{"id":5454,"date":"2017-08-01T10:12:58","date_gmt":"2017-08-01T10:12:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5454"},"modified":"2020-12-21T21:23:38","modified_gmt":"2020-12-21T21:23:38","slug":"umro-piotr-s-wandycz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5454","title":{"rendered":"Umro Piotr S. Wandycz"},"content":{"rendered":"

Umro je istaknuti povjesni\u010dar Piotr S. Wandycz (1923-2017), autor poznate knjige \u201cCijena slobode \u2013 povijest Srednjoisto\u010dne Europe od srednjega vijeka do danas\u201d koja je prevedena na hrvatski 2004.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Piotr Wandycz<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/emeritus.yale.edu\/fellows\/piotr-wandycz<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Piotr S. Wandycz<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijena slobode. Povijest Srednjoisto\u010dne Europe od srednjega vijeka do danas<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb: Srednja Europa, 2004, 415 str. (preveo Marko Majerovi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prijevod djela: The price of freedom<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga ameri\u010dkog povjesni\u010dara P. S. Wandycza daje sustavan i cjelovit prikaz povijesti Srednjoisto\u010dne Europe. Slijede\u0107i kronolo\u0161ki okvir od srednjega vijeka do dana\u0161njeg vremena, autor tematski prikazuje povijest \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke, Poljske i Ma\u0111arske. Govori o takvim problemima i kontroverzama kao \u0161to su suprotnosti izme\u0111u industrijski razvijenog Zapada i agrarnog Istoka, o pojavi modernog nacionalizma, o razvoju demokracije te o autokraciji i komunizmu u Srednjoisto\u010dnoj Europi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga ameri\u010dkog povjesni\u010dara poljskog porijekla Piotra Wandycza, daje sustavan i cjelovit prikaz povijesti Srednjoisto\u010dne Europe. Po\u010dev\u0161i od srednjeg vijeka, autor tematski prikazuje povijest Poljske, \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke i Ma\u0111arske. Povijesni pregled tih zemalja zapravo je pri\u010da o suprotnostima i kontroverzama izme\u0111u industrijski razvijenog Zapada i agrarnog Istoka, o stvaranju mnogih nacija i nacionalizama, o sporom razvoju liberalne demokracije, te o komunizmu i podre\u0111enosti tih zemalja biv\u0161em SSSR-u.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Objavljivanje moje knjige na hrvatskom jeziku do\u010dekujem s velikim zadovoljstvom te nadom da \u0107e nai\u0107i na interes \u010ditatelja. Neupitno je, naime, da stanovnici zemalja koje ovdje zovem Srednjoisto\u010dnom Europom, \u010desto mnogo vi\u0161e znaju o Francuskoj, Njema\u010dkoj ili Italiji nego o svojim susjedima u regiji. U prikazu, koji je poku\u0161aj sagledavanja Srednjoisto\u010dne Europe kao cjeline, vodio sam se s nekoliko osnovnih pretpostavki.<\/p>\n

 <\/p>\n

Usprkos odre\u0111enim razlikama, narode ovoga dijela Europe povezuju brojne veze, tradicija i iskustva vrijedna pam\u0107enja. Jedino u \u0161irem kontekstu mo\u017eemo bolje razumijeti povijest vlastite zemlje, uvidjeti \u0160to je u toj povijesti jedinstveno i posebno, a \u0161to dijelimo s drugima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Smisao i upotrebljivost termina Srednjoisto\u010dna Europa – to jest isto\u010dni dio Srednje Europe – nastojim objasniti u prvom poglavlju slijede\u0107i put istaknutoga poljskog povjesni\u010dara Oskara Haleckog. Upotrebljavam ga ipak u u\u017eem smislu za prostor povijesne Poljske, odnosno Poljsko-Litvanske Unije, zemalja krune sv. Vaclava i Slova\u010dke – iako je dr\u017eavno-pravna veza \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke bila kratkog vijeka – te zemalja krune sv. Stjepana zajedno s Hrvatskom. Karakter veza potonje zemlje s Ugarskom dvojben je i stranci ga ne shva\u0107aju uvijek, odnosno ne tuma\u010de ga ispravno.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Cijena slobode u Srednjoisto\u010dnoj Europi. Piotr Stefan Wandycz (2004), Cijena slobode. Povijest Srednjoisto\u010dne Europe od srednjega vijeka do danas, Zagreb: Srednja Europa, str. I-Xll; 1-420.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em>, 38, 2006.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hrcak.srce.hr\/51850<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5455,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-5454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/piotr_wandycz.jpg?fit=289%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":5454,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":5454,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":5454,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":5454,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":5454,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":5454,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5454"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5457,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5454\/revisions\/5457"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}