedo\u010dile su nevi\u0111enom razvoju kalkulatora, da bi se u osamdesetima vrhunac razvoja premjestio na podru\u010dje stolnih kompjutora op\u0107e namjene, kasnije i prijenosnih kompjutora.<\/p>\n <\/p>\n Tako je ono \u0161to je sredinom \u0161ezdesetih po\u010delo kao (samo) ra\u010dunsko pomagalo i to u po\u010detku skromnih mogu\u0107nosti, u osamdesetima postalo pomagalo ne samo fantasti\u010dnih ra\u010dunskih mogu\u0107nosti, nego i mnogo vi\u0161e od toga \u2013 da bi se do dana\u0161njeg dana uvuklo se u sve pore \u017eivota i iz temelja promijenilo na\u0161u civilizaciju. Nevjerojatan doseg koji je malo tko mogao predvidjeti \u010dak jo\u0161 i u sedamdesetim godinama dvadesetog stolje\u0107a! <\/p>\n Izlo\u017eba i katalog u organski povezanoj cjelini obuhva\u0107aju niz predmeta iz fundusa Tehni\u010dkog muzeja Nikola Tesla \u2013 zbirke Ra\u010dunska tehnika te dviju privatnih zbirki ra\u010dunskih pomagala, ponajprije kolekcije prof. dr. sc. Borisa Halasza te prof. dr. sc. Bo\u017eidara Kanajeta. Po sadr\u017eaju te se tri zbirke nadopunjuju tvore\u0107i cjelinu koja omogu\u0107uje relevantan prikaz razvoja svih vrsta ra\u010dunskih pomagala. Na izlo\u017ebi su kori\u0161teni i artefakti u vlasni\u0161tvu gosp. Tomislava Talana, Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te Muzeja informatike Peek&Poke iz Rijeke.<\/p>\n <\/p>\n Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla <\/p>\n <\/p>\n
\nutorak \u2013 petak: 11 – 20 sati
\nsubota \u2013 nedjelja: 10 \u2013 17 sati<\/p>\n
\nAutor izlo\u017ebe: prof. dr. sc. Boris Halasz
\nVoditeljica programa za TMNT: Markita Franuli\u0107
\nStru\u010dna suradnica za TMNT: Vesna Daki\u0107 Horvat, voditeljica zbirke Ra\u010dunska tehnika
\nSuradnica na organizaciji: Julija Gracin
\nKonzervacija izlo\u017eaka: Zoran Kirchhoffer
\nOblikovanje postava: Hrvoje \u0110ukez
\nFotografije: Zvonimir Ambru\u0161
\nGrafic\u030cko oblikovanje kataloga: Luka Gusic\u0301
\nLektura: Margareta Medjure\u010dan
\nOdnosi s javno\u0161\u0107u: Marijo Zrna<\/p>\n
\nVelik korak naprijed \u0161to se mno\u017eenja i dijeljenja ti\u010de bilo je otkri\u0107e logaritama. Godine 1614. \u0160kot John Napier objavio je knjigu Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio (Opis \u010dudesnog zakona logaritama) u kojoj je prvi opisao svojstva logaritama (prvi ih je zapravo otkrio \u0160vicarac Joost B\u00fcrgi desetak godina ranije, ali je to objavio tek 1620.!). Edmund Gunter je 1620. godine do\u0161ao na ideju da logaritme brojeva nanese na ravnalo kao du\u017eine i da, zahva\u0107aju\u0107i \u0161estarom razmake koji odgovaraju logaritmima dvaju brojeva i nastavljaju\u0107i te razmake jedan na drugi, na ravnalu o\u010dita zbroj tih logaritama, a to zna\u010di o\u010dita i umno\u017eak tih dvaju brojeva. Ubrzo je tu ideju usavr\u0161io William Oughtred, 1622. godine, nadovezuju\u0107i dva jednaka ravnala jedno uz drugo (umjesto \u0161estarom dvaju razmaka na jednom ravnalu). Tako je stvoreno logaritamsko ra\u010dunalo koje je ostalo u uporabi dulje od tri stotine godina, sve negdje do 1975. godine. Za to vrijeme pobolj\u0161avali su se materijali iz kojih su ra\u010dunala napravljena, uvodile su se nove skale, ali je princip rada ostao isti.<\/p>\n
\nIzlo\u017eba i katalog Koji je tvoj (z)broj? \u2013 Povijest ra\u010dunanja od abakusa do kalkulatora, autora prof. dr. sc. Borisa Halasza, daje povijesno-tehnolo\u0161ki pregled naprava i ure\u0111aja za ra\u010dunanje od davnina do sredine osamdesetih godina 20. stolje\u0107a, kada je sve br\u017ei razvoj poluvodi\u010dke i informati\u010dke industrije, potaknut razvojem kalkulatora, zapravo pre\u0161ao granice ra\u010dunskih pomagala i u\u0161ao u podru\u010dje ra\u010dunala op\u0107e namjene te po\u010deo ulaziti u sve sfere svakodnevnog \u017eivota, stubokom ga mijenjaju\u0107i.<\/p>\n
\nSavska cesta 18, Zagreb
\n01\/4844 050, marijo.zrna@tmnt.hr<\/p>\n