Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge.<\/p>\n\n\n\n
Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskoga samostana tijekom okruglog stola bile su ispunjene do posljednjega mjesta. Me\u0111u uzvanicima bili su gradona\u010delnik Grada Splita Tomislav \u0160uta, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, pro\u010delnik \u017eupanijskog Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu za\u0161titu i ljudska prava Damir Gabri\u0107, kao izaslanik \u017eupana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, predsjednik \u017dupanijske skup\u0161tine Splitsko-dalmatinske \u017eupanije Mate \u0160imundi\u0107, predstavnici javnog i politi\u010dkog \u017eivota, Crkve, znanstvenih i kulturnih ustanova, braniteljskih i drugih udruga te brojni \u010dlanovi i prijatelji.<\/p>\n\n\n\n
Sve\u010dano misno slavlje u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske predvodio je don Mladen Parlov u koncelebraciji s fr. Josipom Doli\u0107em, OP. U propovijedi je don Parlov podsjetio kako sveti Benedikt Europi ostavio na\u010din \u017eivota utemeljen na Evan\u0111elju. Govore\u0107i o Pravilu sv. Benedikta, istaknuo je da ono i danas ostaje nadahnu\u0107e za osobnu i dru\u0161tvenu obnovu, a posebnu je pozornost posvetio benediktinskom razumijevanju gostoprimstva, prema kojemu svakoga gosta treba primiti kao samoga Krista. Podsjetio je i na dvanaest stupnjeva poniznosti iz Pravila sv. Benedikta, naglasiv\u0161i kako je upravo poniznost temelj istinske ljudske i dru\u0161tvene obnove.<\/p>\n\n\n\n
Okupljene je na po\u010detku okrugloga stola pozdravio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradi\u0107, podsjetiv\u0161i kako Udruga ve\u0107 petnaest godina okuplja vjernike laike koji kroz kulturno, dru\u0161tveno i javno djelovanje promi\u010du temeljne kr\u0161\u0107anske i op\u0107e dru\u0161tvene vrijednosti, o\u010duvanje hrvatskoga identiteta i europske kulturne ba\u0161tine. Istaknuo je kako sveti Benedikt ni danas nije samo povijesna osoba nego trajno nadahnu\u0107e. Njegovo geslo \u201eOra et labora\u201c ostaje poziv na odgovornost, ustrajnost i djelovanje za op\u0107e dobro, osobito u vremenu obilje\u017eenom ratovima, sigurnosnim izazovima i preispitivanjem europskoga identiteta. Istaknuo je i da je Hrvatska udruga Benedikt tijekom petnaest godina organizirala vi\u0161e od \u0161est stotina programa, tribina, predavanja, kulturnih manifestacija i projekata, zahvaliv\u0161i svim \u010dlanovima, suradnicima i prijateljima koji su pridonijeli njezinu razvoju.<\/p>\n\n\n\n
Uvod u raspravu odr\u017eao je moderator dr. sc. Stipe Kljai\u0107, koji se osvrnuo na pribli\u017eavanje stote obljetnice ro\u0111enja pape Benedikta XVI., koji je u svojim djelima \u010desto isticao zna\u010denje svetoga Benedikta za europski identitet. Citiraju\u0107i Josepha Ratzingera, podsjetio je kako su Europi i danas potrebni ljudi poput svetoga Benedikta \u2013 ljudi koji \u0107e, u vremenima krize i dru\u0161tvenih lomova, biti sposobni stvarati temelje novoga zajedni\u0161tva i nove nade. U drugom citatu Benedikta XVI. naglasio je da Europa prolazi kroz svojevrsni \u201etest izdr\u017eljivosti\u201c, suo\u010dena s dubokim unutarnjim napetostima, ali i novim vanjskim prijetnjama. Upravo zato, istaknuo je Kljai\u0107, rasprava o europskom identitetu nije nostalgi\u010dno vra\u0107anje pro\u0161losti, nego pitanje odgovornosti prema sada\u0161njosti i budu\u0107nosti Europe. Zaklju\u010duju\u0107i uvod, predstavio je sudionike okrugloga stola kao osobe koje dolaze iz razli\u010ditih podru\u010dja javnoga \u017eivota, ali ih povezuju stru\u010dnost, javno djelovanje i spremnost na argumentiran dijalog o temama koje danas odre\u0111uju polo\u017eaj Europe i Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o sigurnosnim izazovima, prof. dr. sc. Mirko Biland\u017ei\u0107 istaknuo je kako se rat kao me\u0111udr\u017eavni sukob ponovno vratio u Europu nakon desetlje\u0107a tijekom kojih se vjerovalo da je takav oblik sukoba postao dio pro\u0161losti. Podsjetio je kako je Europska unija nastala kao projekt mira i blagostanja, ali da su recentna geopoliti\u010dka zbivanja Europu zatekla nespremnu. Ocijenio je kako Europa danas jo\u0161 uvijek nije dovoljno sna\u017ean vojno-strate\u0161ki \u010dimbenik te da ulaganja u sigurnost vi\u0161e ne predstavljaju tro\u0161ak, nego ulaganje u vlastitu budu\u0107nost. Govorio je i o promjenama unutar NATO saveza nakon promjene vodstva ameri\u010dke administracije, naglasiv\u0161i kako Europa mora preuzeti znatno ve\u0107u odgovornost za vlastitu sigurnost.<\/p>\n\n\n\n
Davor Ivo Stier podsjetio je da je europski projekt nastao kao mirovni projekt koji je logiku sukoba zamijenio logikom suradnje. Prema njegovim rije\u010dima, dana\u0161nji globalni odnosi obilje\u017eeni su sve izra\u017eenijim strate\u0161kim natjecanjem Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kine, zbog \u010dega Europa mora preuzeti ve\u0107u odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu. Naglasio je kako Hrvatska treba ustrajati na o\u010duvanju na\u010dela konsenzusa u odlu\u010divanju o vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije te istaknuo da upravo hrvatski polo\u017eaj na dodiru latinskoga, germanskoga i slavenskoga kulturnog kruga predstavlja va\u017enu prednost u europskim odnosima.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o kulturnim i vrijednosnim temeljima Europe, prof. dr. sc. Pavo Bari\u0161i\u0107 istaknuo je da se politi\u010dko zajedni\u0161tvo ne mo\u017ee graditi isklju\u010divo na gospodarstvu, tr\u017ei\u0161tu ili zajedni\u010dkoj valuti. Naglasio je kako upravo zajedni\u010dke vrijednosti i identitet daju sadr\u017eaj europskom projektu te predstavljaju temelj njegova opstanka. Povukao je usporedbu izme\u0111u vremena svetoga Benedikta i dana\u0161nje Europe, podsjetiv\u0161i da su migracije, susreti razli\u010ditih kultura i dru\u0161tvene promjene obilje\u017eavali i njegovo vrijeme. Dru\u0161tvo koje poznaje vlastiti identitet, rekao je, iz susreta s razli\u010ditima izlazi jo\u0161 sna\u017enije. Posebno je istaknuo va\u017enost odgoja i obrazovanja kao temelja budu\u0107nosti Europe.<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Miro Kova\u010d govorio je o polo\u017eaju Hrvatske unutar Europske unije i promjenama u me\u0111unarodnim odnosima. Ocijenio je da Europa danas prolazi kroz krizu samopouzdanja te upozorio na sna\u017ean gospodarski uspon Kine i potrebu da europske dr\u017eave vi\u0161e ula\u017eu u obrazovanje, energetsku neovisnost, proizvodnju i poljoprivredu. Naglasio je kako Hrvatska mora \u010duvati vlastitu duhovnu vitalnost, razvijati vlastite potencijale i graditi sigurnu budu\u0107nost na vlastitim vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n
Na koncu, govore\u0107i o duhovnoj dimenziji Europe, don Mladen Parlov upozorio je na postupni nestanak kr\u0161\u0107anskoga identiteta u velikom dijelu europskih dru\u0161tava. Podsjetio je kako sveti Benedikt nije imao namjeru obnavljati Europu kao politi\u010dki projekt, nego je u vremenu raspada Rimskoga Carstva stvarao zajednice u kojima su se \u010duvali \u010dovjekovo dostojanstvo, kultura i vjera. Zaklju\u010dio je kako Europa mo\u017ee ostati vjerna sebi samo ako sa\u010duva vrijednosti koje su je oblikovale, a poruku svetoga Benedikta europskoj zajednici naroda danas sa\u017eeo je u jednostavnu misao: \u201e\u010cuvajte ono \u0161to jeste.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Snimku okruglog stola pogledajte na YouTube kanalu Hrvatske udruge Benedikt:<\/p>\n\n\n\n