{"id":54595,"date":"2026-07-14T13:01:00","date_gmt":"2026-07-14T11:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595"},"modified":"2026-07-13T20:49:37","modified_gmt":"2026-07-13T18:49:37","slug":"alessandro-vanoli-istorija-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","title":{"rendered":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija <em>Istorija mora<\/em>, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o ribama i svim morskim bi\u0107ima. Ukratko, to je pri\u010da koja spaja ljude i \u017eivotinje. Naravno, ovo nije sitni\u010dava hronika doga\u0111aja i pojava, ve\u0107 pripovedanje kroz lica, slike, zvuke i boje, s nadom da \u0107e preneti makar deo onog \u010duda koje nam dubine uvek pru\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova velika knjiga o moru po\u010dinje u beskona\u010dno dalekoj pro\u0161losti, pre \u010detiri milijarde godina, osvetljava geolo\u0161ke procese, po\u010detke \u017eivota, dinosaure i primitivne ribe, nestala mora i velike katastrofe. Zatim nas vodi u dubine okeana, me\u0111u koralne grebene, mo\u010dvare, stene i pe\u0161\u010dane pla\u017ee. I zaista, radi se o istoriji prvih kolonizacija, prastarih brodova i ro\u0111enja luka, velikih mitova, od biblijskih do homerovskih, o poreklu civilizacija \u2013 Feni\u010dana, Grka, Rimljana \u2013 i svega \u0161to ih je okru\u017eivalo. Pripoveda o trgova\u010dkim rutama, pri\u010da o amforama i koralu, o putevima hodo\u010dasnika, o Vikinzima u Americi i o Kinezima u Indijskom okeanu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je pri\u010da i o poznatim stvarima: busolama, karavelama, Kristiforu Kolumbu, Magelanu, Amerigu Vespu\u010diju i karipskim piratima. Ali i o kitovima i ajkulama, skrivenom blagu, legendama o Krakenu, Malstrumu i Lete\u0107em Holan\u0111aninu \u2013 o svemu \u0161to je vekovima hranilo ljudsku ma\u0161tu. Vodi nas do dana\u0161njih dana, do ekolo\u0161ke krize i topljenja gle\u010dera. Jer pri\u010dati o moru zna\u010di govoriti o na\u0161im najdubljim snovima, ali i podse\u0107ati nas da smo, na kraju, samo jedna vrsta me\u0111u mnogim drugim vrstama. Mi smo deo mora \u2013 a to je mo\u017eda najva\u017enija poruka ove hiljadugodi\u0161nje avanture.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Alesandro Vanoli (Alessandro Vanoli), istori\u010dar, pisac i tuma\u010d nauke, stru\u010dnjak je za istoriju Mediterana. Predavao je na Univerzitetu u Bolonji, a kratko vreme i na Dr\u017eavnom univerzitetu u Milanu, gde se bavio istorijom Mediterana i islamskim prisustvom u \u0160paniji i na Siciliji. Godinama je posve\u0107en preno\u0161enju i \u0161irenju nauke kroz pozori\u0161ne komade i didakti\u010dke aktivnosti vezane za islamski svet i popularizaciju istorije. Sara\u0111uje sa Italijanskom radio-televizijom (RAI) i sa dnevnim listom Corriere della Sera. Za poznatu izdava\u010dku ku\u0107u Laterza objavio je dela Istorija Mediterana u 20 predmeta (Storia del Mediterraneo in 20 oggetti), sa Amedeom Fenijelom (Amedeo Feniello), i Stvaranje Zapada (Invenzione dell\u2019Occidente), 2024. godine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Pro\u010ditajte odlomak: <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/istorija-mora\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/istorija-mora<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":54596,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-54595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija \"Istorija mora\", koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do."},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54425,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54425","url_meta":{"origin":54595,"position":0},"title":"Tanja Petrovi\u0107, &#8220;Utopija uniforme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eUtopija uniforme\u201c autorice Tanje Petrovi\u0107 objavljena je u izdanju Akademske knjige iz Novog Sada, a s engleskoga ju je prevela Katarina Jovanovi\u0107.\u00a0 O knjizi Obavezni vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) stvarao je me\u0111u mladim mu\u0161karcima veze koje su nadilazile etni\u010dke, verske i dru\u0161tvene podele. Ove veze opstale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Utopija-uniforme.jpg?fit=928%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":54595,"position":1},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":54595,"position":2},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":54595,"position":3},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":54595,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":54595,"position":5},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54595"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54597,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54595\/revisions\/54597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}