{"id":5451,"date":"2017-07-31T10:46:27","date_gmt":"2017-07-31T10:46:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=5451"},"modified":"2017-07-31T10:46:27","modified_gmt":"2017-07-31T10:46:27","slug":"marko-trogrlic-dostojan-vojnik-jelacica-bana-autobiografski-zapisi-dalmatinskog-namjesnika-gabrijela-rodica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5451","title":{"rendered":"Marko Trogrli\u0107, \u201cDostojan vojnik Jela\u010di\u0107a bana \u2013 Autobiografski zapisi dalmatinskog namjesnika Gabrijela Rodi\u0107a\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Leykam international objavio je 2017. knjigu Marka Trogrli\u0107a \u201cDostojan vojnik Jela\u010di\u0107a bana\u201d koja donosi \u201cautobiografske zapise nekada\u0161njeg dalmatinskog namjesnika Gabrijela baruna Rodi\u0107a (1812.\u20131890.), koji se \u010duvaju u be\u010dkom Ratnom arhivu\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

LEYKAM INTERNATIONAL D.O.O.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Marko Trogrli\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Dostojan vojnik Jela\u010di\u0107a bana : Autobiografski zapisi Dalmatinskog namjesnika Gabrijela Rodi\u0107a<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga na 228 stranica donosi s njema\u010dkog na hrvatski jezik prevedene, znanstveno-kriti\u010dki obra\u0111ene i prire\u0111ene autobiografske zapise nekada\u0161njeg dalmatinskog namjesnika Gabrijela baruna Rodi\u0107a (1812. \u2013 1890.), koji se \u010duvaju u be\u010dkom Ratnom arhivu, u kojemu nam je on ostavio mno\u0161tvo stranica svojih dnevni\u010dkih zapisa, u neprekidnom nizu od 32 godine, od 29. o\u017eujka 1859. pa do 26. travnja 1890. te vi\u0161e od tisu\u0107u stranica minucioznih zapisa zajedno s prilozima o svojem slu\u017ebovanju u Dalmaciji u razdoblju 1859\/62 i 1869\/81., u prvom redu njegove vojni\u010dke strane, naslovljenih \u201eFeldzeugmeister Gabriel Freiherr von Rodich, Sechzehn Jahre in Dalmatien\u201c (General topni\u0161tva Gabrijel barun Rodi\u0107, \u0160esnaest godina u Dalmaciji). Svakako je to gra\u0111a koja nudi dragocjeni uvid u svakodnevicu i politi\u010dku dinamiku kako Dalmacije, te najju\u017enije habsbur\u0161ke pokrajine, tako i Habsbur\u0161ke Monarhije op\u0107enito. Rije\u010d je dakle ovdje o vrlo zanimljivu historiografskom \u0161tivu iz autorskog pera prof. Trogrli\u0107a. On nam Rodi\u0107ev lik i djelo na vrlo prikladan na\u010din pribli\u017eava u svojoj temeljito sro\u010denoj i iscrpnoj uvodnoj studiji pod naslovom Gabrijel barun Rodi\u0107 (1812.-1890.). Rodi\u0107evo djelovanje stavljeno je u \u0161iri kontekst politi\u010dkih i drugih prilika kako Monarhije, tako i Dalmacije te susjedne joj Bosne i Hercegovine. Knjiga donosi sljede\u0107i sadr\u017eaj: na ve\u0107 spomenutu autorovu Uvodnu studiju nastavlja se Excursus (O Rodi\u0107evim autobiografskim zapisima i na\u010dinu njihova prire\u0111ivanja), zatim slijedi kriti\u010dko izdanje teksta Rodi\u0107eve Autobiografije te poglavlja: Vojni\u010dko stasanje, Uz bok Jela\u010di\u0107u banu, Od Transilvanije do ju\u017enog Jadrana, Juna\u0161tvo pred Custozom, Usred bokeljske \u201ekrvave drame\u201c, Namjesnik i vojni zapovjednik Dalmacije, Pred ponovnom pobunom u Boki, Umirovljenje. Sve to popra\u0107eno je prilozima i to: 1. Prikazom Rodi\u0107evih zasluga u zbivanjima u ju\u017enoj Dalmaciji 1869.\/1870. godine, 2. tekstovima iz Narodnog lista, Smotre Dalmatinske, Obzora, Pester Lloyda te iz be\u010dkih novina Neue Freie Presse. U prilozima se nalazi i faximil njema\u010dkog izvornika Rodi\u0107eve Autobiografije pod naslovom:\u201eFeldzeugmeister Gabriel Freiherr von Rodich: Autobiographie\u201c. Knjigu zaklju\u010duju karte, popis kratica i pokrata, pregled izvora i literature te kazala osobnih imena i mjesta.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=156<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":5452,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-5451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/G-Rodic.jpg?fit=246%2C344&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":5451,"position":0},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":5451,"position":1},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":5451,"position":2},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":5451,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":5451,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":5451,"position":5},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5451"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5453,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5451\/revisions\/5453"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}